Cijene nafte na svjetskim tržištima posljednjih su tjedana narasle na više od 85 dolara za barel, što usložnjava ionako teško stanje, prije svega u EU i SAD-u po pitanju opskrbe prirodnim plinom – preciznije, njegovim visokim cijenama (jer samog plina na tržištu ima sasvim dovoljno). Nije nikakva tajna kako su u EU pokušali upravo jeftinijom naftom, kao energentom, nadomjestiti potražnju za plinom čije su cijene otišle u nebesa i izazvale stvarnu energetsku krizu – prvu u povijesti EU. Prije dva dana ruski energetski stručnjaci spomenuli su mogućnost rasta cijena “crnog zlata” i do 100 dolara, a podsjetimo, ona se od proljeća ove godine oporavila nakon prethodne pandemijske godine kada je bilježila povijesno niske cjenovne rekorde i zadržavala na razini od oko 60 dolara zahvaljujući prošle godine postignutom sporazumu u formatu OPEC+ koji uključuje najveće svjetske proizvođače nafte.
Zbog novonastalog stanja američki predsjednik Joe Biden jučer je zatražio od članica OPEC+ povećanje proizvodnje nafte kako bi došlo do pada njezinih cijena, smatrajući kako američki građani imaju pravo na pristup energentima po povoljnim cijenama. Međutim, neće ići sve baš tako glatko kako je Biden zamislio, jer i proizvođači nafte imaju svoju računicu. Osim toga, itekako im je živ u sjećanju još ne tako davni potpuni krah cijena “crnog zlata”, kada su u jednom trenutku, na vrhuncu pandemijske krize 2020. g., one u SAD-u imale čak i negativan predznak, odnosno davale se kupcima ili džabe ili im se za to čak plaćalo, samo da se proizvođači rješavaju zaliha i da mogu održavati kakvu-takvu proizvodnju.
Potvrda toga stigla je i kroz današnju vijest, koju je objavio britanski Reuters.
Na sastanku, održanom u četvrtak, Organizacija zemalja izvoznica nafte i njezini partneri, uključujući Rusiju, koji su zajednički formirali format OPEC+, složili su oko pridržavanja ranije usvojenih planova za povećanje proizvodnje nafte za 400.000 barela dnevno, počevši od prosinca ove godine, usprkos američkim pozivima za dodatnom opskrbom zbog obuzdavanje rasta cijena energenata. Bijela kuća je reagirala priopćenjem u kojem se navodi kako će razmotriti “cijeli niz alata koji su joj na raspolaganju kako bi osigurali pristup zemlji pristupačnim energetskim resursima”, izvijestio je u petak, 5. studenog Reuters.
Svi proizvođači nafte pogođeni su padom prihoda tijekom pandemije Covid-19, a kako se globalna potražnja oporavlja, to im je omogućilo sinkronizirani oporavak svog gospodarskog rasta. Ograničenje opskrbe naftom, koje su dogovorile članice OPEC+, bilo je okidač tijekom rasta cijena, uslijed čega je cijena referentne sirove nafte Brent dosegla trogodišnji maksimum od 86.70 dolara, navodi britanska novinska agencija.
Najveći proizvođač nafte u kartelu OPEC, Saudijska Arabija, odbacila je američko inzistiranje prema OPEC-u i njegovim partnerima u formatu OPEC+ na bržem povećanju zaliha nafte, navodeći “ekonomske prepreke”. U međuvremenu, izvori u OPEC+ izjavili su kako Sjedinjene Države imaju dovoljno mogućnosti za povećanje vlastite proizvodnje nafte ako vjeruju da je svjetskom gospodarstvu potrebno više ovog energenta.
Saudijska Arabija i Rusija sve su uvjerenije da više cijene „crnog zlata“ neće dovesti do brzog povećanja proizvodnje plina iz škriljevca u Sjedinjenim Državama, navode izvori Reutersa.
Ministar energetike Saudijske Arabije princ Abdulaziz bin Salman izjavio je jučer da su proizvođači zabrinuti zbog mogućih novih neuspjeha u borbi protiv pandemije i daljnje brzine gospodarskog oporavka. Prema njegovim riječima, pričuve nafte krajem 2021. – početkom 2022. rast će “kolosalno” zbog usporavanja potražnje.
Potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak je izjavio kako je od kolovoza OPEC+ već dodao 2 milijuna barela dnevno globalnim zalihama i nastavit će provoditi svoj plan dodavanja još 400 tisuća barela dnevno mjesečno do kraja 2021. g. i u prvim mjesecima 2022. godine.
“Postoje neki znakovi pada potražnje za naftom u Europskoj uniji u listopadu. Globalna potražnja za naftom i dalje je pod pritiskom zbog Delta soja (koronavirusne pandemije)”, izjavio je Novak, objašnjavajući zašto je OPEC+ odlučio ne povećati proizvodnju usprkos Bidenovim zahtjevima.
Podsjećamo: američki predsjednik Joe Biden pozvao je 30. listopada glavne zemlje G20 koje proizvode energente sa slobodnim kapacitetom da povećaju proizvodnju kako bi osigurale oporavak globalnog gospodarstva.
“Čini se kako OPEC+ nije voljan iskoristiti svoj kapacitet u ovom kritičnom trenutku u globalnom oporavku za zemlje diljem svijeta”, izjavio je jučer glasnogovornik Bijele kuće. “Predsjednik (Biden) vjeruje da bi Amerikanci trebali imati dostup pristupačnoj energiji te nas je uputio da nastavimo pratiti tržišta i biti spremni koristiti sve alate prema potrebi.”
Međutim, ovdje treba podsjetiti i kako su jučer SAD i Kina potpisale sporazum o opskrbi američkim ukapljenim (LNG) plinom te zemlje na rok od 20 godina (vidi poveznicu ovdje), a to znači da je Biden dao dozvolu za stimulaciju proizvodnje tog energenta u SAD-u usprkos velikoj šteti za okoliš koju uzrokuje njegov način proizvodnje uporabom fracking tehnologije. Naravno, na isti se način u SAD-u proizvodi i nafta (ona se i dalje proizvodi i na tradicionalan načina, koji je i većinski), pa sve to skupa teško može ići zajedno s toliko ispolitiziranom temom globalnih klimatskih promjena, što se ovih dana i ogleda na UN-ovoj klimatskoj konferenciji u Glasgowu. Tamo je prije dva dana upravo Joe Biden kritizirao Kinu i Rusiju da ne žele sudjelovati u zajedničkoj borbi čovječanstva protiv globalnog zatopljenja, i to na temelju činjenice da na toj konferenciji u prva dva dana (kada su se na govornici izmjenjivali isključivo svjetski državnici a ne znanstvenici) nisu sudjelovali Xi Jinping i Vladimir Putin.
Z. Meter: Doprinos globalnom zatopljenju: Kina i SAD potpisale 20-godišnji ugovor o opskrbi LNG-om
