Rano u ponedjeljak, 26. travnja, turska lira pala je u odnosu na američki dolar i približava se povijesnim najnižim razinama. Posljedica je to najnovijeg naglog zahladnjenja američko-turskih odnosa, nakon što je predsjednik SAD-a Joe Biden u subotu službeno priznao masovno istrebljenje armenskog naroda u Otomanskom carstvu 1915.-1922. kao genocid. Pad lire počeo je još i prije toga, nakon što je novi guverner turske središnje banke Sahap Kavcioglu u petak kazao da bi povećanje kamatne stope nanijelo štetu gospodarstvu tj. da bi „odaslalo loš signal“ (info: Reuters).
Lira je dosegla 8,425 za 1 dolar, približavajući se rekordnoj razini od 8,58 koja je zabilježena početkom studenoga prošle godine. Pala je za 3,5% u posljednja tri dana, kada je već postalo jasno da će američki čelnik Biden učiniti ono gore navedeno.
Ankara je oštro kritizirala spomenutu odluku Bijele kuće, kazavši kako ona “podriva povjerenje i prijateljstvo”.
Turska imovina posebno je osjetljiva na napetosti s Washingtonom, s obzirom na posljedice prošlih američkih sankcija i prijetnji, uključujući prepirku s tadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom iz 2018. godine koja je potaknula krizu i recesiju lire, podsjeća Reuters.
Ibrahim Kalin, glasnogovornik i savjetnik turskog predsjednika, za tu je agenciju kazao da se Washington mora ponašati odgovorno, budući da “nikome nije u interesu umjetno potkopavanje trenutačnih odnosa u uske političke svrhe”. Izjavio je kako je Bidenova izjava „nečuvena“ i da će Ankara na nju odgovoriti u idućim mjesecima.
Ovdje bismo dodali kako je malo mogućnosti da Ankara to učini na način koji bi realno naštetio bilo kojim američkim interesima, bez obzira na burne reakcije turske javnosti i pojedinih političkih krugova nakon Bidenovog čina. Štoviše, čitava ova „priča“ mogla bi na kraju izgledati kao „oluja u čaši vode“, s dominantnim udarcem na turski ponos. Ali s tim se ipak i dalje može živjeti.
Komentari
