Geopolitika News

Zamjenik vođe Hezbolaha Naim Kasim rekao je u petak da skupinu neće pokolebati pozivi da se ne uključuje u sukob Izraela i Hamasa te da je “u potpunosti spremna” pridonijeti borbama, prenosi Reuters.

“Zakulisni pozivi velikih sila, arapskih zemalja, izaslanika Ujedinjenih naroda koji nam izravno i neizravno govore da se ne miješamo, neće imati učinka”, rekao je Kasim pristašama na okupljanju u južnom predgrađu Bejruta.

“Hezbolah savršeno dobro zna svoje dužnosti. Mi smo spremni, u potpunosti spremni i pratimo razvoj događaja iz trenutka u trenutak”, rekao je Kasim.

Skupina se već sukobila s Izraelom preko libanonske granice više puta nakon napada palestinske frakcije Hamasa na izraelske gradove i izraelskog osvetničkog bombardiranja Pojasa Gaze.

Kasim je najviši dužnosnik Hezbolaha koji je javno progovorio o nasilju. Vođa Hezbolaha Hasan Nasralah još nije komentirao razvoj događaja.

“Pitanje koje se postavlja, a koje svi čekaju: što će Hezbolah učiniti i kakav će biti njegov doprinos?” rekao je Qasim. “Pridonijet ćemo sukobu u sklopu našeg plana…kad dođe vrijeme za bilo kakvu akciju, mi ćemo je izvršiti”, dodao je.

Iran prijeti Izraelu: Ako nastavite s napadima na Gazu, otvorit će se drugi frontovi

Ruska vojska nedavno je izgubila 34 tenka dok je još jednom pokušavala zauzeti istočni ukrajinski grad Avdijevku, navodi se u izvješću američkog Forbesa. Napad, koji je započeo prošlog utorka, bio je posljednji pokušaj Moskve da izbaci ukrajinski garnizon koji je branio stratešku lokaciju.

Prošle godine su ruske snage navodno mjesecima pokušavale preuzeti kontrolu nad gradom. Ali dan nakon nedavnog pokušaja, bojište u Avdiivki bilo je prepuno uništenih ruskih vozila. Prema, kako medij tvrdi, neovisnim analitičarima koji su procijenili razmjere bitke, tipovi tenkova koje je Moskva izgubila u gradu u roku od 24 sata bili su T-62, T-72, T-80 i T-90. Jedino ruski tenk T-54/55 star 70 godina nije viđen na bojnom polju.

Što se dogodilo?

Tijekom dvokrakog napada ruske vojske na Avdijevku, invazijske snage su navodno rasporedile oko šest motornih pukovnija i brigada sa stotinama vojnika pješaštva i oklopnih vozila. Mislili su da je to više nego dovoljno da se uništi ukrajinski garnizon od dvije brigade koji je štitio grad. Međutim, ukrajinske snage su preduhitrile napad, izgradile su utvrde i rasporedile bespilotne letjelice kako bi uočile neprijateljske snage. Prema izvješću Forbesa, nadzor Ukrajine bio je ključan za obrambene napore jer su branitelji navodno letjeli dronovima 20 sati bez prekida, otkrivajući “sve”.

“Ukrajinski branitelji su hrabro držali liniju”, poručio je Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga. Odbili su 10 neprijateljskih napada kod Avdijevke i još osam napada istočno od Stepova. Ukupno je Rusija izgubila 70 oklopnih vozila u bitci, dok je Ukrajina izgubila njih 15.

Potencijalni treći pokušaj

Borbe u Avdijevki ostale su intenzivne, što je čini “jednom od najvećih ruskih vojnih ofenziva” posljednjih mjeseci. Vitalij Barabaš, šef gradske vojne uprave, rekao je da je bitka bila teška i napeta jer su obje snage bile aktivne dan i noć. Unatoč neuspješnom pokušaju Rusa prvog dana bitke, očekuje se da će se pregrupirati i nastaviti pokušavati zauzeti teritorij.

Učitelj je ubijen, a nekoliko je ljudi ozlijeđeno u napadu nožem u petak u školi u gradu Arrasu na sjeveru Francuske, izvijestili su lokalni mediji. Francuski ministar unutarnjih poslova potvrdio je da je policijska operacija u tijeku i da je napadač uhićen. Prema izvješćima nekoliko medija, napad se dogodio u srednjoj školi Gambetta u 11 sati. 

Napadač je navodno čečenskog podrijetla koji je u francuskom policijskom registru za radikalizirane osobe. Rečeno je da je uzviknuo “Allahu Akbar” tijekom napada. Francuski predsjednik Emmanuel Macron ide na mjesto događaja kao i ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin i ministar obrazovanja Gabriel Attal. Istragu o napadu vodi antiteroristički ogranak tužiteljstva, piše Politico.eu.

