Opasno zaoštravanje odnosa Moskva -Kijev

Nakon što je ruski državni vrh jučer i danas optužio Ukrajinu, kako upravo ona stoji iza pripreme terorističkih napada na poluotoku Krimu, koje je planirala izvršiti diverzantska grupa prebačena s ukrajinskog teritorija i kojom prilikom su poginula dvojica ruskih vojnika, stigao je i odgovor ukrajinske strane.

Nakon današnje izjave bivšeg vođe ukrajinskog radikalnog pokreta „Desni sektor“ Dmitrija Jaroša, kojom je on ruske optužbe na račun Ukrajine nazvao provokacijama u stilu Hitlerove Njemačke i insceniranog incidenta s „poljskim zauzimanjem“ pogranične njemačke radio-postaje nakon koje je izvršena agresija na Poljsku (a sve završio riječima „slava naciji“ i „smrt Ruskoj Federaciji“), usljedile su i izjave ukrajinskog državnog vrha.

Slično Jarošu reagirao je i zastupnik Verhovne Rade i savjetnik ukrajinskog ministra vanjskih poslova Anton Gerashenko, izjavivši: „Oružane snage, Nacionalna garda, službe sigurnosti, moraju biti spremne reagirati na provokacije ruske strane. Shvatite, mi smo prinuđeni u budućim desetljećima živjeti bok uz bok s državom kojom upravlja tiranin, koji samostalno donosi fatalne odluke za svoj narod.“ Dalje Gerashenko navodi, kako su državljani Ukrajine koji su uhićeni na Krimu i osumnjičeni za sudjelovanje u pripremi diverzija, „diverzanti iz ruskih vojnih postrojbi“.

Ukrajinski predsjednik Petro Poroshenko danas je, nakon razgovora s predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova, izjavio kako je izdao zapovijed o povišenju bojeve spremnosti svih ukrajinskih vojnih postrojbi uz granicu s Krimom i odmetnutim teritorijima Donbassa na jugo-istoku zemlje. Pozvao je i na uspostavu kontakta s američkim potpredsjednikom Joeom Bidenom i predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom.

Istodobno, glavni politički dužnosnici Krima (Sergey Aksenov) javno izjavljuju kako iza svega ovog zapravo stoji američki State Department jer „ukrajinski dužnosnici za ovako nešto ne bi imali hrabrosti“.

Geopolitika.news već od ranije ukrajinsku krizu direktno povezuje sa sirijskim sukobom, iako ta dva krizna žarišta nisu nastala istodobno niti su u početku jedan s drugim imali veze. Stanje se promjenilo, u smislu utjecaja jedne krize na drugu, onoga trenutka kada se Moskva odlučila neposredno vojno umiješati u sirijski sukob, poremetivši time u potpunosti geopolitičke planove Washingtona koje ima za bliskoistočnu regiju. Rusija je time relaksirala političko-diplomatsku napetost kojoj je bila izložena nakon eskalacije ukrajinskog sukoba i svoju i svjetsku fokusiranost s ukrajinskog terena prebacila na Siriju, gdje od tada ona vodi glavnu riječ. Ukrajina je polako padala u zaborav međunarodne zajednice iako su zbivanja u toj zemlji toliko nestabilna i nepredvidljiva, da je s pravom smatraju potencijalnom tempiranom bombom i poljem finalnog američko-ruskog geostrateškog obračuna.





Kraće rečeno, svaka dramatična promjena u Siriji povlači isto takvu reakciju u Ukrajini, neovisno tko je od dviju svjetskih vojnih velesila prvi povukao određeni potez. Taj svojevrsni politički „zakon o spojenim posudama“ ne daje ni Ukrajini ni Siriji realne izglede za mirnu i prosperitetnu budućnost, stvarajući od obje zemlje opasan geopolitički vojni poligon sve do trenutka nekog budućeg, širokog dogovora Washingtona i Moskve, do kojeg može ali i ne mora doći niti u dugoročnom razdoblju, slično kako je to bilo i u doba Hladnog rata koji je trajao desetljećima.

Komentari

komentar





0 komentara

You may also like