Geopolitika News

Prije tri dana od američkog Zastupničkog doma odobrena pomoć Ukrajini u visini od 61 milijarde dolara i dalje je jedna od glavnih tema diljem svijeta. Posebno je euforično, naravno, primljena u Ukrajini, prije svega vlastima u Kijevu i oružanim snagama zemlje.

Međutim, kako u ponedjeljak piše britanski Reuters, pomoć će stići prekasno, odnosno „puno kasnije nego što se Ukrajina – kojoj ponestaje streljiva i tetura pod obnovljenim ruskim napadom – nadala“

Više od dvije godine nakon ruske invazije punog opsega, Ukrajina je izgubila teritorij u istočnom dijelu zemlje, a Rusija je pojačala svoje bombardiranje gradova i mjesta iza linija bojišnice usred usporavanja zapadne vojne pomoći.

Pomoć Ukrajini bila je obustavljena mjesecima zbog primjedbi desnog krila republikanske stranke u Zastupničkom domu. Da bi isti u prošlu subotu ipak usvojio zakonski paket vrijedan 95 milijardi dolara koji pruža vojnu pomoć Ukrajini, Izraelu i Tajvanu. Sada ga još mora potvrditi Senat (u što nema nikakve sumnje jer u njemu demokrati imaju većinu), a nakon toga bit će dostavljen na potpis predsjedniku Joeu Bidenu čime će i konačno stupiti na snagu.

Skupo kašnjenje

Odgoda usvajanja ovog zakona skupo je koštala Kijev.

“Pomoć stiže prekasno, jer je nedostatak materijala rezultirao time da je Ukrajina izgubila inicijativu u listopadu 2023.”, rekla je Katerina Stepanenko, analitičarka na Institutu za proučavanje rata.

Od listopada je Ukrajina izgubila 583 četvorna kilometra teritorija od ruskih snaga, uglavnom zbog nedostatka topništva, kazala je Stepanenko, dodavši da je Rusija imala vremena pripremiti se za ofenzivne operacije koje se očekuju u kasno proljeće ili rano ljeto.

Ali ukrajinska bi vojska trebala moći upotrijebiti streljivo – posebno rakete ATACMS, presretače protuzračne obrane i topničke granate – “gotovo odmah”, rekao je umirovljeni viceadmiral Robert Murrett s Instituta za sigurnosnu politiku i pravo na Sveučilištu Syracuse.

Volodimir Zelenski je zatražio ATACMS, navođene projektile dugog dometa koji Ukrajini omogućuju da pogodi mete kao što su ruska zapovjedna mjesta i skladišta oružja na Krimu.

Predsjednik Senatskog odbora za obavještajna pitanja Mark Warner rekao je u nedjelju za CBS-ov “Face the Nation” da bi vojna oprema, uključujući ATACMS većeg dometa, trebala biti “u tranzitu do kraja tjedna” pod uvjetom da Senat također usvoji zakon.

Ukrajina bi također trebala dobiti više projektila za protuzračni obrambeni sustav Patriot, koji se pokazao učinkovitim protiv napada raketama i dronovima.

Neizvjesnost

Međutim, nakon 2024. Ukrajinu čeka neizvjesnost, poglavito ako na čelo SAD-a zasjedne bivši predsjednik Donald Trump, izrazito skeptičan prema velikim količinama pomoći Ukrajini i brzini povećanja proizvodnje oružja američke i europske obrambene industrije.

“Ukrajina treba iskoristiti 2024. kako bi obnovila svoje snage za dugi rat”, rekao je Max Bergmann, direktor programa za Europu, Rusiju i Euroaziju pri Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.

“Cilj Europe trebao bi biti staviti se u poziciju da potencijalno popuni buduću prazninu koju bi ostavile Sjedinjene Države ako ne prođe još jedan dopunski (paket)”, rekao je.

Rusija neće čekati da Ukrajincima stigne američka pomoć: Planiraju iskoristiti oslabljenu protuzračnu obranu

U Njemačkoj se ovih dana intenziviraju uhićenja vezana uz sumnju za industrijsku i drugu špijunažu u korist Kine. Jučer su tri osobe uhićene  pod sumnjom da su za Kinu sakupljale osjetljive podatke iz industrijskog sektora, objavili su tužitelji. “Uhićenim osobama se predbacuje da su kineskoj tajnoj službi prosljeđivali osjetljive tehnološke informacije koje su upotrebljive i u vojnom sektoru”, navedeno je u priopćenju državnog odvjetništva, kojeg je prenijela agencija prenosi dpa.

U utorak, 23. travnja, Reuters pak prenosi današnje priopćenje saveznog tužiteljstva i navodi kako je njemačka policija uhitila pomoćnika člana Europskog parlamenta iz „ekstremno desne Alternative za Njemačku“ pod sumnjom za “posebno težak slučaj” špijunaže za Kinu.

Jian G., zaposlenik glavnog kandidata AfD-a na izborima za Europski parlament u lipnju, Maximiliana Kraha, optužen je da je kineskoj obavještajnoj službi dao informacije o pregovorima i odlukama u Europskom parlamentu, rekli su tužitelji u izjavi.

G., koji je živio u Bruxellesu, kao i u istočnom njemačkom gradu Dresdenu, također je špijunirao kineske osobe iz oporbe u Njemačkoj, rekli su tužitelji. Vlasti su ga u ponedjeljak uhitile u Dresdenu i pretresle njegove stanove. “Optužen je za posebno težak slučaj rada za stranu tajnu službu”, stoji u priopćenju.

