Geopolitika News

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pružio je u petak potporu svom ministru, krajnjem desničaru Itamaru Ben Gviru koji je prije dva dana zatražio veća prava za Židove nego za Palestince na okupiranoj Zapadnoj obali, izjveštava AFP.

U razgovoru za informativni kanal N12, krajnje desni ministar izjavio je da je ograničenje kretanja Palestinaca nužno radi sigurnosti te da pravo na život i kretanje židovskih naseljenika nadilazi pravo na slobodu kretanja Palestinaca.

“Moje pravo, prava moje supruge i djece da mogu putovati cestama Judeje i Samarije su važnija od prava kretanja Arapa”, rekao je Ben-Gvir, koristeći židovska, biblijska imena za Zapadnu obalu kada je objašnjavao zašto podupire veća ograničenja nametnuta Palestincima.

Ben Gvir je zagovornik židovske kolonizacije na Zapadnoj obali koju UN smatra nezakonitom po međunarodnom pravu i koja se neprestano širi unatoč opetovanim pozivima UN-a da se zaustavi.

U priopćenju koje je u petak navečer objavio premijerov ured ističe se da Izrael “pruža maksimalnu slobodu kretanja (na Zapadnoj obali) i Izraelcima i Palestincima”. “Nažalost, palestinski teroristi iskorištavaju tu slobodu kretanja da bi ubijali izraelske žene, djecu i obitelji” te su “izraelske sigurnosne snage, kako bi spriječile te gnusne zločine, uvele posebne sigurnosne mjere na tim područjima”, dodaje se u tekstu. “To je ministar Ben Gvir htio reći kada je izjavio da je ‘pravo na život jače od slobode kretanja’ “.

Ben Gvir, predsjednik krajnje desne stranke Židovska snaga, u mladosti je 50 puta bio optuživan za poticanje na nasilje i za govor mržnje te 2007. osuđen zbog pomaganja terorističkoj skupini i poticanja rasizma.

Najmanje je 219 Palestinaca ubijeno od početka godine u nasilju povezanom s izraelsko-palestinskim sukobom te 31 Izraelac, Ukrajinka i Talijan, pokazuje evidencija AFP-a koji se oslanja na službene izvore.

M. Šerić: Država Izrael: Najuspješniji politički i gospodarski projekt 20. stoljeća (1)

Vojni režim koji je 26. srpnja preuzeo vlast u Niameyju, dao je u petak francuskom veleposlaniku u Nigeru 48 sati da napusti zemlju, priopćilo je nigersko ministarstvo vanjskih poslova, prenosi Reuters.

Zbog “odbijanja francuskog veleposlanika u Niameyju da odgovori na poziv ministarstva ‘na razgovor’ u petak” i zbog “drugih postupaka francuske vlade koji se protive nigerskim interesima”, vlasti su odlučile povući odobrenje (agreman) izdano Sylvainu Itteu i pozvati ga da za 48 sati napusti nigerski teritorij”, ističe se u priopćenju.

Ova odluka dolazi nakon niza izjava i prosvjeda protiv Francuske nakon 26. srpnja kada je nigerska vojska svrgnula izabranog predsjednika Mohameda Bazouma, koji je još u kućnom pritvoru s dijelom svoje obitelji.

Vojni režim napose optužuje Pariz da želi vojno intervenirati u Nigeru kako bi vratio Bazouma na vlast i tvrdi da je Gospodarska zajednica zapadnoafričkih država (ECOWAS) “plaćenik” Francuske, bivše kolonijalne sile u tom dijelu Afrike.

ECOWAS je uveo teške gospodarske i financijske sankcije Nigeru nakon vojnog udara i zaprijetio režimu da će primijeniti silu kako bi ponovno uspostavio ustavni poredak.

Francuska u Nigeru ima 1.500 ljudi koji pomažu vlasti predsjednika Bazouma da se bori s džihadističkim skupinama koje već godinama haraju Nigerom i velikim dijelom Sahela.