Napad se dogodio tri godine nakon drugog napada na školu u pariškom predgrađu u kojem je učitelju odrubio glavu čečenski ekstremist. Francuska je u stanju pripravnosti otkako je Hamas izveo šokantan napad na Izrael, ubivši više od 1200 ljudi i otevši desetke u Gazu. Francuska policija poslana je da zaštiti židovske škole i sinagoge usred niza antisemitskih akcija.

Njemačke vlasti očekuju val antisemitskih napada na židovske objekte u Njemačkoj, ali i prosvjede ispred veleposlanstava zemalja koje podržavaju Izrael, prije svega SAD-a, javljaju njemački mediji danas, prenoseći da vlasti jačaju mjere sigurnosti

Mađarska neće dopustiti nikakav skup podrške “terorističkim organizacijama”, rekao je u petak za javni radio premijer Viktor Orban i dodao da se svi mađarski državljani trebaju osjećati sigurnima, bez obzira koje su vjeroispovijest ili porijekla, prenosi Reuters.

Izraelska kopnena invazija na Gazu vjerojatno će započeti tijekom vikenda, rekao je bivši australski veleposlanik u Libanonu Ian Parmeter za Al Jazeeru, dodajući da će operacija rezultirati velikim gubicima. “Jasno je da će Izrael, ako uđe, izgubiti puno vojnog osoblja u procesu”, rekao je Parmeter, trenutno analitičar na Australskom nacionalnom sveučilištu. “Također ćemo morati pretpostaviti da će u Gazi biti strašnih civilnih žrtava”, dodaje.

Izrael je pozvao na evakuaciju 1,1 milijuna Palestinaca iz sjevernog dijela Pojasa, naznačujući da namjerava ući u enklavu sa svoje sjeverne granice. “Mislim da Izrael ne gaji iluzije da se milijun ljudi jednostavno može preseliti unutar 24 sata”, rekao je Parmeter i zaključuje: “To je jednostavno upozorenje da dolaze.”

Hamasovo vojno krilo, Qassam brigade, izjavilo je da je sposobno odbiti izraelsku kopnenu invaziju na Gazu. “Ponovo smo potvrdili spremnost – uz Božju pomoć – u obrambenom dijelu. A neprijateljski prijedlog o proširenju agresije putem kopna potaknut će nas da aktiviramo nove opcije koje će neprijatelju nanijeti goleme gubitke”, rekao je glasnogovornik Abu Obeida u videoporuci. Dodao je da Hamasova vojna infrastruktura omogućuje “učinkovitu obranu” Pojasa Gaze kakvoj Izrael prije nije svjedočio. Također su nazvali izraelski poziv civilima da se evakuiraju “lažnom propagandom”.

Iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amirabdollahian upozorio je da bi, ako se izraelski napad na Gazu nastavi, rat mogao započeti na “drugim frontama”, prenosi ga Mehr. Ulazak Hezbollaha u sukob – sa svojih procijenjenih 150.000 raketa koje bi se mogle upotrijebiti za nadjačavanje sustava zračne obrane Iron Dome( Željezne kupole), također bi označio dramatičnu eskalaciju rata. Treća fronta tada bi se mogla otvoriti na Zapadnoj obali. “Noćna mora za Izrael bili bi veliki nemiri na Zapadnoj obali, gdje Palestinci imaju vrlo militantnu skupinu”, rekao je Parmeter. “Izrael će morati napraviti planove za nepredviđene situacije za sve ove opcije”.

Mogućnost nove fronte u Libanonu budi sjećanja na jednomjesečni rat između Hezbollaha i Izraela 2006., koji je završio bezizlaznom situacijom i popuštanjem obje strane.

Borbeni avioni Izraelskih obrambenih snaga (IDF) sinoć su pogodili 750 ciljeva palestinske vojne skupine Hamas na sjeveru Gaze, izvijestio je IDF na svom Telegram kanalu.

“IDF je tijekom noći napao 750 vojnih ciljeva, uključujući podzemne Hamasove terorističke tunele, vojne komplekse i postaje, rezidencije viših terorističkih operativaca koji se koriste kao vojni zapovjedni centri, skladišta oružja, sobe za komunikaciju i više terorističke operativce”, stoji u izvješću IDF-a. .. . “Deseci borbenih zrakoplova napali su brojne vojne ciljeve Hamasa u Pojasu Gaze, uključujući 12 vojnih sredstava Hamasa, od kojih je svaki smješten u višekatnici koju Hamas koristi u terorističke svrhe”, dodala je izraelska vojska. Paralelno, vojnici IDF-a iz specijalne postrojbe ciljali su trojicu Hamasovih operativaca koji su se specijalizirali za minobacačke napade u Pojasu Gaze, dodao je IDF.

