Njemačka je spremna nametnuti namete svim potrošačima plina od 1. listopada s ciljem pomoći dobavljačima koji se bore s rastućim cijenama uvoza plina, pokazao je nacrt zakona u četvrtak, izvještava Reuters.
Namet ima za cilj podijeliti dodatne troškove zamjene plina iz Rusije među svim korisnicima plina i spriječiti nesolventnost među trgovcima plinom.
Kućanstva i industrijski potrošači s dugoročnim ugovorima bit će pogođeni naknadom koja će vrijediti do kraja rujna 2024. godine, pokazao je dokument. Uvoznici plina morat će sami snositi sve veće troškove dok se ne uvede pristojba.
Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck rekao je da će naknada iznositi između 1,5 eurocenti i 5 eurocenti po kilovatsatu (Kwh), a prihod će biti dostupan svim tvrtkama koje trebaju zamijeniti ruski plin. Kazao je da je mjera teška, ali važna za stabilizaciju energetskog tržišta. “Ne zna se točno koliko će (plin) koštati u studenom, ali gorka je vijest da je sigurno nekoliko stotina eura po kućanstvu”, rekao je.
Više detalja o nametu bit će objavljeno u kolovozu, pokazuje dokument.
Lokalna komunalna udruga VKU pozdravila je tu mjeru, dodajući da bi se pristojba trebala povisiti ili produžiti ako visoke cijene potraju. Preduvjet da vlada pokrene taj mehanizam je značajan poremećaj protoka plina u Njemačku. Ruski Gazprom ovaj je tjedan smanjio protok kroz plinovod Sjeverni tok 1 na samo 20% kapaciteta.
Njemačka je prošlog mjeseca prešla na drugu od tri faze svog hitnog plana opskrbe, dopuštajući vladi da pokrene klauzulu o prilagodbi cijena kako bi dobavljači mogli prenijeti povećanja cijena na svoje kupce, iako to tek treba učiniti. Međutim, pravednijim se smatra opći porez koji bi povećao cijene plina za sve, bez obzira na dobavljača.
Vlada je u međuvremenu apelirala na građane i industriju da sada štede energiju kako bi mogla napuniti skladišta plina prije zime – cilj je 95% kapaciteta do studenog sa trenutnih 67,2%. Tvrtke važu svoje opcije, a Berlin je već rekao da će noću ugasiti svjetla na 200 javnih zgrada i znamenitosti.
Kako je Njemačka prolazila kroz ono što je Habeck nazvao svojom “najvećom energetskom krizom”, Gazpromov neuspjeh da isporuči rezervirani plin tjerao je tvrtke da nabavljaju gorivo po znatno višim tržišnim cijenama, rekao je. “Ova (cjenovna) razlika je naknada. Ona se zatim prenosi na krajnjeg potrošača jer bi inače tvrtke trajno gubile milijune tjedno”, dodao je.
Marcel Fratzscher, predsjednik ekonomskog instituta DIW, rekao je da je “ispravno i nužno” prenijeti troškove na sve potrošače i da bi se Nijemci trebali pripremiti na najmanje utrostručenje računa za plinsko grijanje, piše Rheinische Post, ali bi trebalo biti olakšanja mjere potpore kućanstvima s niskim primanjima. Habeck je rekao da se ljudi koji padaju u siromaštvo zbog viših cijena energije moraju zaštititi i da će mjere pomoći biti ciljane.