Glasnogovornik AfD-a rekao je da je vijest “vrlo uznemirujuća”. “Ali budući da trenutačno nemamo dodatnih informacija o slučaju, moramo pričekati daljnju istragu tužitelja.”

Spomenuta uhićenja su se dogodila tjedan dana nakon što je kancelar Olaf Scholz otputovao u Kinu kako bi izvršio pritisak na Peking koji podržava rusko ratno gospodarstvo i pokrenuo pitanja krađe intelektualnog vlasništva i pravednog pristupa tržištu.

Njemačka uhitila troje zbog špijunaže za Kinu: Pomagali kineskoj mornarici

Cijene nafte porasle su u utorak, nakon pada na prethodnoj sesiji, jer su ulagači nastavili procjenjivati ​​rizik od geopolitičkih zabrinutosti na Bliskom istoku.

Globalne referentne terminske cijene sirove nafte Brent trgovane su 27 centi više na 87,27 dolara po barelu do 03:08 GMT, a američke terminske cijene sirove nafte West Texas Intermediate također su porasle za 26 centi na 82,16 dolara po barelu.

Obje su referentne vrijednosti pale 29 centi u prethodnoj sesiji zbog znakova da je nedavna eskalacija napetosti između Izraela i Irana imala mali kratkoročni utjecaj na opskrbu naftom iz regije, izvijestio je Reuters, a prenosi Asharq Al-Awsat.
“Odmah geopolitičke premije za rizik nedavno je smanjio cijene sirove nafte budući da opskrba nije značajno prekinuta”, kazao je Sugandha Sachdeva, osnivač istraživačke tvrtke SS WealthStreet sa sjedištem u Delhiju. No, geopolitički krajolik koji se razvija i dalje je ključan za usmjeravanje cijena sirove nafte, rekao je.
“Iako nema naznaka neizbježnog rata velikih razmjera između uključenih zemalja, svaka eskalacija napetosti mogla bi brzo preokrenuti trenutačni trend”, dodao je Sachdeva.

Analitičari ANZ-a ponovili su to mišljenje i naglasili američko odobrenje novih sankcija iranskom naftnom sektoru koje proširuju trenutačne sankcije na strane luke, brodove i rafinerije koje svjesno prerađuju ili otpremaju iransku sirovu naftu.

Nove sankcije protiv Irana

Također, ministri vanjskih poslova EU-a načelno su se u ponedjeljak složili proširiti sankcije Iranu nakon raketnog i bespilotnog napada Teherana na Izrael, rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell.
“Geopolitička pozadina još uvijek je vrlo opterećena tolikim rizicima u ovom trenutku, tako da je jasno da ćemo vidjeti mnogo volatilnosti dok ne bude puno više jasnoće oko toga”, rekli su analitičari ANZ-a u podcastu.

A rizici će rasti i zbog najnovijih izraelskih poteza. Izraelske trupe probile su se natrag u istočni dio Khan Younisa u iznenadnom napadu, rekli su stanovnici toga grada u ponedjeljak. Time su ljudi, koji su se u međuvremenu vratili u napuštene domove u ruševinama glavnog grada južnog Pojasa Gaze, poslani u bijeg.

Također, ulagači čekaju objavu podataka o bruto domaćem proizvodu SAD-a i podatke o izdacima za osobnu potrošnju iz ožujka – Fedov preferirani mjerač inflacije – kasnije ovog tjedna kako bi procijenili putanju monetarne politike.

Očekuje se da će se američke zalihe sirove nafte prošlog tjedna povećati, dok su zalihe rafiniranih proizvoda vjerojatno pale, prema preliminarnoj Reutersovoj anketi analitičara.
“Ljepljive brojke inflacije u SAD-u, oštroumne izjave ključnih dužnosnika Feda i rastuće zalihe u SAD-u djeluju kao ograničenja na rast cijena sirove nafte”, rekao je Sachdeva.

Cijene nafte stabilne nakon smirivanja tenzija na Bliskom istoku

Rusija očito ne namjerava čekati da Ukrajini dođe novo američko naoružanje, kao i naoružanje europskih država, prije svega ono za protuzračnu obranu kojim ukrajinske snage najviše i oskudijevaju.

Ruski zračni napadi diljem zemlje izvode se svakodnevno, prije svega po energetskoj i vojnoj infrastrukturi, kao i po industrijskim objektima. Jedan od gradova koji je proteklih tjedana najviše izložen takvim napadima je i drugi po veličini ukrajinski grad Harkiv, smješten na sjeveroistoku zemlje, 60-ak kilometara od granice s Rusijom.

Tako su u ponedjeljak navečer ruski mediji izvijestili o napadu na taj milijunski grad i raketiranju tamošnjeg televizijskog tornja visokog 240 metara, koji se tom prilikom prepolovio  i srušio na tlo. Lokalni dužnosnici potvrđuju tu vijest, kao što i izvješćuju o poremećenom emitiranju televizijskog signala.

“U ovom trenutku postoje prekidi digitalnog televizijskog signala”, rekao je guverner regije Harkov Oleh Sinehubov. Dodao je i kako nije bilo žrtava jer su radnici bili u skloništima.

U medijima se pojavila i snimka prijeloma glavnog stupa tornja i njegov pad uz oblak dima koji se dizao u nebo.