Hamasove brigade Al-Qassam kažu da je 13 zarobljenika, uključujući strance, ubijeno u izraelskim zračnim napadima na Gazu u posljednja 24 sata. “Trinaest zatvorenika… uključujući strance” ubijeno je na pet lokacija koje su gađali izraelski borbeni zrakoplovi, navodi se u priopćenju brigade Ezzedine Al-Qassam. U priopćenju se navodi da je šest talaca ubijeno u napadima na dvije odvojene lokacije u sjevernom okrugu, a da je još sedam umrlo u udarima koji su pogodili tri lokacije u okrugu Gaze.

Izraelska vojska jutros je pozvala sve civile grada Gaze, više od milijun ljudi, da se presele na jug u roku od 24 sata, istodobno gomilajući tenkove u blizini Pojasa Gaze uoči očekivane kopnene invazije. “Sada je vrijeme za rat”, rekao je izraelski ministar obrane Yoav Gallant dok su izraelski ratni zrakoplovi nastavili gađati Gazu u znak odmazde za najsmrtonosniji napad palestinskih militanata u izraelskoj povijesti, prenosi Reuters.

Izraelska vojska objavila je da će djelovati “drastično” u gradu Gazi u nadolazećim danima i da će se civili moći vratiti tek kada bude donesena nova objava.

Ujedinjeni narodi rekli su kako smatraju nemogućim da se takvo preseljenje obavi “bez razornih humanitarnih posljedica”. “Ujedinjeni narodi snažno apeliraju da se svaka takva naredba, ako bude potvrđena, poništi kako bi se izbjeglo da se ono što je već tragedija pretvori u katastrofu”, rekao je glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric.

Izraelski veleposlanik pri UN-u Gilad Erdan opisao je odgovor UN-a na rano upozorenje Izraela stanovnicima Gaze kao “sramotan”.

Dužnosnik Hamasa rekao je da je upozorenje u vezi s Gazom “lažna propaganda” i pozvao građane da ne nasjedaju na to. Hamas je pozvao Palestince da u petak ustanu u znak prosvjeda protiv izraelskog bombardiranja enklave, pozivajući Palestince da marširaju do džamije Al-Aqsa u istočnom Jeruzalemu i sukobe se s izraelskim trupama na Zapadnoj obali.

Izrael je obećao da će uništiti militantnu skupinu Hamas koja je predvodila napade u subotu, ali kopnena invazija na Gazu predstavlja ozbiljan rizik jer Hamas drži desetke talaca otetih u napadu.

Prema posljednjim podacima, broj izraelskih žrtava u napadu militanata popeo se na više od 1300, dok su vlasti Gaze priopćile da je više od 1500 Palestinaca ubijeno u osvetničkim izraelskim bombardiranjima.

Izrael je stavio Gazu, u kojoj živi 2,3 milijuna ljudi, pod opsadu. Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) rekao je da bi gorivo koje pokreće generatore za hitne slučajeve u bolnicama u Gazi moglo nestati za nekoliko sati, a Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda (WFP) upozorio je da su zalihe hrane i vode opasno niske. “Ljudska bijeda uzrokovana ovom eskalacijom je užasna i preklinjem strane da smanje patnju civila”, rekao je regionalni direktor ICRC-a Fabrizio Carboni.

Nastojeći izgraditi podršku za svoj odgovor, izraelska vlada je američkom državnom tajniku Antonyju Blinkenu i ministrima obrane NATO-a pokazala slike djece i civila za koje je rekla da ih je Hamas ubio tijekom vikenda u Izraelu. Blinken je rekao da su prikazali bebu “izrešetanu mecima”, vojnike kojima su odrubljene glave i mlade ljude spaljene u svojim automobilima. “To je jednostavno izopačenost na najgori mogući način”, rekao je. “To je stvarno izvan svega što možemo shvatiti.”

Kao i drugi diljem svijeta, Blinken je pozvao Izrael da pokaže suzdržanost, ali je također ponovio podršku Amerike, rekavši: “Mi ćemo uvijek biti uz vas.”

U sklopu bliskoistočne turneje čiji je cilj zaustaviti širenje rata, Blinken se u petak treba sastati s jordanskim kraljem Abdulahom i Mahmudom Abasom, čelnikom palestinskih vlasti na Zapadnoj obali koju je Izrael okupirao.

Blinken također planira posjetiti ključne saveznike SAD-a Katar, Saudijsku Arabiju, Egipat i Ujedinjene Arapske Emirate, među kojima neki imaju utjecaj na Hamas, islamističku skupinu koju podupire Iran.