Vojna vlast Nigera dopušta vojskama Malija i Burkine Faso ulazak u slučaju napada

Paravojna skupina Wagner je “uništena”, ocijenio je ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznjikov, u razgovoru objavljenom u petak, nakon navodne smrti njezina vođe Jevgenija Prigožina, prenosi France Presse.

“Iskreno govoreći, skupina Wanger više ne postoji kao ozbiljna postrojba, kakva je bila prije godinu dana. Uništeni su”, ocijenio je Reznjikov u razgovoru za njemački tjednik Welt am Sonntag.

Po riječima ukrajinskog ministra, Prigožinov navodni odlazak “oslabio” je ruskog predsjednika Vladimira Putina. “To svijetu pokazuje da se Putinu više ne može vjerovati, ako je s nekim sklopio dogovor, a onda ga prekršio”, dodao je Reznjikov, vidi se iz isječaka tog razgovora objavljenog unaprijed.

Nakon Prigožinove navodne pogibije u zrakoplovnoj nesreći u Rusiji, čuju se nagađanja o mogućoj umiješanosti Kremlja u pad privatnog zrakoplova koji je iz Moskve letio u Sankt Peterburg. Te je tvrdnje pobio glasnogovornik ruskog predsjednika nazivajući ih “čistom laži”.

Vladimir Putin nazivao je Jevgenija Prigožina, s kojim je bio blizak od 1990-ih, izdajnikom, zbog oružane pobune 23. i 24. lipnja. Prigožin je odustao od pobune nakon dogovora s Kremljem koji je predviđao njegov izgon u Bjelorusiju zajedno s njegovim ljudima i prekid kaznenog progona.

Lukašenko: Upozorio sam Prigožina i Utkina da se čuvaju

Bivšem francuskom predsjedniku Nicolasu Sarkozyju sudit će se u aferi koja se odnosi na ilegalno financiranje njegove kampanje novcem iz Libije, objavili su u petak financijski tužitelji, izvještava dpa.

Istražni suci naložili su suđenje bivšem predsjedniku i još 12 osumnjičenih koje bi trebalo početi u siječnju 2025. godine. Sarkozy je optužen za nezakonito financiranje kampanje, zlouporabu javnih sredstava i podmićivanje.

Afera Libija tiče se optužbi da je novac za Sarkozyjevu izbornu kampanju 2007. nezakonito stigao od režima tadašnjeg libijskog vođe Moamera Gadafija. Svjedok je 2016. rekao da je krajem 2006. ili početkom 2007. donio nekoliko kofera s ukupno pet milijuna eura u pariško ministarstvo unutarnjih poslova koje je tada vodio Sarkozy.

Konzervativac Sarkozy, koji je bio francuski predsjednik od 2007. do 2012., od početka poriče optužbe.

Sarkozy se godinama bori s francuskim pravosuđem zbog raznih optužbi. Žalbeni sud potvrdio mu je u svibnju tri godine zatvora za podmićivanje i nedopušteni utjecaj, od čega dvije godine uvjetno. Sarkozy je najavio da će se žaliti. Žalbeni postupak koji se odnosi na pretjerane troškove za njegovu naposljetku neuspjelu kampanju za reizbor 2012. trebao bi početi u studenom. Sarkozy je prvostupanjskom presudom u tom slučaju osuđen na godinu dana zatvora.

Premijerka Estonije Kaja Kallas u petak se suočila s pritiskom da podnese ostavku nakon izvješća da njezin suprug ima dio vlasništva u tvrtki koja je nastavila poslovanje u Rusiji nakon invazije ruskih snaga na Ukrajinu, izvještava Reuters.

Dvije glavne estonske novinske kuće pozvale su je da podnese ostavku, a dvije ankete javnog mnijenja pokazale su da većina ispitanika misli da bi trebala odstupiti. Kallas je izjavila da ne vjeruje da su tvrtke njezina supruga učinile nešto loše, dok je njezin suprug rekao da prodaje svoj udio u dotičnoj tvrtki.

Kallas, koja je pozvala europske tvrtke da prekinu veze s Moskvom, bila je vodeći kritičar Rusije u Europskoj uniji i NATO-u, a neki su je smatrali potencijalnom budućom glavnom tajnicom vojnog bloka.