A Russian air attack has just taken out the Kharkiv TV tower, according to regional head Oleh Syniehubov. He says no victims, workers were sheltering during the attack. The TV signal has been interrupted. Video and photo from local Telegram channels but confirmed by authorities. pic.twitter.com/RYBPhdiG6Z

— Christopher Miller (@ChristopherJM) April 22, 2024

Što je pogodilo toranj?

Iako se iz snimke ne razaznaje što je točno udarilo u toranj, dron ili raketa, lokalni dužnosnici navode kako je Rusija u napadu vjerojatno koristila krstareću raketu Kh-59 (H-59, rus.).

Za one koji ne znaju, ruska vojska raspolaže i s najnovijom inačicom te rakete naziva Kh-69. Riječ je o nedavno proizvedenoj ruskoj visoko preciznoj krstarećoj raketi, svojevrsnoj inačici britansko-francuske rakete Storm Shadow i Scalp, koja je nedavno prikazana na ruskim televizijskim programima kao najnovije veliko dostignuće ruske vojne industrije, a prezentirana je i na moskovskom sajmu naoružanja. Ima stealth karakteristike i domet od 400 kilometara.

Projektil proizvodi podružnica Tactical Missile Corporation MKB Raduga, a prvi put je predstavljen u kolovozu 2022. godine.

U rujnu 2023. Međunarodni institut za strateške studije izvijestio je da je projektil Kh-69 još uvijek u fazi testiranja razvoja. Također su iznesene tvrdnje da su tri Kh-69 ispaljena na Ukrajinu tijekom noći 7. i 8. veljače 2024. godine.

Dana 11. travnja 2024., ukrajinski izvori su tvrdili da su krhotine projektila Kh-69 pronađene na mjestu ruskog raketnog napada na Trypilsku termoelektranu (TTPP) kraj Kijeva, koja je tom prilikom potpuno onesposobljena. Napad je “uništio transformator, turbine i generatore” TTPP-a. Broj projektila korištenih u napadu bio je šest, a nijednu nije onesposobila ukrajinska protuzračna obrana.

Američki think tank Institut za proučavanje rata okarakterizirao je napad kao dio “kontinuiranih napora da se poboljšaju udarni paketi i probije degradiranu protuzračnu obranu Ukrajine.” Kako bi se izbjegla ukrajinska protuzračna obrana, korist se izvlači iz dometa Kh-69 projektila od 400 km,  što cijelu Ukrajinu stavlja u domet od rusko-bjeloruske granice, osim ukrajinske Zakarpatske oblasti.

Ruski političari reagirali na odluku američkog Kongresa: Sprema se ‘fijasko kao u Vijetnamu ili Afganistanu’

Indija je ovog vikenda Filipinima isporučila prvu seriju krstarećih projektila BrahMos. Ova isporuka dolazi dvije godine nakon potpisivanja ugovora između dviju država vrijednog 375 milijuna dolara. Izvoz kopnenih lansirnih sustava za nadzvučni sustav krstarećih raketa BrahMos, zajedno sa samim projektilima, započeo je prošlog mjeseca, piše The Hindu.

Ovaj povijesni događaj za indijsku brzorastuću vojnu industriju označava prvi put da je Indija izvezla projektil BrahMos u stranu zemlju. Usred eskalacije napetosti u Južnom kineskom moru, isporuka BrahMos raketnih sustava Filipinima ima strateški značaj. Filipini namjeravaju rasporediti tri baterije raketnog sustava BrahMos u svojim obalnim područjima kako bi poboljšali svoje obrambene sposobnosti i suprotstavili se potencijalnim kineskim prijetnjama u regiji.

Upravo su u tijeku zajedničke vojne vježbe Filipina i SAD-a. Osim toga, SAD širi svoju vojnu prisutnost u filipinskim bazama.

Indijsko-ruska suradnja

Razvijen kao zajednički pothvat između indijske Organizacije za obrambeno istraživanje i razvoj (DRDO) i ruske NPO Mašinostrojenija, projektil srednjeg dometa BrahMos poznat je po svojim  solidnim sposobnostima. Radi na dvostupanjskom propulzijskom sustavu, koji se sastoji od pogonskog motora na kruto gorivo za početno ubrzanje i nabojno-mlaznog motora (ramjet) za kontinuirano nadzvučno krstarenje.

Dizajn je baziran na ruskom projektilu P-800. BrahMos (nazvan po kombinaciji indijske rijeke Brahmaputra i ruske rijek Moskva), može se lansirati iz aviona, broda, podmornice te mobilnog kopnenog lansera. Dugačak je 8.4 metra s bojevom glavom do 300 kg.

SAD i Filipini počeli pripreme za rat s Kinom manje od 300 km od Tajvana

Ruski mediji su jučer objavili snimku koja je potvrdila da su ruski vojnici zarobili prvi tenk Leopard 2A6 isporučen Ukrajini, koji je vjerojatno pripadao 47. mehaniziranoj brigadi ukrajinske vojske. Očekuje se da će zarobljeni tenk, najnapredniji model tenkova Leopard 2 koji je isporučen Ukrajini, biti podvrgnut detaljnom ispitivanju ruske vojske prije nego što bude izložen javnosti.