Šef izraelske vojske, general-pukovnik Herzi Halevi, rekao je da će se izvući pouke iz sigurnosnih propusta oko Gaze koji su omogućili napad. “Učit ćemo, istraživat ćemo, ali sada je vrijeme za rat”, rekao je.

Američka vojska ne postavlja nikakve uvjete za svoju sigurnosnu pomoć Izraelu, rekao je američki ministar obrane Lloyd Austin, dodajući da Washington očekuje da će izraelska vojska “činiti prave stvari” u vođenju svog rata protiv Hamasa. Austin bi u petak trebao doći u Izrael gdje je planiran njegov sastanak s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.

Benjamin Netanyahu dominirao je Izraelom više od dva desetljeća, a danas, gotovo godinu dana otkako je ponovno preuzeo premijersku dužnost, napad palestinskog pokreta Hamasa možda će biti početak njegova kraja, ocjenjuju analitičari, piše u analizi AFP.

Hamasov iznenadni napad 7. listopada proglašen je izraelskim 11. rujnom jer je izazvao nacionalnu traumu kakvu su u američkom narodu polučili teroristički napadi Al Kaide na New York i postali okidač za globalni rat “protiv terorista” predvođen Sjedinjenim Državama. U izraelskom odgovoru na Hamasove napade ubijeno je više od tisuću Palestinaca u Pojasu Gaze, uskom komadiću zemlje s 2,3 milijuna ljudi kojim vlada Hamas, a sve govori da se broj žrtava neće na tome zaustaviti.

Kako stravične pojedinosti subotnjeg Hamasova upada na izraelski teritoriji prodiru u javnost, tako u Izrael šok prerasta u “opipljiv bijes”, kaže Clive Jones, profesor za regionalnu sigurnost na Sveučilištu u Durhamu. Najveća količina bijesa usmjerena je na Hamas, “ali gnjev se širi i prema vladi premijera Netanyahu kojega javnost krivi za sigurnosne propuste”. “Sve su učestaliji komentari u novinama da je aktualna vlada najgora koju je Izrael imao u svojoj povijesti i da je naštetila nacionalnoj sigurnosti”, kaže Jones.

Političke podjele

Odavno je na političkoj izraelskoj sceni Netanyahu smatran političarom koji ljude dijeli, a ne spaja, posebno otkako je ponovno izabran za premijera 2022.

Njegov povratak na vlast  – na dužnost koju je ranije obnašao čitavo desetljeće – praćen je optužbama za korupciju i on ih je nastojao izbjeći pravosudnim reformama da bi sebe zaštitio od zatvora. Takve reforme ograničile bi pravosudni nadzor nad vladom što bi vodilo zemlju u ustavnu krizu. Duboko nepopularni amandmani raspirili su val nezadovoljstva i masovni tjedni prosvjedi trajali su više od devet mjeseci na ulicama izraelskih gradova.

Reforme po Netanyahuovom modelu pretvorile bi Izrael u neliberalnu demokraciju u stilu mađarskog premijera Viktora Orbana, upozoravaju protivnici reforme. U prosvjede su se uključile i tisuće pripadnika pričuvnog sastava izraelske vojske prijeteći neodazivom na dužnost budu li se provele sporne izmjene, a neposluh bi naštetio spremnosti vojske u slučaju napada velikih razmjera.

Pod Netanyahuovim vodstvom, “Izrael je duboko, duboko podijeljen kako nikada nije bio u svojoj povijesti od osnutka države 1948.”, ocjenjuje Jones. Međutim, na Netanyahuovu reakciju nakon subotnjih napada svi su se spremno odazvali.

Nakon Hamasovih napada vladali su kaos i zbrka – činilo se da Netanyahu izbjegava javnost, osim prethodno snimljenog govora na društvenoj mreži X u kojem kaže da je zemlja u ratu. “Vidjeli smo zapanjujuć, povijestan i gotovo neshvatljiv nedostatak vodstva… Izraelci  još čekaju da netko od njihovih lidera stane pred kameru i obrati im se uživo”, rekla je novinarka Noga Tarnopolsky za France 24 iz Jeruzalema u subotu poslije podne.

Skretanje pozornosti vojske

S jedne strane ispituju se propusti u radu izraelskih tajnih službi koje nisu uočile planiranje Hamasovih napada, s s druge krivnja za prespor vojni odgovor usmjerena je na premijera i njegovu vladu.

