Organizacije koje se bore za medijske slobode i aktivistica za klimu Greta Thunberg neki su od favorita za Nobelovu nagradu za mir čiji će dobitnik biti poznat idući tjedan, u godini u kojoj je pandemija koronavirusa naglasila važnost znanosti i istraživanja.
Nobelove nagrade za književnost i mir, čiji će dobitnici biti objavljeni 8. odnosno 9. listopada, obično privlače najveću pozornost, a laureati su obično dobro poznate osobe ili organizacije.
Ali nagrade za medicinu, fiziku, kemiju i ekonomiju obično se dodjeljuju vrhunskim stručnjacima i istraživačkim timovima koji naporno rade desetljećima daleko od očiju javnosti, ali rijetko poznatima široj javnosti.
Ove godine, važnost znanosti izbila je u prvi plan zbog pandemije novog koronavirusa.
„Pandemija je velika kriza za čovječanstvo, ali pokazuje koliko je znanost važna”, rekao je izvršni direktor Nobelove zaklade Lars Heikensten.
Ne očekuje se da će se ove godine dodijeliti nagrade za rad koji je izravno povezan s koronavirusom, jer se istraživanja koja bivaju nagrađena obično provjeravaju godinama.
Virus bi ipak mogao utjecati na odluke odbora koji odabiru laureate.
„Pandemija nas je promijenila kao misleća bića za dogledno vrijeme”, rekao je Bjorn Wiman, urednik kulture najvećeg švedskog dnevnika Dagens Nyheter.
Po mišljenju Švedske akademije, koja dodjeljuje Nobelovu nagradu za književnost, „očito je da će pandemija na neki način utjecati na članove Nobelova odbora. I oni su samo ljudi”.
„Druge stvari izgledaju sada možda važnije nego prije šest mjeseci”, rekao je Wiman.
Nema pravih mirovnih pomaka
Stručnjaci za Nobelovu nagradu za mir ističu da ove godine nema jasnog favorita.
„Nema pravih velikih pomaka prema miru ili mirovnim sporazumima”, rekao je Dan Smith, direktor Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI).
Povjesničar Asle Sveen rekao je da su Reporteri bez granica njegov favorit za nagradu, a tako misli i direktor Instituta za mirovna istraživanja iz Osla (PRIO) Henrik Urdal, koji je spomenuo i Odbor za zaštitu novinara.
„Za vrijeme sukoba, jako je važno da novinari pridonesu informacijama o tome što se događa, i kako bi sukobljene strane snosile odgovornost za svoja djela i kako bi se informirao vanjski svijet”, rekao je.
Smith i Sveen spomenuli su kao moguću dobitnicu i Gretu Thunberg, koja opetovano poziva svjetske čelnike da „osluhnu tišinu” u pogledu klimatskih promjena.
„Mislim da bi odbor trebao ići izvan okvira uske definicije mira”, rekao je Smith.
Drugi stručnjaci sugerirali su da bi nagradu mogla odnijeti i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Prošle godine, dobio ju je etiopski premijer Abiy Ahmed jer je okončao dvadesetogodišnju poslijeratnu blokadu u odnosima s Eritrejom.
Nagrada za književnost
Kad je riječ o Nobelovoj nagradi za književnost, spominje se cijeli niz imena. Dodjeljuje je Švedska akademija koju nekoliko godina prate kontroverze.
Godine 2016. sporan je bio izbor američke rock legende Boba Dylana, a iduće godine izbio je velik skandal jer je suprug jedne članice Akademije bio optužen za dugogodišnja seksualna zlostavljanja što je dovelo da raskola u Akademiji i odgode dodjele nagrade za 2018., prvi put u 70 godina.
Akademija se preustrojila i upravo kad su svi mislili da će nastojati izbjegavati kontroverze dala je nagradu za 2019. austrijskom piscu Peteru Handkeu, poznatom po potpori Srbima u ratovima na području Jugoslavije.
„Ako Akademija zna što je dobro za nju, izabrat će Jamaicu Kincaid”, rekao je Wiman.
Američka spisateljica karipskog podrijetla poznata je po propitivanju kolonijalizma, rasizma i rodnih pitanja.
„Kincaid i njezino stajalište o raznim moralnim i političkim pitanjima danas apsolutno vrijedi poslušati”, rekao je.
No Akademija bi mogla otpuhnuti prašinu i s nekih starih kandidata, kao što su Peter Nadas iz Mađarske, albanski pisac Ismael Kadare i Rumunj Mircea Cartarescu.
Madelaine Levy, književna kritičarka dnevnog lista Svenska Dagbladet, nada se da će nagradu dobiti američka spisateljica Joan Didion.
Kanadska pjesnikinja Anne Carson također bi mogla dobiti nagradu, uz druge redovite kandidate kao što su Ngugi wa Thiong’o iz Kenije, francuski pisac Michel Houellebecq, američki pisci Joyce Carol Oates i Marilynn Robinson, Izraelac David Grossman i Kanađanka Margaret Atwood.
Britanska spisateljica Hilary Mantel, čije se ime obično ne spominje u takvim kalkulacijama, također je jedna od mogućih kandidatkinja.
Ovogodišnja tradicionalna dodjela nagrade u prosincu u Stockholmu otkazana je zbog pandemije i zamijenjena televizijskim prijenosom dodjele nagrade laureatima u njihovim domovinama.
Ceremonija dodjele Nobelove nagrade za mir, koja se održava u Oslu, održat će se po planu, ali u reduciranom formatu.
U ponedjeljak će biti poznato ime dobitnika nagrade za medicinu, u utorak za fiziku, u srijedu za kemiju, u četvrtak za književnost i u petak za mir. Nagrada za ekonomiju posljednja je po redu i dobitnik će biti objavljen u ponedjeljak 12. listopada.
