Njemačka, pogođena katastrofalnim poplavama i posljedičnim velikim brojem ljudskih žrtava i golemim materijalnim štetama, mora reagirati žurno kako bi pomoć najprije stigla onima kojima je i najpotrebnija i kako bi se obnovila ključna infrastruktura stihijom opustošenih područja.
U tom smislu njemački ministar financija (ujedno i kandidat SPD-a za kancelara zemlje na rujanskim izborima) Olaf Scholz (SPD) najavio je pružanje neposredne i brze financijske pomoći žrtvama poplave u iznosu većem od 300 milijuna eura. On bi u srijedu, 21. srpnja, trebao podnijeti plan za hitne slučajeve na razmatranje u saveznoj vladi u Berlinu (info: Bild am Sonntag).
Prvi čovjek njemačkih financija obećao je vladi predstaviti više milijardi eura vrijedan program obnove i razvoja regija zahvaćenih poplavama u saveznim državama Sjeverna Rajna-Vestfalija i Rajna-Palatinat, navodeći kako se najprije mora obnoviti uništena infrastruktura, poput mostova i cesta, kao i domovi unesrećenih ljudi.
Njemački ministar pokazuje veliku socijalnu osjetljivost pa tako kaže kako „svatko tko je izgubio posao i dom ne može sam nadoknaditi gubitak”, te je pozvao na brzo djelovanje i veliku pomoć “bez birokratskih odgađanja”, kazavši kako će žurna financijska pomoć savezne vlade bit dodijeljena prema saveznim zemljama Sjeverna Rajna-Vestfalija i Rajna-Palatinat, jer regionalni čelnici “mogu najbolje odlučiti kome je potpora najpotrebnija”. Prve subvencije žrtvama trebale bi stići krajem srpnja, dok bi provedba čitavog programa obnove trebala biti spremna do kraja ove godine.
Zanimljivo je kako savezna vlada pogođenim regijama namjerava pružiti porezne olakšice.
Olaf Scholz je dodao kako trenutačno nema potrebe da se savezna vlada dodatno zadužuje novim zajmovima u svezi ove katastrofe.
Inače, pitanje vanjskog zaduživanja posebno zabrinjava Njemačku u svezi njenog javnog duga koji je 2020. godine iznosio rekordnih 218 milijardi eura.
Također ostaje za vidjeti hoće li se i Europska unija odlučiti za pomoć Njemačkoj što njemački građani itekako očekuju. Nije rijetkost čitati njihove komentare u kojima oni negoduju zbog izostanka financijske pomoći Bruxellesa ili onih koji smatraju kako se sredstva iz zajedničkog Fonda za oporavak, osnovanog u veljači ove godine, usmjeravaju samo u južne članice EU.
Komentari
