O čemu su u Moskvi razgovarali Vladimir Putin i Angela Merkel?

Svjetski mediji, poglavito oni Zapadni, s velikim su zanimanjem pratili jučerašnji posjet njemačke kancelarke Angele Merkel Rusiji i njenom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. A kako i ne bi! Ona je u jeku američko-iranske krize odlučila otputovati ne u Washington, kako bi se to moglo očekivati, već čelniku sadašnjeg američkog glavnog suparnika i zemlji, koja, k tome, otvoreno podupire Iran i s njim otovreno vojno surađuje u Siriji i izvodi zajedničke vojne vježbe – Rusiji.

Glavne teme jučerašnjih razgovora dvoje državnika bile su plinovod „Sjeverni tok 2“, koji se od prosinca prošle godine našao pod udarom američkih sankcija, stanje u Siriji, Iranu, Libiji i Ukrajini. Dakle, razgovaralo se o gorućim globalnim problemima današnjice. Jer Angeli Merkel (i ne samo njoj na Zapadu) je već odavno jasno kako se ti problemi ne mogu riješiti bez sudjelovanja Rusije i o tome ona ne oklijeva otvoreno govoriti i na to podsjećati.

“Sjeverni tok 2”

O plinovodu „Sjeverni tok 2“ njemačka je kancelarka ponovila ranije njemačke stavove, prema kojima se taj projekt mora dovršiti jer je on koristan i za Njemačku i za zemlje EU. Još je jednom naglasila kako se radi o ekonomskom projektu i da ga zato Njemačka smatra ispravnim. S druge strane ruski čelnik je kazao kako će se taj plinovod „bezuvjetno“ izgraditi i da će to Rusija učiniti „samostalno, bez pozivanja stranih partnera“. Pitanje je samo o rokovima, kazao je Putin, i dodao, kako će se time rokovi nedvojbeno produljiti na nekoliko mjeseci i da će plinovod biti „pušten u rad do kraja ove ili u prvom kvartalu iduće godine“ (podsjećamo: prije uvođenja američkih sankcija njegov završetak bio je planiran do kraja  siječnja 2020. g.). Putin je također kazao, kako Rusija i Njemačka „u aktivu“ imaju čitav niz velikih zajedničkih energetskih projekata, i da Rusija jako cijeni odgovoran stav njemačke vlade u pružanju potpore projektu „Sjeverni tok 2“.

Iran



Kancelarka Merkel i predsjednik Putin izjavili su kako je nužno očuvati „Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja po iranskom nuklearnom programu“. Kancelarka je ponovila kako se Iranu ne smije dozvoliti pristup atomskom oružju i da će Njemačka, zato, iskoristiti sva diplomatska sredstva kako bi se spomenuti sporazum, „koji nije idealan“, očuvao. Pritom je, kao „važan korak“ označila iransko priznanje nedavnog rušenja ukrajinskog zrakoplova nad Teheranom.

Libija

I Putin i Merkel zabrinuti su stanjem u Libiji, tamošnjim sukobima, terorizmom, švercom ljudi i migrantskom krizom, što sve skupa podriva stabilnost u regiji i ima negativnu projekciju na Europu. Putin je kazao kako računa da će sukobljene strane od 12. sječnja prekinuti sukob, na što su ih prije nekoliko dana zajednički pozvale Rusije i Turska, odmah nakon sastanka Erdogan-Putin u Istanbulu. Pritom je Putin izrazio zabrinutost jer se sve više radikalnih boraca-najamnika iz sirijske regije Idlib prebacuje u Libiju, što je „vrlo opasan proces“. Putin ne negira mogućnost da se na tlu Libije nalaze i najamnici – građani Rusije, ali oni, kako je kazao, djeluju kroz privatne strukture (privatne vojne organizacije) koje se ne financiraju od strane države i ne predstavljaju interes Rusije.

Sirija

I Rusija i Njemačka dijele stavove o tome, kako se sirisjki sukob može riješiti isključivo političkim sredstvima, u sklopu rezolucije 2254 Vijeća sigurnosti UN-a, naglasio je Putin. Pritom je nužno da sirijski narod može slobodno i samostalno odlučiti o svojoj budućnosti. U tome smislu Rusija, zajedno s turskom i iranskom stranom, nastavlja u okviru Astanskog formata raditi na osnivanju nove Ustavotvorne komisije, kazao je ruski vođa. Pritom treba pomoći sirijskim državnim tijelima da opet izgrade infrastrukturne objekte, ekektričnu opskrbu i opskrbu vodom, bolnice, škole – kazao je ruski predsjednik Putin.

Komentari

komentar

loading...

You may also like