Tenk je vjerojatno isti onaj koji je bio dio 47. mehanizirane brigade ukrajinskih oružanih snaga, koji je onesposobljen u blizini Avidijivke u listopadu 2023. Još uvijek opremljen protudronskim rešetkama, ovaj tenk nije mogao biti evakuiran ranije zbog blizine bojišnice, prema ruskim izvorima, prenosi Defense Blog. Onesposobljeni tenk nije lako transportirati te bi takvi ruski pokušaji zasigurno bili meta ukrajinskih napada. Tenk na kamionu se ne čini kao da je jako oštećen, ali mu nedostaju gusjenice.

Potvrđeno da je 6 tenkova Leopard 2A6 uništeno Presudile su im mine, protutenkovske navođene rakete Kornet (ATGM) i rakete Vikr-1 iz ruskih jurišnih helikoptera.

Tenk će detaljno pregledati ruski inženjeri

Njemački glavni borbeni tenk Leopard 2A6, evolucija Leoparda 2A5, prvi je predstavila tvrtka Krauss-Maffei Wegmann 2001. godine. Ova se inačica ističe nadograđenim topom Rh 120 L55 s glatkom cijevi od 120 mm, koji je dulji od L44 topa korištenog na prethodnim modelima .

Tenk je opremljen sofisticiranim sustavom upravljanja paljbom, koji uključuje značajke poput laserskog daljinomjera i termalne slike, što omogućuje gađanje ciljeva u različitim uvjetima. Uz to, Leopard 2A6 poznat je po svojoj logističkoj učinkovitosti i relativnoj lakoći održavanja.

Ruski inženjeri će svakako pregledati ovaj njemački tenk, a neke od idejnih i tehnoloških rješenja bi mogle biti upotrijebljeni i kod dizajna ruskih tenkova. Jedna značajna komponenta je glatka cijevi Rheinmetall 120 mm L55, koja je poznata po svojoj dužoj cijevi u usporedbi s onom na ruskim tenkovima.Leopard 2A6 također koristi napredni kompozitni oklop i ima automatizirani sustav za suzbijanje požara i eksplozija.

Pregledat će i digitalni sustav upravljanja paljbom u Leopardu 2A6, koji podržava različite vrste streljiva i omogućuje precizno ciljanje. Dodatno, od interesa će im biti i senzori, navigacija i komunikacijska rješenja. 

Uništena napredna zapadna oružja

Ruska vojska je do sada uništila i njemački Leopard 2A4, američki M1A1 Abrams, švedski tenk Strv 122 i britanski Challenger 2, sustave protuzračne obrane Patriot i Iris-T te raketni bacač M142 HIMARS. Zarobljeni su u solidnom stanju i švedsko oklopno vozilo CV9040, njemačka borbena vozila pješaštva Marder 1A3 i američka Bradley M2A2, američki oklopni transporter M113 i francusko izvidničko vozilo AMX-10RCR.

Ruske snage također su izlagale vojnu opremu koju je isporučio Zapad zarobljenu od ukrajinskih snaga na javnim izložbama, kao npr. na sajmu Armija 2023. u blizini Moskve.

“Željno čekam susret s predsjednikom Andrzejom Dudom. Želio bih razumjeti sve okolnosti koje su ga dovele do toga da to izjavi”, rekao je poljski premijer Donald Tusk, prenosi poljski TVN24.

Naime, predsjednik Duda je u intervjuu za Fakt izjavio da je Poljska spremna primiti nuklearno oružje kao dio NATO-ovog programa dijeljenja nuklearnog oružja. Tusk je također rekao na tiskovnoj konferenciji da je posjet Varšavi od strane britanskog premijera Rishija Sunaka i glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga dio poljskog plana za obnovu svoje sigurnosne pozicije u Europi.

Tusk ne želi ishitrene odluke

Na konferenciji za novinare premijer Donald Tusk komentirao je Dudine riječi. “Važna mi je predsjedničina izjava o potencijalnoj prisutnosti nuklearnog oružja u Poljskoj. Željno čekam susret s predsjednikom Andrzejem Dudom, jer je to pitanje koje je jasno i izravno povezano sa sigurnošću Poljske”, rekao je.

“Morao bih ispravno razumjeti predsjednikove namjere. Jako mi je stalo do sigurnosti Poljske, tako da želim da bude dobro naoružana. No, također bih volio da se potencijalne inicijative dobro pripreme uz pomoć ljudi koji su za to odgovorni i da budemo sigurni da svi to žele”, naglasio je Tusk. Naglasio sam da je “ova ideja vrlo ozbiljna” i dodao: “Želim znati sve okolnosti koje su predsjednika navele na takvu izjavu”.

Poljski Patrioti u Ukrajini?

Poljski predsjednik Andrzej Duda i premijer Donald Tusk ne njeguju osobito skladan unutar same poljske politike. Tusk, proeuropski političar, predvodi koaliciju centra i ljevice, a Duda, euroskeptik, ne krije svoju bliskost s nacionalno-konzervativnom strankom Pravo i pravda (PiS) koja je u listopadu izgubila na izborima. No, kada je riječ o politici prema Ukrajini, prema Rusiji i prema SAD-u, trude se biti sinkronizirani jer obojica vide Rusiju kao neprijatelja.

Upitan o mogućnosti da se Poljska pridruži inicijativi za opskrbu Ukrajine sustavima Patriot, Tusk je rekao da to ne bi bilo moguće, ali “postoje druge vrste oružja koje pomažu u zaštiti neba i Poljska će tu biti aktivna”.