Estonska javna televizija ERR izvijestila je ovaj tjedan da Stark Logistics, estonska tvrtka u kojoj Kallasin suprug Arvo Hallik neizravno posjeduje 25% udjela, opskrbljuje tvornicu aerosolnih spremnika u Rusiji, u vlasništvu druge estonske tvrtke. Od opsluživanja tvornice od početka rata zaradila je 1,5 milijuna eura, objavio je estonski dnevnik Eesti Paevaleht.

Alar Karis, estonski predsjednik i čelnik socijaldemokrata, manjinskog partnera u koalicijskoj vladi Kaje Kallas, pozvao je u četvrtak premijerku da pruži detaljno objašnjenje.

Kallas je u četvrtak novinarima kazala da je, iako nije imala detaljna saznanja o poslovanju svog supruga, bila zadovoljna njegovim objašnjenjem da tvrtka samo pomaže drugoj tvrtki dok se njezino poslovanje u Rusiji gasi. “Ono u što sam apsolutno sigurna i uvjerena je da se tvrtke mog supruga ne bave nikakvom nemoralnom aktivnošću”, rekla je Kallas u srijedu, a prenosi ERR. “Tvrtke čak ni ne kupuju gorivo iz Rusije kako ne bi ostavili nijedan euro ili novčić u Rusiji”, dodala je.

Postimees, veliki dnevni list, objavio je u uvodniku u petak da je premijerka izbjegavala dati odgovore. “Nismo dobili nikakve odgovore ni u srijedu ni u četvrtak, a nema razloga vjerovati da ćemo ih čuti u subotu ili nedjelju. Kao rezultat toga, Postimees daje premijerki prijateljski savjet da se danas počne pakirati kako bi u budućnosti izbjegla odlazak pod još većom sramotom”, navodi se.

Eesti Paevaleht, drugi veliki dnevni list, sugerirao je da bi Kallas trebala podnijeti ostavku i potom se suočiti s glasovanjem o povjerenju u parlamentu.

ERR je izvijestio da su dvije ankete koje su proveli Institut za društvene studije/Nordstat i Turu-uuringute pokazale da 57%, odnosno 69% ispitanika smatra da bi Kallas trebala odstupiti

Muž prekinuo veze s tvrtkom

Suprug Kaje Kallas najavio je u petak da će prodati svoj udio u tvrtki i dati ostavku u upravnom odboru, izvijestio je ERR.

“Mi (poduzeće) smo u nekoliko navrata razgovarali o pitanju prijevoza za našeg klijenta (u Rusiji) i vjerovali smo da radimo pravu stvar, pomažemo pravim ljudima i spašavamo dobru estonsku tvrtku, drugačije to ne bismo mogli”, citirao je ERR Hallikovu izjavu.

Kallas, koja je posudila iznose do 350.000 eura za poslovanje svog supruga, u prosincu je estonskoj državnoj željezničkoj tvrtki zabranila prijevoz ruskog nikla koji nije pod sankcijama, uz objašnjenje da tvrtka ne smije imati nikakvih poslovnih odnosa s Rusijom ili Bjelorusijom.

Reformska stranka premijerke Kallas, na vlasti od 2021. godine, pobijedila je na općim izborima u ožujku, osvojivši 37 mjesta u parlamentu od 101 člana. Sklopila je koaliciju s liberalnom strankom Estonija 200 i Socijaldemokratskom strankom kako bi zauzela 60 mjesta u parlamentu.

Skandal! Tvrtke supruga estonske premijerke, inače deklarirane rusofobke – rade s Rusijom!

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je u petak da je upozorio vođe ruske paravojne organizacije Wagner, Jevgenija Prigožina i Dmitrija Utkina, za koje se vjeruje da su poginuli u padu aviona u Rusiji, da budu oprezni te tvrdi da će borci Wagnera ostati u Bjelorusiji, prenosi Reuters.

