Norveška se protivi ograničenju cijene plina, priopćilo je za ruski medij Izvestija Ministarstvo nafte i energetike te nordijske zemlje
Ali ovdje bismo, prije nastavka teksta, ipak željeli pojasniti kako se eventualna takva odluka EU ne bi odnosila isključivo na ruski plin, već i na plin svih drugih dobavljača. A jedan od važnijih, svakako je Norveška pa je i jasno protivljenje Osla ovim namjerama Bruxellesa koje s tržišnim zakonitostima nemaju nikakve veze. Zamislite da uđete u kafić, popijete sok, a nakon što vam konobar donese račun kažete da ćete platiti manju cijenu jer je ova previsoka.
Ali vratimo se predmetnoj vijesti.
“Ovo bi moglo pogoršati problem s kojim se Europa suočava, odnosno nedostatak plina”, kazao je Stein Grimsrud, glasnogovornik spomenutog norveškog ministarstva, kako prenosi ruski medij.
Uz pomoć određivanja gornje granice cijene plina Europska komisija predlaže smanjenje cijena tog energenta u Europskoj uniji. Ako Bruxelles u tome vidi spas europskih džepova, onda je Oslo prijetnja stabilnosti.
Norveška je postala jedna od ključnih država za kompenzaciju nedostatka ruskog plina. U ljeto je Oslo odobrio dozvolu za proizvodnju plina iz sedam offshore polja odjednom kako bi se proizvodnja povećala za 8% u 2022. u odnosu na prethodnu godinu.
Ministarstvo nafte i energetike te zemlje potvrdilo je Izvestiji da planiraju isporučiti oko 122 milijarde kubičnih metara prirodnog plina u Europu ove godine.
“Polovica ove količine opravdana je ponovnim pokretanjem LNG-a – LNG pogon Hammerfest (zbog oštećenja nakon požara 2020. počela je s radom tek u lipnju 2022.), objasnio je Grimsrud.
Također 27. rujna svečano je otvoren glavni plinovod (MGP) Baltic Pipe, za opskrbu Poljske norveškim plinom. Prema stručnjacima koje je intervjuirala Izvestia, Baltic Pipe ima kapacitet od 10 milijardi kubičnih metara plina godišnje.
Podsjećamo, ruski baltički plinovodi Sjeverni tok 1 i 2, nedavno oštećeni u po pitanju počinitelja još uvijek nerazjašnjenim namjernim eksplozijama, imaju ukupni kapacitet od 110 milijardi kubičnih metara. Njihovo stavljanje izvan funkcije predstavlja najveći udar na stratešku energetsku infrastrukturu EU uopće, tvrde stručnjaci s obzirom na količine plina koje su njima Europi bile dugoročno osigurane, kako u smislu dostupnosti tako i povoljne cijene.