O izjavi Dude se oglasila Moskva. Upitan o izvješću, glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov rekao je: “Vojska će analizirati situaciju. Ako se ti planovi provedu, poduzet će se svi potrebni koraci kako bi se osigurala naša sigurnost”. Zaharova je bila konkretnija. O tome ovdje.

Moskva komentirala najavu da bi Poljska mogla ugostiti nuklearno oružje

SAD navodno razmatra sankcioniranje još više izraelskih vojnih jedinica zbog kršenja ljudskih prava, nakon subotnje najave da će Washington poduzeti mjere protiv bataljuna Netzah Yehuda, koji se sastoji od ultraortodoksnih Židova i ekstremističkih doseljenika.

Odluka bi trebala biti donesena ovaj tjedan, rekli su američki izvori za izraelski The Times of Israel danas, iako nije bilo informacija o tome koje će jedinice sankcije obuhvatiti. SAD navodno već više od godinu dana istražuje Netzah Yehuda i druge vojne jedinice zbog kršenja ljudskih prava Palestinaca na Zapadnoj obali.

Američki izvori su, međutim, dodali da bi se istraga Washingtona mogla proširiti i na vojne postrojbe koje su djelovale u Pojasu Gaze tijekom izraelskog napada, jer su se tijekom proteklih šest mjeseci pojavila mnoga svjedočanstva, slike i video zapisi koji dokumentiraju zločine protiv stanovnika Gaze.

Okupacija Zapadne obale

Otkako je Izrael započeo okupaciju Zapadne obale 1967. godine, izraelski vojnici i doseljenic opetovano krše prava tamošnjih Palestinaca, što uključuje napade, deložacije, zauzimanje domova i rušenje kuća.

Ako SAD nastavi sa sankcijama, pogođene vojne jedinice neće moći koristiti američku vojnu pomoć za kupnju oružja, iako izraelska vlada može koristiti vlastita sredstva za kupnju oružja, rekao je američki dužnosnik, ističući potencijalnu neučinkovitost sankcija. Drugi je dužnosnik dodao da bi druge zapadne zemlje mogle slijediti primjer u sankcioniranju jedinica izraelske vojske.

Ranije ove godine, SAD su počele uvoditi sankcije izraelskim doseljenicima zbog nasilja nad Palestincima na Zapadnoj obali. Susjedna Kanada rekla je da bi mogla nametnuti slične kazne tzv. doseljenicima (“settlers”) optuženima za takvo ponašanje, dok je Belgija rekla da će ekstremističkim doseljenicima zabraniti ulazak u njihovu zemlju.

Unatoč američkim osudama, milijarde dolara idu za izraelsku vojsku

Uvođenje takvih sankcija potpada pod ono što je poznato kao Leahyjev zakon, koji Washingtonu zabranjuje pružanje vojne pomoći policijskim ili vojnim jedinicama koje su kršile ljudska prava i nisu izvedene pred lice pravde. Unatoč takvim potezima, SAD – dugogodišnji izraelski saveznik – nastavlja financijski podržavati Tel Aviv tijekom rata u Gazi. Washington je potpisao više milijardi pomoći i vojnih ugovora namijenjenih Izraelu. U subotu je Kongres odobrio paket pomoći Izraelu vrijedan 13 milijardi dolara.

Odluka SAD-a da nastavi sa sankcijama potaknula je ljutite izjave izraelskih političara različitih uvjerenja. Premijer Benjamin Netanyahu nazvao je ovaj potez “vrhuncem apsurda i moralne degradacije”, dok je ekstremno desničarski ministar financija Bezalel Smotrich rekao da je odluka “dio planiranog koraka da se država Izrael prisili da pristane na uspostavu palestinske države” uz “odricanje od sigurnosti države”.

Rusija će uzeti u obzir potencijalno raspoređivanje američkog nuklearnog oružja u Poljskoj u svom vojnom planiranju, izjavila je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova, komentirajući izjavu poljskog predsjednika Andrzeja Dude da je njegova zemlja spremna razmjestiti nuklearno oružje u okviru NATO-ovog programa “Nuclear Sharing”.

“Čini se da Varšava namjerno želi privući više pozornosti onih koji se bave vojnim planiranjem u ruskom Glavnom stožeru. Bilo bi logično pretpostaviti da će jednom kada se američko nuklearno oružje pojavi u Poljskoj, relevantni objekti odmah biti stavljeni na popis legitimnih mete u slučaju izravnog oružanog sukoba s NATO-om”, zaprijetila je, prenosi je ruski TASS.

Ona je Dudinu izjavu nazvala “provokativnom”. “Poljske vlasti ne skrivaju svoju težnju da se više oslone na američko nuklearno oružje raspoređeno u Europi i aktivno koriste te ambicije u svojoj neprijateljskoj ruskoj politici”, rekla je Zaharova. “Ovo nas tjera da bolje promatramo Poljsku u našem vojnom planiranju, uzimajući u obzir prijetnje Rusiji koje nastaju potezima ove zemlje”.

Prema riječima Zaharove, Moskva i Minsk uzimaju u obzir poljski faktor kada poduzimaju dodatne mjere za jačanje sigurnosti svoje Unije. U intervjuu za novine Fakt u nedjelju, Duda je rekao da je Poljska spremna razmjestiti nuklearne bojeve glave u okviru NATO-ovog programa Nuclear Sharing. Prema riječima poljskog predsjednika, o tome je razgovarao s američkim partnerima više od jedanaest. Više o tome ovdje.