Ruski predsjednik Vladimir Putin prvo je obećao da će slomiti Prigožinovu lipanjsku pobunu, uspoređujući je s ratnim previranjima koja su započela revolucijom 1917., ali je nekoliko sati kasnije postignut dogovor da se Prigožinu, šefu Wagnera i nekim njegovim borcima dopusti odlazak u Bjelorusiju.

Lukašenko je u petak kazao da je Prigožinu dvaput izrazio zabrinutost za njegovu sigurnost, ali je Prigožin to oba puta odbacio. Lukašenko je rekao da je za vrijeme pobune upozorio Prigožina da će “umrijeti” ako nastavi marširati na Moskvu. “Dovraga više s tim – umrijet ću”, odgovorio mu je Prigožin, tvrdi bjeloruski predsjednik.

Lukašenko je rekao da je drugi put upozorio Prigožina i Utkina kad su mu došli u posjet. Utkin je pomogao osnovati skupinu Wagner i naveden je kao putnik srušenog zrakoplova. “Momci – čuvajte se”, rekao im je navodno Lukašenko.

Lukašenko, stari Prigožinov znanac i bliski saveznik Rusije, rekao je da Putin nema nikakve veze s padom zrakoplova. “Poznajem Putina: on je proračunat, vrlo smiren, čak i spor”, rekao je Lukašenko. “Ne mogu zamisliti da je Putin to učinio i da je Putin kriv. To je jednostavno pregrub i neprofesionalan posao”, dodao je.

Lukašenko je rekao da će pripadnici skupine Wagner ostati u Bjelorusiji. “Wagner je živio, Wagner živi i Wagner će živjeti u Bjelorusiji”, rekao je Lukašenko. “Sve dok nam bude potrebna ova jedinica, oni će živjeti i raditi s nama”, rekao je bjeloruski čelnik.

Kremlj opovrgava da stoji iza pogibije Prigožina

Poljska, Bugarska, Mađarska, Rumunjska i Slovačka podupiru produžetak EU zabrane uvoza ukrajinskog žita na svoja tržišta do kraja godine, rekao je u petak poljski ministar poljoprivrede Robert Telus, prenosi Reuters.

Europska unija u svibnju je dozvolila da tih pet susjednih zemalja Ukrajine zabrani prodaju ukrajinske pšenice, kukuruza, sjemenki uljane repice i suncokreta na lokalnim tržištima, dok je dozvolila tranzit takvih tereta za izvoz na druga mjesta. Ta zabrana trebala bi završiti 15. rujna.

“Podupiremo zabranu uvoza u naše zemlje do kraja godine. Želim reći da će čak i ako ne uspijemo, neke će zemlje uvesti vlastita ograničenja. Naša deklaracija je jasna”, rekao je Telus na konferenciji za novinare.

Ministri poljoprivrede pet zemalja također se slažu oko potrebe subvencija za tranzit žitarica, a žele da se i drugi proizvodi dodaju na popis zabrane uvoza, poput malina u slučaju Poljske, rekao je Telus.

Poljska od EU-e zatražila novce za izgradnju posebnih luka za prijevoz ukrajinskih žitarica

U BiH je stupio na na snagu zakon po kojemu je kleveta postala kaznenim djelom, a visoke novčane kazne prijetnja su svima u toj zemlji unatoč činjenici da je riječ o zakonu kojega je po nalogu Milorada Dodika donio parlament Republike Srpske, podsjećaju u petak lokalni mediji, prenosi Hina.

Vlasti RS-a kriminalizirale su klevetu zakonom koji je njihov parlament usvojio 20. srpnja, a ukaz o njegovu stupanju na snagu Dodik je potpisao 18. kolovoza.

Zakonom su, uz obvezni sudski postupak, propisane kazne u rasponu od tisuću do tri tisuće eura, a njegovim odredbama mogućnost podnošenja tužbe ostavljena je svakome tko se subjektivno osjeća oklevetanim nečijim tvrdnjama, izjavama ili medijskim te objavama na društvenim mrežama bez obzira na to jesu li ti navodi istiniti ili ne. U zakonu izrijekom stoji kako se istinitost tvrdnji “ne dokazuje”.

