Njemački predsjednik: ne smije se srušiti „posljednji most“ koji spaja Europu i Rusiju

Njemačko-ruski odnosi vjerojatno nikada nisu bili lošiji još od završetka hladnog rata. Oni se sustavno pogoršavaju od 2014. g. i ukrajinskog sukoba koji je rezultirao nametanjem zapadnih gospodarskih sankcija protiv Rusije i njenih protusankcija, zbog čega se robna razmjena između dviju zemlja smanjila s rekordnih oko 80 milijardi dolara 2013. na svega 30-ak milijardi dolara 2019. a da o 2020., dodatno opterećenoj ograničenjima vezanim uz koronakrizu i svim posljedicama koje ona ima po svjetsko gospodarstvo i ne govorimo. Jedini sektor gdje Njemačka i Rusija još uvijek dobro surađuju zapravo je onaj energetski.

Upravo na to upozorava i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u svojoj izjavi za medij Rheinische Post, koje prenosi medij njemački medij Handelsblatt u nedjelju, 7. veljače. On je, naime, izjavio kako je energetska industrija “posljednji most” koji još uvijek ujedinjuje Rusiju i Saveznu Republiku Njemačku.

Prije toga njemački je predsjednik u tekstu oštro kritizirao Rusiju zbog osude Alekseja Navaljnog na tri i pol godine zatvora u prošli utorak zbog navodnog kršenja uvjetne kazne u ranijem kaznenom predmetu iz 2014. godine, što je umanjeno na dvije godine i osam mjeseci zbog uračunatog vremena provedenog u kućnom pritvoru. Kazao je kako Rusija krši obveze koje je preuzela u nacionalnom i međunarodnom pravu po pitanju zaštite ljudskih prava.

Međutim, Steinmeier je naglasio kako dvije zemlje moraju dobro razmisliti prije nego što prekinu posljednju kariku svoje suradnje. Političar je napomenuo kako uništavanje mostova nije znak snage.

“Nakon stalnog pogoršanja odnosa posljednjih godina, energetski odnosi postali su gotovo posljednji most između Rusije i Europe. Obje strane moraju razmisliti treba li ovaj most u potpunosti i nepovratno uništiti. Vjerujem da rušenje mostova nije znak snage”, kazao je Steinmeier.




Naglasio je kako će se prekidanjem posljednjih veza s Rusijom Berlin lišiti mogućnosti utjecaja na stanje u toj zemlji.

Ako riječi njemačkog predsjednika prevedemo s onog diplomatskog na obični hrvatski jezik, teško se oteti dojmu da je on govorio u prilog završetku izgradnje Sjevernog toka 2, bez obzira na situaciju s Navaljnim. U tome, naravno, nije usamljen u njemačkom državnom i političkom vrhu. Sličan stav već dugo ponavlja i savezna kancelarka Angela Merkel, ali i pojedini dužnosnici drugih članica EU, poput Austrije i Francuske.

Ovdje, također, treba podsjetiti kako je u subotu, 6. veljače, ruski brod za polaganje plinovodnih cijevi Fortuna po prvi put počeo s radovima u danskim vodama Baltičkog mora vezano uz dovršetak plinovoda Sjeverni tok 2. U tim je vodama preostalo za izgraditi još ukupno 140 kilometara dviju cijevi, što se planira dovršiti do posljednjeg tjedna svibnja ove godine. O tome je u subotu izvijestio operater tog plinovoda tvrtka Nord Stream 2 AG (vidi poveznicu ispod teksta).





Ruski brod počeo polagati cijevi za Sjeverni tok 2 u danskim vodama

 

 




 

Komentari

komentar

You may also like