Lavrov: Nema osnove za dijalog s Washingtonom o kontroli nuklearnog naoružanja

“Nema nikakve osnove za dijalog o kontroli naoružanja i strateškoj stabilnosti sa Sjedinjenim Državama u svjetlu totalnog hibridnog rata koji se vodi protiv naše zemlje… O ovim temama bit će moguće razgovarati tek nakon što se američke vlasti odreknu svoje otvoreno proturuske politike”, rekao je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u videoobraćanju na Moskovskoj konferenciji o neproliferaciji.

Lavrov je izrazio da bi napori za smanjenje potencijala sukoba između Rusije i SAD-a trebali biti “sveobuhvatne prirode” i temeljiti se na ograničavanju širenja NATO-a prema istoku. Nadalje je rekao da Zapad balansira na “opasnom rubu” izravnog vojnog sukoba između nuklearnih sila, što ukazuje da je Moskva posebno zabrinuta što su tri nuklearne sile na Zapadu među glavnim pristašama Ukrajine.

Nepošten balans?

“Kolektivni Zapad pod vodstvom SAD-a cinično ohrabruje uništavanje uravnoteženih i ravnopravnih sporazuma koji ne odgovaraju Washingtonu promicanjem očito nepoštenih shema koje bi stvorile prednosti za Sjedinjene Države”, rekao je također Lavrov. Tvrdio je da je cilj Zapada stvoriti “jednostranu vojnu prednost za sebe postavljanjem novih ograničenja za nuklearne arsenale uz formaliziranje ukupne nadmoći Zapada u sferi nenuklearnih sposobnosti”, dodajući da SAD i njegovi saveznici proširuju svoju mrežu saveza “usmjerenih protiv trećih zemalja” za postizanje vojne nadmoći.

Lavrov je dalje rekao da je potez Rusije da opozove ratifikaciju Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa prošle godine bio “logičan odgovor na destruktivne poteze SAD-a i drugih zapadnih zemalja”. “Unatoč tome, ostajemo punopravna stranka Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa. Nedavno smo dovršili formiranje našeg segmenta Međunarodnog nadzornog sustava. Spremni smo se vratiti na pitanje njegove ratifikacije čim to učini SAD”, ​​rekao je.

Ruski ministar vanjskih poslova također je optužio zapadne zemlje da su Organizaciju za zabranu kemijskog oružja “krojile” prema svojim interesima. “Uvjereni smo da za sprječavanje daljnje degradacije situacije u svijetu, održavanje trajne stabilnosti i stvaranje realnog razoružanja, sve zemlje trebaju udružiti svoje napore za poboljšanje međunarodnog sigurnosnog sustava temeljenog na načelima multilateralizma, jednakosti i nedjeljivosti. To je jedini način da se smanje međudržavni sukobi i osigura stvarni napredak u kontroli naoružanja”, rekao je Lavrov.

Duda: Spremi smo razmjestiti američko nuklearno oružje u Poljsku. Rusi ne mogu pobijediti u Ukrajini

Iran ne planira odgovoriti na izraelski napad na zračnu bazu u središnjem Iranu, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova.

“Incident je bio diverzantski manevar i nije vrijedan spomena”, rekao je glasnogovornik ministarstva Naser Kanani, prenosi državna novinska agencija IRNA. Akcija je bila toliko beznačajna da ni sami Izraelci nisu htjeli preuzeti odgovornost za nju, rekao je glasnogovornik.

Ne žele eskalaciju napetosti u regiji

Kanani je dodao kako Iran ne želi eskalaciju napetosti u regiji, no da će odgovoriti na svaku buduću izraelsku agresiju.

Više američkih medija izvijestilo je da je Izrael prošli petak pogodio bazu zračnih snaga u pokrajini Isfahan, nedaleko od iranskih nuklearnih postrojenja. Izrael nije službeno komentirao napad. On je uslijedio nakon iranskog napada na Izrael u kojemu je ispaljeno i korišteno više od 300 projektila i dronova.

Tome je napadu prethodila smrt iranskih generala u napadu na zgradu veleposlanstva u sirijskome glavnom gradu Damasku, koji se također pripisuje Izraelu.

Iran i revizija nuklearne politike?

Kanani je u ponedjeljak istaknuo da nakon napada u Isfahanu neće biti revizije nuklearne politike zemlje.”Nuklearnom oružju nema mjesta u iranskoj obrambenoj strategiji i naš će nuklearni program i dalje biti u skladu s međunarodnim propisima”, rekao je Kanani, a prenijela je novinska agencija Tasnim.

Osoba zadužena za brigu o nuklearnoj sigurnosti zemlje, Ahmad Haghtalab prošli je tjedan rekao da bi, u svjetlu napada u Isfahanu bila “moguća i zamisliva revizija nuklearne doktrine i politike Islamske Republike”.

Odgovor: Izrael napao lokaciju u Iranu

Izraelske postrojbe ponovno su u ponedjeljak napale istočni sektor Han Junisa, natjeravši ljude u bijeg. Drugdje u Han Junisu pronađeni su deseci tijela u masovnim grobnicama na području glavne gradske bolnice, koju su izraelski vojnici napustili, prenosi Reuters.

