Sudionici današnjeg NATO summita u Madridu potpisali su deklaraciju koju čine 22 točke. Zatražili su od Rusija prekine vojno djelovanje u Ukrajini, rekavši da Moskva snosi odgovornost za krizu u Ukrajini.
U deklaraciji koja je potpisana na summitu, alijansa je rekla da akcije Moskve potkopavaju “međunarodnu sigurnost i stabilnost” i predstavljaju “očigledno kršenje međunarodnog prava”. NATO je također osudio Rusiju zbog “okrutnosti” prema narodu Ukrajine i masovnog raseljavanja. “Rusija snosi punu odgovornost za ovu humanitarnu katastrofu”, tvrde čelnici NATO-a u deklaraciji, pozivajući Rusiju da “omogući siguran, nesmetan i kontinuiran humanitarni pristup”. Saveznici su također rekli kako “rade s relevantnim akterima u međunarodnoj zajednici kako bi sve odgovorne za ratne zločine, uključujući seksualno nasilje povezano sa sukobom, pozvali na odgovornost”. Rusija je “također namjerno pogoršala prehrambenu i energetsku krizu, pogađajući milijarde ljudi diljem svijeta”, piše u deklaraciji. Čelnici NATO-a rekli su da “blisko surađuju na potpori međunarodnim naporima da se omogući izvoz ukrajinskog žitarica i da se ublaži globalna kriza s hranom”. Pozvali su Rusiju da “odmah zaustavi ovaj rat i povuče se iz Ukrajine” i zatražili da Bjelorusija “prekine svoje sudioništvo u ovom ratu”, piše u deklaraciji objavljenoj na internetskoj stranici saveza.
Također, u deklaraciji, pišu da će zadržati politiku “otvorenih vrata” za nove članove. Upravo takva politika je nešto što najviše ljuti Moskvu, a širenje NATO-a na istok je jedan od razloga napada na Ukrajinu. U deklaraciji, nadalje, prepoznaju klimatske promjene kao dugoročnu prijetnju. Ukrajini će pomagati kroz slanje “neubojite” vojne opreme i kroz pomaganje oko cyber sigurnosti. Također, pišu kako će podržati Ukrajinu u reformama nakon rata i općenito u poslijeratnoj obnovi. Pišu kako su “suočeni s kibernetičkim, svemirskim, hibridnim i drugim asimetričnim prijetnjama” u istom odlomku gdje spominju i Kinu kao prijetnju.
Na samom početak summita NATO-a, glavni tajnik Jens Stoltenberg iznio je ključne odluke koje će se donijeti za transformaciju Saveza i zaštitu građana. To će uključivati novi strateški koncept koji će, navodno, osnažiti “NATO-ovu sposobnost odvraćanja i obrane”, uključivat će snažnu dugoročnu podršku Ukrajini, i još bližu suradnju s partnerima.
“Čelnici će također donijeti povijesnu odluku da pozovu Finsku i Švedsku da postanu članice NATO-a”, rekao je Stoltenberg, dodajući da je to omogućeno trilateralnim sporazumom koji je jučer postignut između Turske, Finske i Švedske. Stoltenberg je rekao da “ruski rat” predstavlja “najozbiljniju sigurnosnu krizu” u posljednjih nekoliko desetljeća i “najveći izazov” s kojim se NATO suočio u svojoj povijesti. “Rusija je napustila partnerstvo i dijalog koji je NATO pokušavao uspostaviti s Rusijom dugi niz godina. Učinili su to ne samo brutalnom invazijom na Ukrajinu te eklatantnim kršenjem, ne samo međunarodnog prava, već i svih dokumenata i sporazuma koje smo potpisali s Rusijom kako bismo pokušali uspostaviti okvir za smislen dijalog s Rusijom”, rekao je Stoltenberg, prenosi The Defense Blog.
Članice NATO-a ujedinjene su u želji da razmjeste više oružja duž istočnog krila saveza, a slažu se i da bi trebalo staviti više snaga u pripravnost za brzo raspoređivanje. U ponedjeljak je Stoltenberg kazao kako će NATO sedam puta povećati broj vojnika u stanju pripravnosti, tj. na više od 300 000 vojnika. “Šaljemo snažnu poruku [ruskom predsjedniku Vladimiru] Putinu: ‘nećete pobijediti'”, rekao je španjolski premijer Pedro Sanchez, domaćin summita.
