“Odnos s Kinom je najgori u zadnjih 40 godina”- tajvanski ministar obrane

Napetosti s Kinom najgore su u posljednjih 40 godina, rekao je tajvanski ministar obrane, prenosi BBC.

Komentari ministra Chiu Kuo-cheng uslijedili su nakon što je Kina četiri dana zaredom slala “rekordan broj” vojnih aviona u tajvansku zonu protuzračne obrane. Tajvan tvrdi da je suverena država. Kina, međutim, na Tajvan gleda kao na odcijepljenu provinciju. Peking nije isključio mogućnost upotrebe sile za postizanje ujedinjenja.

Iako kineski vojni avioni nisu letjeli sve do otoka, već unutar šire identifikacijske zona protuzračne obrane (ADIZ), ministar Chiu je upozorio da postoji opasnost od “slučajne paljbe”. Iako tajvanska protuzračna obala nadzire i dio kineskog kopna, “upad” koje tajvansko ministarstvo računa je onaj kada kineski avioni pređu polovicu Tajvanskog tjesnaca.

Tajvanski ministar je također upozorio da će Kina biti u stanju izvršiti opsežnu invaziju na otok do 2025. godine. Stoga parlamentarni odbor u Taipeiju upravo razmatra više milijardi dolara vrijedan dodatni proračun za izgradnju raketa i ratnih brodova. Ipak, tajvanski ministar je potvrdio da Peking već sada ima kapacitet za nešto sporiju invaziju, pa nije najjasnije što je mislio pod rokom od 2025.

Tajvan se odvojio od kopna kada su komunisti preuzeli vlast 1949. godine. Nakon toga je uslijedio egzodus od oko milijun Kineza.  Analitičari su upozorili da je Peking sve zabrinutiji da tajvanska vlada kreće prema formalnom proglašenju neovisnosti. Žele odvratiti predsjednika Tsai Ing-wena od poduzimanja bilo kakvih koraka u tom smjeru. Brojni zapadni saveznici Tajvana izrazili su zabrinutost zbog kineskog otvorenog pokazivanja vojne moći.

Međutim, američki predsjednik Joe Biden rekao je da je s kineskim kolegom Xi Jinpingom pristao poštivati ​​”tajvanski sporazum”. Čini se da je Biden mislio na dugogodišnju politiku Washingtona “jedne Kine” prema kojoj službeno priznaju da je vrh tajvanske vlade ipak u Pekingu, a ne u Taipeiju.




Međutim, ovaj sporazum također omogućuje Washingtonu održavanje “snažnih neslužbenih” odnosa s Tajvanom. SAD prodaju oružje Tajvanu u sklopu Washingtonskog Zakona o odnosima s Tajvanom, koji kaže da SAD moraju pomoći Tajvanu u obrani.

“Politika jedne Kine”, za koju se vjeruje da su je spominjali Biden i Xi, ključni je kamen temeljac kinesko-američkih odnosa, ali se razlikuje od “principa jedne Kine”, prema kojem Kina inzistira da je Tajvan neotuđivi dio Kine i da će jednog dana ponovno biti ujedinjeni.





“Razgovarao sam sa Xijem o Tajvanu. Slažemo se … pridržavat ćemo se tajvanskog sporazuma”, rekao je Biden. “Jasno smo dali do znanja da ne bi trebali raditi ništa drugo osim pridržavati se sporazuma”, prenosi BBC.

Analitičari sugeriraju da, unatoč pojačanim tenzijama, odnosi između Kine i Tajvana nisu lošiji od stanja iz 1996. godine, kada je Kina pokušala testiranjem raketa prekinuti predsjedničke izbore, a SAD su otpremile nosače zrakoplova u regiju kako bi ih odvratili.

Otok ima vlastiti ustav, demokratski izabrane vođe i oko 300 000 aktivnih vojnika u svojim oružanim snagama. Ipak, samo nekoliko zemalja priznaje Tajvan. Većina umjesto toga priznaje kinesku vladu u Pekingu kao nadređenu. SAD nema službenih veza s Tajvanom, ali ima zakon koji zahtijeva da otoku pomognu oko financiranja obrane i opreme. Tajvan je službeno priznalo samo 15 država, a riječ je o malim karipskim državama, Paragvaju i Vatikanu. Naime, jedan od razloga tako malog broja priznavanja jest što Kina ne želi imati diplomatske veze s državama koje su priznale ovu otočnu državu.

Komentari

komentar




You may also like