Izraelske snage ponovno su iz zraka napale i Rafah, posljednje utočište za više od polovice stanovnika Pojasa Gaze.

Izrael je ovaj mjesec naglo povukao većinu kopnenih postrojbi iz juga Pojasa Gaze nakon žestokih borbi. Stanovnici su se počeli vraćati kućama u tom drugom najvećem gradu u palestinskoj enklavi. Pronašli su ruševine i mrtve na ulicama.

“Jutros su se vratile mnoge obitelji koje su u zadnja dva tjedna otišle odavde kako bi se vratile u Abasan. Bili su previše preplašeni”, rekao je Ahmed Rezik (42) za Reuters iz škole gdje se sklonio u zapadnom dijelu Han Junisa, govoreći o istočnoj četvrti grada. “Rekli su da su tenkovi ušli u istočni dio grada uz veliku pucnjavu i da su morali pobjeći”, rekao je putem chat aplikacije.

Napadi na bolnice

U ruševinama bolnice Naser, najveće na jugu Pojasa Gaze, Reutersovi dopisnici su vidjeli radnike u bijelim zaštitnim odijelima kako iskapaju tijela iz tla. Prema palestinskim vlastima, na tom su mjestu pronađena još 73 tijela, ukupno 283 u tjedan dana.

Izrael tvrdi da se morao boriti u bolnicama jer ondje djeluju Hamasovi operativci, što medicinsko osoblje i Hamas niječu. Vlasti Gaze rekle su da tijela koja su do sada pronađena potječu iz samo jedne od najmanje tri masovne grobnice na toj lokaciji. “Očekujemo da ćemo pronaći još 200 tijela u istoj toj masovnoj grobnici u iduća dva dana prije nego počemo raditi na druga dva groblja”, rekao je direktor Hamasova ureda za medije Ismail al-Thawabta. Optužio je Izrael da je u bolnici provodio “egzekucije” i da je zataškao zločine pokopavši tijela buldožerom. Izrael to niječe.

Tri osobe uhićene su danas u Njemačkoj pod sumnjom da su za Kinu sakupljale osjetljive podatke iz industrijskog sektora, objavili su tužitelji. “Uhićenim osobama se predbacuje da su kineskoj tajnoj službi prosljeđivali osjetljive tehnološke informacije koje su upotrebljive i u vojnom sektoru”, stoji u priopćenju državnog odvjetništva, prenosi dpa.

Podaci korisni za kinesku mornaricu

Troje uhićenih, dva muškarca i jedna žena, u trenutku uhićenja pregovarali su o istraživačkim projektima koji su mogli poslužiti modernizaciji i povećanju borbene moći kineske ratne mornarice, navode tužitelji.

Pripadnici ureda za borbu protiv kriminala su Herwig F,. Inu F. i Thomasa R. uhitili u Düsseldorfu i Bad Homburgu, na zapadu Njemačke.

Bračni par Herwig i Ina su po nalogu Thomasa R., koji je bio u kontaktu s kineskom tajnom službom MSS, preko svoje tvrtke ostvarivali kontakte s istraživačkim centrima s kojima je pripreman kooperacijski ugovor, što je uobičajeno kada je u pitanju suradnja gospodarstva i znanosti.

Konkretno se s jednim njemačkim sveučilištem pregovaralo o vještačenjima u području pogonske tehnike za vojne brodove. Osim toga, u Kinu je po nalogu MSS-a isporučen laserski uređaj koji potpada pod izvozne artikle koji se koriste u civilnom, ali i u vojnom sektoru.

Ministar: Njemačka je na pojačanom udaru stranih špijuna

Njemački ministar pravosuđa Marco Buschman rekao je, ukazujući i na nedavno otkrivanje ruskih špijuna u Njemačkoj, kako se zemlja nalazi na pojačanom udaru stranih špijuna.

“Tko je u Njemačkoj aktivan kao špijun i stranim silama dostavlja materijale koji potencijalno mogu poslužiti u vojne svrhe, mora računati s odlučnim odgovorom pravne države”, rekao je Buschmann.

Troje uhićenih bi tijekom dana trebali biti priveden pred istražnog suca.

Američki predsjednik Joe Biden može malo lakše disati, barem na trenutak, jer se čini da su se Izrael i Iran povukli s ruba da Bliski istok gurnu u sveopći rat.

Izraelski osvetnički napadi na Iran i Siriju prouzročili su ograničenu štetu. Suzdržana akcija uslijedila je nakon što je Biden pozvao vladu premijera Benjamina Netanyahua da ublaži svoj odgovor na izravni napad Irana bez presedana na Izrael prošlog tjedna i izbjegne eskalaciju nasilja u regiji.

Iranski baraž bespilotnim letjelicama i projektilima nanio je malu štetu i uslijedio je nakon izraelskog napada na iranski konzulat u Damasku ovog mjeseca u kojem su ubijena dva generala.

Iranska javna reakcija na izraelske udare u petak također je bila prigušena, što je pobudilo nadu da će napetosti između Izraela i Irana, koje su se dugo provodile u sjeni kibernetičkih napada, ubojstava i sabotaža — ostati na laganoj vatri.

Testiraju Bidena

Stanje je i dalje delikatno za Bidena dok se priprema za svoj reizbor suočen s vjetrovima na Bliskom istoku, Rusiji i Indopacifiku. Svi testiraju prijedlog koji je iznio biračima tijekom svoje kampanje 2020. da će Bidenova Bijela kuća donijeti određenu mjeru smirenosti i obnovljenog poštovanja prema Sjedinjenim Državama na svjetskoj sceni – piše saudijski medij Asharq Al-Aswat.