Nastojeći sastaviti vladu koja će ga vratiti na vlast i progurati njegove sporne pravosudne reforme, Netanyahu je sklopio savezništvo s političarima krajnje desnice. Dužnost ministra za nacionalnu sigurnost povjerio je Itamaru Ben-Gviru, provokativnom zagovorniku širenja židovskih naselja na Zapadnoj obali.

“Mnogi će ljudi ustvrditi da naseljenici uživaju veliku podršku aktualne vlade i gotovo da im je uručen bianco ček da čine što hoće na Zapadnoj obali”, ocjenjuje Jones.

Usporedo s planovima gradnje tisuća novih stanova za židovske doseljenike, raste i nasilje na Zapadnoj obali pa su upravo na to područje bila preusmjeremena vojna pojačanja iz Pojasa Gaze.

“Pozornost je bila skrenuta na Zapadnu obalu zbog širenja naselja”, kaže Melanie Garson, izvanredna profesorica na studijima za međunarodnu sigurnost na University College London.

U međuvremenu, mjesecima je izraelska vojska  upozoravala “na prijetnju višefrontalnog napad na izraelske civile, no izraelska vlada ih je ignorirala”, kaže Tarnopolsky.

Egipatski dužnosnik u ponedjeljak rekao je za agenciju AFP da je obavještajna služba upozorila Izrael da Hamas planira operaciju velikih razmjera, a izravnu obavijest premijeru Netanyahuu uputio je ministar obavještajnih službi iz Kaira. Zbog događaja na Zapadnoj obali, Izrael je “ignorirao” upozorenja, kaže obavještajni dužnosnik.

Netanyahovi su dani odbrojani

Netanyahu je zanijekao da je iz Egipta primio bilo kakvo prethodno upozorenje o skorašnjem Hamasovu napadu.

Nakon tragedije, izraelski lider odmah je poručio da će Hamas platiti “golemu cijenu”.

Zasad, čini se da je malo volje za kažnjavanje premijera, unatoč bijesu javnosti. “Narod i vlada sada će biti kao jedno jer teško je ratovati na domaćem terenu ako se morate boriti protiv vanjskog neprijatelja”, kaže Garson.

Netanyahu je u srijedu objavio uspostavu vlade nacionalnog jedinstva i ratnu vladu koja će uključiti i umjerene političare s dokazanim stručnjacima za sigurnost na ključnim dužnostima. Da je takva vlada bila formirana mjesecima prije, mogla je ublažiti političke podjele u Izraelu. Ali, stručnjaci se slažu da će trenutačno jedinstvo teško potrajati nakon rata.

“Netanyahu će jako teško izbjeći odogvornost jer nije imao spremne mehanizme kojima će zaštiti narod nastanjen uz granicu Gaze”, kaže Garson.

“Netanyahu je bio izabran kako bi osigurao ključnu stvar koju u konačnici većina Izraelaca želi – sigurnost. A baš to je propustio učiniti”, kaže  Jones.

Službene istrage Hamasovih napada vjerojatno će razotkriti propuste u sigurnosti, strategiji i vodstvu i sve će to pasti na Netanyahuova leđa. “Iznenadilo bi me da za godinu dana još bude na dužnosti”, predviđa Jones. No, u zemlji koja će vjerojatno birati novog lidera nakon nacionalne traume i rata, Garson ne vjeruje da će Netanyahu ikome nedostajati.

“Ulazak Bennyja Gantza u vladu nacionalnog jedinstva malo će smanjiti pritisak na premijera”, ocjenjuje Daniel Bensimon, stručnjak za izraelsku politiku. “No u konačnici neće se ništa promijeniti: Netanyahovi su dani odbrojani. Neće preživjeti ovu krizu. Karijera mu je gotova”.

A prosvjedi koji su podijelili izraelsko društvo i traju mjesecima zbog pravosudne reforme, e pa oni će biti još gori kada topovi utihnu.

Reuven Hazan, profesor Političkih znanosti na Sveučilištu Jeruzalem sažima da je cjelokupan tradicionalni Netanyahuov pristup prema Hamasu doživio poraz. “Javnost će mu to skupo naplati kad rat završi”. Netanyahuova koncepcija je loša. “Hamas je na vlasti u Gazi” od 2007., a on je bio izabran 2009. Imali su uzde vlasti gotovo istodobno. I upravo u tom razdoblju islamisti su toliko ojačali”.

“Nakon rata uspostavit će se istražno povjerenstvo. To će biti strašno. Nakon toga Netanyahu će pasti sa svojim ministrima u ropotarnicu povijesti i usto s najsramnijom mrljom na čelu: Najveći politički vojni fijasko Izraela”, kaže Bensimon i poručuje: “On to zna. Stjeran je uza zid”.

