Predsjednik ukrajinske državne energetske tvrtke Naftogaz Andriy Kobolev, izjavio je kako je zaustavljanje izgradnje ruskog baltičkog plinovoda Sjeverni tok 2 pitanje života i smrti za Ukrajince.
Dok tranzit plina u zapadnu Europu prolazi kroz tu zemlju, ukrajinski plinovodni sustav “dio je obrambenog sustava”, a promjena u zemljopisnom položaju opskrbe šteti Ukrajini, kazao je Kobolev.
Na svojoj facebook stranici napisao je i slijedeće:
“… Tada će naša zemlja postati mnogo ranjivija na rusku agresiju. Zbog toga je zaustavljanje „Sjevernog toka 2″, bez pretjerivanja, pitanje života ili smrti naših građana.”
https://www.facebook.com/andriy.kobolyev/posts/10158267573033440
Podsjećamo: SAD, Ukrajina, Poljska, Latvija i Litva, aktivno se protive plinovodu Sjeverni tok 2, a Washington je s ciljem zaustavljanja njegove izgradnje zaprijetio aktiviranjem već od Kongresa ranije odobrenih novih sankcija (važeće su od 1. siječnja ove godine) prema svim tvrtkama koje u njoj sudjeluju, kao i pravnim i fizičkim osobama koje tom plinovodu pružaju logističku potporu. Od prosinca prošle godine zbog američkih prvih sankcija protiv Sjevernog toka 2 uvedenih krajem prosinca 2019. g. (koje su se odnosile na tvrtke izvođače podmorskih radova) nastavak radova na posljednjoj neizgrađenoj dionici tog plinovoda od europskih tvrtki preuzeli su ruski specijalizirani brodovi. Do sada je izgrađeno više od 92% ukupne trase Sjevernog toka 2, duge nešto više od 1200 kilometara i koja se pruža paralelno s istoimenim i već odavno operativnim plinovodom od ruske do njemačke obale Baltičkog mora (oba plinovoda imaju maksimalni kapacitet od po 55 milijardi m3 plina godišnje).
Projekt plinovoda Sjeverni tok 2 već odavno, uz energetsku, ima i snažno izraženu geopolitičku i geoekonomsku komponentu preko koje se prelamaju američki i ruski energetski interesi na tlu Europe. SAD namjeravaju smanjiti dotok ruskog plina pod krinkom brige za europsku energetsku neovisnost, a u zamjenu povećavaju izvoz svog ukapljenog (LNG) plina, koji je, međutim, skuplji i manje pouzdan u smislu sigurnosti samih isporuka od onog koji se dostavlja plinovodima (o tome je itekako svjedočila, i još uvijek svjedoči s obzirom na meteorološke uvjete u SAD-u, i ova prilično hladna zima u Europi i u Aziji).
U tijeku su zakulisni pregovori između Berlina (koji očito od dovršetka plinovoda ne odustaje) i nove američke administracije u Washingtonu, koja traži iznalaženje najboljih modaliteta za ostvarenje svojih ciljeva ali ne na način da, poput Trumpa, nastavi razarati prekoatlantsko partnerstvo ne uvažavajući pritom i ključne interese svojih saveznika. Koliko je sve to uopće spojivo pokazat će vrijeme.