Istraživanje javnog mišljenja pokazuje da bi zabrinutost zbog stanja u inozemstvu mogla imati veću važnost za američke glasače nego na bilo kojim izborima u SAD-u od 2006. godine, kada je nezadovoljstvo birača zbog rata u Iraku bilo glavni čimbenik u tome što je Republikanska stranka izgubila 30 mjesta u Domu i šest mjesta u Senatu.

“Vidimo da ovo pitanje postaje sve važnije, a u isto vrijeme vidimo da su biračke ocjene načina na koji predsjednik Biden vodi vanjske poslove prilično negativne”, rekao je Christopher Borick, direktor Instituta za javno mišljenje Muhlenberg College. “Ta kombinacija nije dobra za Bidena.”

Biden je uložio golem politički kapital u svoj odgovor na rat Izraela i Hamasa, kao i u potporu svoje administracije Ukrajini dok se brani od ruske invazije.

Iran: neosvojiva tvrđava na razmeđu svjetova

Spas u zadnji čas?

Nakon mjeseci odgode pred prijetnjom svrgavanja desnog krila njegove stranke, predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson pogurao je paket pomoći Ukrajini. Novi nalet američkog oružja na prve crte, daje Bijeloj kući novu nadu da Ukrajina može ispraviti brod nakon mjeseci neuspjeha u ratu.

Biden je jačanje odnosa u Indopacifiku postavio u fokus svoje vanjskopolitičke agende, želeći pridobiti saveznike i izgraditi veze dok Kina postaje sve moćniji gospodarski i vojni konkurent.

S druge strane republikanci, uključujući bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, imaju argument da je Bidenova politika pridonijela suočavanju SAD-a s bezbrojnim globalnim teškoćama, rekao je Richard Goldberg, viši savjetnik u washingtonskom think tanku Foundation for the Defense of Democracies.

Američki Kongres izglasao pomoć Ukrajini!

Biden suočen s neizvjesnošću dva rata

Republikanci su kritizirali Bidenove neuspješne napore ranije tijekom njegova mandata da oživi nuklearni sporazum s Iranom u kojem je posredovala Obamina administracija, a koji je napustio Trump, rekavši da bi to ohrabrilo Teheran. Sporazum je Iranu osigurao milijarde u obliku ublažavanja sankcija u zamjenu za pristanak zemlje na povlačenje svog nuklearnog programa.

Kritičari iz GOP-a nastojali su povezati rusku invaziju na Ukrajinu s Bidenovom odlukom da se povuče iz Afganistana i krive Obaminu administraciju što nije ponudila dovoljno snažan odgovor na rusko zauzimanje Krima 2014. godine.

Biden je bio vrlo uspješan u prvih šest mjeseci svog mandata. Ali predsjednik je doživio pad podrške nakon kaotičnog povlačenja američkih trupa iz Afganistana u kolovozu 2021. od čega se administracija  nikada nije u potpunosti oporavila. Sada se Biden suočava s neizvjesnošću dva rata. Oba bi ga mogla zasjeniti sve do dana izbora.

Hezbollah uništio izraelski dron

Poljska je spremna postaviti američko nuklearno oružje na svoj teritorij, izjavio je poljski predsjednik Andrzej Duda u intervjuu za tamošnji medij Fakt.

“Rusija sve više militarizira Kalinjingradsku regiju. Nedavno je rasporedila svoje nuklearno oružje u Bjelorusiji. Ako naši saveznici odluče razmjestiti nuklearno oružje u sklopu zajedničke uporabe nuklearnog oružja i na našem teritoriju kako bi ojačali sigurnost istočnog krila NATO-a, spremni smo na to. Mi smo saveznik u Sjevernoatlantskom savezu i imamo i obveze u tom smislu, što znači da jednostavno provodimo zajedničku politiku.”

Istodobno, na pitanje hoće li druge članice NATO-a moći upotrijebiti oružje koje se nalazi na poljskom teritoriju, Duda je izbjegao precizno odgovoriti:

“Ovo je kontroverzna točka. Mi nemamo takvu tradiciju. Nikad prije, ako me sjećanje ne vara, u Poljskoj nije postojao tako potpun i univerzalan pristup oružju. Možemo razgovarati o popuštanju nekih okova zahtjeva u ovom području, ali bio bih oprezan s potpuno univerzalnim pristupom oružju.”

Rusija ne može dobiti rat u Ukrajini

Kazao je također kako “Rusija ne može dobiti rat” (u Ukrajini), izjavivši slijedeće:

“To je glavna stvar i za to ću se čvrsto zalagati gdje god da odem. Mora se učiniti sve da se Ukrajina može obraniti. Rusija, ponavljam, neće moći dobiti ovaj rat, a Ukrajina mora dobiti sigurnosno jamstvo, po mogućnosti ako postane članica Sjevernoatlantskog saveza. Što se tiče mogućih mirovnih pregovora, samo Ukrajina može odlučiti želi li održati takve pregovore. — izjavio je u intervjuu poljski predsjednik.

Ruski političari reagirali na odluku američkog Kongresa: Sprema se ‘fijasko kao u Vijetnamu ili Afganistanu’