Izraelski parlament odobrio je u četvrtak vladu nacionalnog jedinstva premijera Benjamina Netanyahua, koja uključuje nekoliko centrističkih oporbenih zastupnika, a osnovana je u jeku rata s Hamasom u Pojasu Gaze, javlja Reuters.

Vlada, odobrena nakon subotnjeg napada Hamasa na Izrael, podcrtava suspenziju normalnih političkih pravila u jednoj od najozbiljnijih kriza u izraelskoj povijesti.

“Ovo je rat za naš dom, mora završiti na samo jedan način – potpunom pobjedom i porazom i eliminacijom Hamasa”, rekao je Netanyhau u parlamentu, ocijenivši da je 7. listopada “najstrašniji dan za židovski narod od holokausta.”

Po dogovoru, bivši ministar obrane Benny Gantz i članovi njegove male centrističke stranke pridružit će se Netanyahuovoj koaliciji, jednoj od najdesnijih vlada u povijesti Izraela, kojoj se Gantz do sada odlučno protivio.

Vođa najveće oporbene stranke u parlamentu, bivši premijer Yair Lapid, odbio je pridružiti se novoj vladi u kojoj su ekstremni desničari, među njima ministar sigurnosti Itamar Ben-Gvir.

“Netanyahu i Ben Gvir nisu ljudi koji će obnoviti izgubljeno povjerenje izraelskog naroda u njihovu vladu”, rekao je Lapid u obraćanju javnosti putem televizije. Dodao je ipak da se njegova stranka neće protiviti vladi i da će je podržavati u sigurnosnoj krizi.

Izrael formirao vladu nacionalnog jedinstva

Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima iznad 87 dolara budući da je ulagače ohrabrila stabilna inflacija u SAD-u, potaknuvši očekivanja da bi središnja banka mogla napraviti pauzu u ciklusu podizanja kamatnih stopa, izvještava Reuters.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila viša za 1,55 dolara nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 87,37 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,41 dolar višoj cijeni, od 84,90 dolara.

Optimizam je tržištima u četvrtak udahnnuo podatak da su potrošačke cijene u SAD-u u rujnu porasle istim tempom kao i u kolovozu pa se ulagači nadaju da će središnja banka u studenom napraviti pauzu u podizanju kamatnih stopa.

Poticaj je bila i poruka Saudijske Arabije i Rusije da nastavljaju suradnju na uravnoteženju tržišta nafte, rekao je Giovanni Staunovo iz UBS-a.

Saudijski ministar energetike princ Abdulaziz bin Salman rekao je u intervjuu za rusku TV da je nužan “proaktivan” pristup u stabilizaciji tržišta nafte, koja je ovaj tjedan uzdrmao strah da bi rat Izraela i Hamasa mogao poremetiti opskrbu s Bliskog istoka.

I potpredsjednik ruske vlade Aleksander Novak umirio je tržišta izjavom da trenutna cijena nafte uračunava i rizik rata na Bliskom istoku i pokazuje da nije velik.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) snizila je pak u četvrtak procjenu rasta potražnje za naftom u idućoj godini, s milijun na 880 tisuća barela dnevno, ukazujući na posustajanje globalnog gospodarstva i prijelaz na električna vozila. Podigli su prognozu potražnje u ovoj godini, s 2,2 milijuna na 2,3 milijuna barela dnevno.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) ponovila je pak da u 2024. očekuje relativno snažan rast potražnje, za 2,25 milijuna barela dnevno.

Značajniji rast cijena danas je zakočio skok zaliha sirove nafte i benzina u SAD-u u prošlom tjednu, prema tržišnim izvorima koji su se u srijedu pozvali na podatke Američkog instituta za naftu (API), budući da signalizira posustajanje potražnje.

Zalihe nafte porasle su za 12,9 milijuna barela, a zalihe benzina za 3,6 milijuna barela, navode izvori.

OPEC je odvojeno izvijestio da je barel košarice nafte njezinih članica u srijedu pojeftinio 91 cent, na 89,89 dolara.

Najava Saudijske Arabije spustila cijene nafte ispod 87 dolara

Francuska policija u četvrtak je u Parizu vodenim topovima rastjerala zabranjen skup za podršku Palestini, nakon što je ministar unutarnjih poslova rekao da je „izgledno“ da će takva okupljanja „remetiti javni red“, prenosi Reuters.

Nekoliko se stotina prosvjednika usprkos zabrani okupilo u središnjem Parizu, u odvojenim skupinama koje je policija sprječavala da se ujedine.

Uzvikivali su „Izrael ubojica“ te „Macron suučesnik“. Francuski predsjednik osudio je napad palestinske terorističke skupine Hamas te je izrazio solidarnost s Izraelom.

