Njemačka je odlučna – plinovod Sjeverni tok 2 (Nord Stream 2) treba dovršiti. To je gospodarski projekt i neprimjereno je pokretati političke sporove na njegovu štetu, smatra njemačka kancelarka Angela Merkel.
Njemačka se odlučila za izgradnju Sjevernog toka 2 iako mnoge druge zemlje EU imaju suprotno mišljenje, izjavila je u utorak njemačka kancelarka Angela Merkel tijekom video zasjedanja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE), čije polugodišnje njemačko predsjedanje završava.
Poljska i Ukrajina, s druge strane, ovaj projekt smatraju političkim. “Ovo je pitanje rata”, a ne pitanje “posla”, izjavio je još ranije ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskiy.
Merkel je podsjetila da su od Ruske Federacije dobivena jamstva za održavanje tranzita plina za Ukrajinu. Naglasila je da je ovaj projekt samo ekonomski, a Ukrajina neće izgubiti prihode od tranzita ruskog plina kada se pokrene Sjeverni tok 2 za opskrbu plinom iz Ruske Federacije izravno kroz Baltičko more u Njemačku i EU.
“Znam da u EU postoje nesuglasice oko Sjevernog toka 2”, izjavila je Merkel. “Njemačka se odlučila za izgradnju Sjevernog toka 2. Ali u brojnim zemljama EU i njezinim partnerima postoje protivnici ne samo ovog projekta, jer je svaka suradnja s Ruskom Federacijom “politička borba”, smatra Merkel.
O političkim pitanjima treba raspravljati odvojeno od ekonomskih i treba sačuvati mogućnosti dijaloga između Ruske Federacije i EU u uvjetima kada se Moskva i Peking približavaju. Zato je potrebno izbjegavati sankcije koje bi mogle uništiti ostatke veza. “Prisiljeni smo međusobno raspravljati o kritički važnim pitanjima, na primjer, Navaljnom ili Ukrajini, drugima”, navela je Merkel. “Ali pogrešno je ako ne postoje kanali za dijalog.”
Drugim riječima, njemačka kancelarka obznanila je opću trasu njemačkog političkog pristupa Rusiji u ova složena geopolitička vremena, koja će, na ovaj ili onaj način vjerojatno biti nametnuta i EU kao cjelini.
Ovaj pristup Berlina definitivno odgovara Moskvi, koja u odnosima sa Zapadom odnedavno iskazuje potpuni pragmatizam tj. traži samo ona mjesta za suradnju koja će biti od zajedničkog interesa pri čemu se protivi dizanju „barikada i bodljikave žice“ u odnosima sa Zapadom. To je vidljivo i iz upravo završenog obraćanja javnosti i zastupnicima ruskog parlamenta od strane predsjednika RF Vladimira Putina, u kojem nije bilo nikakvih najava ruskih radikalnih vanjskopolitičkih poteza o kojima su pisali i pojedini hrvatski mediji, poput objave „dedolarizacije“ Rusije, ruskog priznanja nezavisnosti separatističkih regija na istoku Ukrajine i sl.
O današnjem Putinovom govoru više ćemo reći nešto kasnije.