„Živimo u državi građanskog prava, u kojoj imamo pravo istupiti i prosvjedovati. Nepravedno je to zabraniti jednoj strani, a dopustiti drugoj. To ne odgovara stvarnosti u Palestini“, rekla je za Reuters 29-godišnja Charlotte Vautier, zaposlenica jedne nevladine udruge.

Hamas je ranije ovaj tjedan pozvao na prosvjede diljem islamskog svijeta u petak.

Dva propalestinska prosvjeda u Parizu već su zabranjena u četvrtak u prijestolnici nakon što je ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin izrazio strah da bi oni mogli prerasti u nerede.

Francuska je dom najveće europske židovske i muslimanske manjine, pa bi se rat na Bliskom istoku mogao preliti u sukobe na njezinim ulicama. Darmanin je objavio da je vlada pojačala zaštitu židovskih lokacija, uključujući škole i sinagoge.

U Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu zabilježen porast antisemitskih djela nakon Hamasova napada

Broj poginulih Palestinaca u izraelskim zračnim napadima na Pojas Gaze popeo se na najmanje 1417 ljudi, izvještava dpa.

Među njima je 447 djece, priopćilo je u četvrtak poslijepodne ministarstvo zdravstva u Gazi. Najmanje 6268 ljudi je ozlijeđeno.

Izrael neprekidno bombardira gusto naseljenu i siromašnu palestinsku obalnu enklavu i zaustavio je ulazak hrane, goriva i lijekova, stvorivši strašne uvjete za civile u Gazi, kojom vladaju militanti islamističkog Hamasa.

“Dok Gaza gubi struju, bolnice gube struju, izlažući opasnosti novorođenčad u inkubatorima i starije pacijente na kisiku. Dijaliza bubrega prestaje, a rendgenske snimke se ne mogu snimati. Bez struje, bolnice riskiraju da se pretvore u mrtvačnice”, rekao je regionalni direktor Međunarodnog odbora Crvenog križa Fabrizio Carboni.

Izraelski dužnosnici kažu da je 1200 ljudi ubijeno, a još 3000 ranjeno u Hamasovu napadu na zajednice i na glazbenom festivalu u blizini Pojasa Gaze tijekom vikenda.

Njemački kancelar razgovarao s katarskim emirom o Izraelu i Hamasu

Njemački kancelar Olaf Scholz primio je u četvrtak katarskog emira Tamima bin Hamada Al Thanija, jednog od najistaknutijih pristaša islamističke militantne skupine Hamas, u sklopu diplomatskih aktivnosti vezanih uz dramatičnu eskalaciju sukoba na Bliskom istoku, izvještava dpa.

Nakon subotnjeg velikog napada Hamasa, koji vlada Pojasom Gaze, na Izrael, Katar je okrivio jedino Izrael i pozvao se na “konstantna kršenja prava palestinskog naroda”.

Međutim, prema navodima Hamasa, Katar također pokušava posredovati u razmjeni izraelskih talaca i palestinskih zatvorenika u izraelskim zatvorima. Scholz je primio emira u svom uredu, a zajednička konferencija za novinare nije bila planirana.

Sastanak je održan nekoliko sati nakon izjave Scholzove vlade pred njemačkim parlamentom o nedavnim događajima i nespornoj solidarnosti Njemačke s Izraelom.

Scholz je tom prilikom branio svoj sastanak s emirom, rekavši zastupnicima da je Katar imao važnu posredničku ulogu koju sada koristi. Scholz je također rekao da je bio u bliskom kontaktu s egipatskim predsjednikom Abdelom Fattahom al-Sisijem, koji je zauzvrat imao kanale komunikacije s Gazom.

Uz to, kancelar je rekao da će tijekom dana razgovarati s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.

“Sva trojica mogu igrati važnu ulogu u posredovanju i deeskalaciji u trenutnoj situaciji”, rekao je Scholz parlamentu dodavši da “bi bilo neodgovorno ne iskoristiti sve kontakte koji mogu pomoći u ovoj dramatičnoj situaciji”.

HDZ BiH osudio Komšića zbog relativiziranja Hamasovih zločina u Izraelu

HDZ Bosne i Hercegovine osudio je istup predsjedatelja Predsjedništva BiH Željka Komšića zbog relativiziranja Hamasovih zločina u Izraelu navodeći da su i Hrvati u posljednjem ratu u središnjoj Bosni osjetili sličan teror od skupina sličnih ovoj terorističkoj organizaciji, izvještava Hina.

Iz vodeće hrvatske stranke reagirali su nakon što je predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić u više navrata napao predsjedateljicu Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto, te uputio iznimno uvredljive poruke izraelskoj veleposlanici u BiH Galit Peleg zbog stajališta o terorističkom napadu Hamasa na Izrael. Komšić je rekao kako je napad Hamasa potrebno staviti ‘u kontekst’, čime je, smatra HDZ BiH, relativizirao njihove zločine.

“Svojim skandaloznim izjavama u kojima traži opravdanje za teror Hamasa nad civilima u Izraelu, koristeći govor mržnje uz vrijeđanje veleposlanice Izraela u BiH Galit Peleg, koja ga je upozorila na neprimjerenost njegovih stajališta, Komšić pravi nesagledivu štetu Bosni i Hercegovini”, navodi se u priopćenju.

Pojasnili su kako se Komšić svojim istupima stavlja na stranu onih koji “terorom nad nevinim žrtvama pokušavaju ostvariti političke ciljeve”. Dodali su i kako su Hrvati u posljednjem ratu u središnjoj Bosni bili izloženi teroru sličnih terorističkih organizacija poput Hamasa.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić nazvao je veleposlanicu Izraela “izmanipuliranom budalom“, nakon što ga je ona kritizirala zbog toga što je pozvao da se teroristički napadi Hamasa na židovsku državu “promatraju u kontekstu”. Nakon uvreda, veleposlanica Izraela u BiH Galit Peleg zahvalila mu se na takvom odnosu, te kazala kako to ne mijenja činjenice. “Čula sam da mi je odgovorio da sam budala i da sam izmanipulirana. Hvala mu na tome, ali ja znam da nisam budala niti sam izmanipulirana”, kazala je Peleg.

M. Šerić: Potencijalna konačna rješenja izraelsko-palestinskog sukoba (2)

Ruski parlament glasat će sljedeći tjedan o povlačenju moskovske ratifikacije globalnog sporazuma koji zabranjuje nuklearne testove, izjavili su zastupnici u četvrtak, prenosi Reuters.

U vrijeme akutne napetosti sa Zapadom oko ruskog rata u Ukrajini, ovaj bi potez Moskvi mogao pružiti pravno pokriće za izvođenje testa koji uključuje nuklearnu eksploziju prvi put od 1990. godine. Putin je ranije izjavio da nije spreman reći treba li Rusija doista nastaviti s testovima koji uključuju nuklearne eksplozije.

Donji dom parlamenta, Državna duma, priopćio je da će održati prvo čitanje prijedloga zakona sljedeći utorak. Leonid Slutsky, šef Duminog odbora za međunarodna pitanja, rekao je kako očekuje da će dovršiti usvajanje dva dana kasnije. Svih 450 članova Dume sponzorirat će prijedlog, rekao je Slutsky, što je znak da je zajamčeno njegovo jednoglasno odobrenje. Rekao je da će Rusija tada obavijestiti glavnog tajnika Ujedinjenih naroda o tom potezu.

Rusija je ratificirala Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani testova (CTBT) 2000.; Sjedinjene Američke Države su ga potpisale, ali nikada nisu ratificirale. Duma djeluje prema nalogu predsjednika Vladimira Putina, koji je prošlog tjedna rekao da bi smisao deratifikacije bio “preslikavanje” stajališta SAD-a.

Govornik Dume Vjačeslav Volodin rekao je: “23 godine čekamo da Washington ratificira ugovor. Što je ovo? Dvostruki standardi, podlost i neodgovoran stav. Ne postoji drugi naziv za to.”

“U ovoj situaciji moramo se voditi isključivo interesima građana naše zemlje, naše države”, poručio je Volodin.

Ruska najava povlačenja ratifikacije CTBT-a uslijedila je nakon ovogodišnje suspenzije Novog START ugovora koji ograničava broj ruskih i američkih nuklearnih bojevih glava, još jednog ključnog stupa kontrole nuklearnog oružja u 21. stoljeću.

Nuklearni test mogao bi dramatično eskalirati napetosti sa Zapadom, koje su već na najvišim razinama u posljednjih 60 godina zbog rata u Ukrajini, i potaknuti Sjedinjene Američke Države, Kinu i druge da nastave vlastite testove po prvi put u ovom stoljeću, kažu sigurnosni analitičari.

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov optužio je u utorak Sjedinjene Američke Države za izvođenje priprema na svom poligonu za nuklearna testiranja u Nevadi, ali je rekao da Rusija neće nastaviti s testiranjem ako to ne učini Washington. Državno tajništvo SAD-a (State Department) odbacilo je njegovu tvrdnju kao “uznemirujući napor Moskve da poveća nuklearne rizike i podigne napetosti u kontekstu svog nezakonitog rata u Ukrajini”.

Rusija signalizirala namjeru brzog opoziva ratifikacije sporazuma o zabrani nuklearnih testova