Kleveta u BiH dekriminalizirana je još prije 20 godina, a unatoč primjedbama i prosvjedima novinarske zajednice, nevladinih udruga i međunarodnih organizacija poput OESS-a vlasti pod Dodikovom kontrolom odlučile su napraviti korak unatrag što je protumačeno kao nastojanje da se uguše mediji koji o njima kritički izvještavaju.

“Danas umire jedno od ustavnih prava i sloboda građana RS-a, ali i cijele BiH. Vlast je kompletan državni sistem, o trošku građana RS-a, stavila da po službenoj dužnosti istražuje je li je netko nekoga oklevetao”, izjavio je povodom stupanja na snagu ovog zakona Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banje Luke kako ga citiraju “Nezavisne novine”.

Istaknuo je kako je zaprepašćujuće da od sada svatko tko se osjeti oklevetanim može podnijeti kaznenu prijavu protiv novinara, susjeda ili bilo koga čak i u slučajevima kada nisu nastupile nikakve štetne posljedice. Obični ljudi tako će ubuduće morati dobro paziti hoće li javno kritizirati nekoga tko je dio vlasti jer im u svim takvim slučajevima prijete tužbe.

Primjena zakona uz to se ne ograničava samo na Republiku Srpsku jer su odluke sudova u jednom entitetu obvezujuće na teritoriju cijele države što znači mogućnost kaznenog progona zbog javnih istupa i osoba koje žive na teritoriju Federacije BiH.

“Dakle, ako u kavani u Federaciji BiH klevećete građanina Republike Srpske, on vas može prijaviti tužiteljstvu i postoji mogućnost da kazneno odgovarate. Ili ako iz FBiH pišete na društvenim mrežama o osobama iz RS-a o recimo, političarima ili sportašima”, pojasnio je posebno problematične dimenzije ovog zakona Aleksandar Jokić, odvjetnik iz Banje Luke.

Dok Orban jača odnose s Dodikom, Mađarska želi preuzeti vojnu misiju EU u BiH

Danska je danas objavila da planira zabraniti spaljivanje Kurana nakon što je niz skrnavljenja islamske svete knjige u toj skandinavskoj zemlji izazvao bijes u muslimanskim zemljama, piše AFP.

Danska je pojačala mjere sigurnosti ranije ovog mjeseca nakon reakcije, kao i susjedna Švedska gdje su desničarski prosvjednici također palili knjigu. Danska vlada namjerava “kriminalizirati neprikladno postupanje s objektima od velike vjerske važnosti za vjersku zajednicu”, rekao je novinarima ministar pravosuđa Peter Hummelgaard. Rekao je da je predloženi zakon usmjeren posebno na spaljivanje i skrnavljenje na javnim mjestima.

Hummelgaard je rekao da su spaljivanja Kurana “u osnovi prezirni i nesuosjećajni čin” koji “šteti Danskoj i njezinim interesima”. Novi zakon bit će uključen u poglavlje 12 danskog kaznenog zakona, koje pokriva nacionalnu sigurnost. Hummelgaard je rekao da je nacionalna sigurnost glavni “motiv” za zabranu. Gotovo tisuću prosvjednika pokušalo je marširati do danskog veleposlanstva u Bagdadu u utvrđenoj Zelenoj zoni krajem srpnja, nakon poziva svećenika Moqtada Sadra.

“Ne možemo i dalje stajati prekriženih ruku dok nekoliko pojedinaca čini sve što mogu kako bi izazvali nasilne reakcije”, rekao je Hummelgaard. Švedska i Danska su početkom kolovoza pojačale granične kontrole kao rezultat. Danska je ukinula mjeru 22. kolovoza, iako su one i dalje na snazi ​​u Švedskoj. Predloženo dansko zakonodavstvo odnosilo bi se i na oskvrnuće Biblije, Tore ili, primjerice, raspela. Oni koji krše zakon prijete novčanu ili do dvije godine zatvora. Zakon međutim neće obuhvatiti “verbalne ili pisane izraze” koji su uvredljivi za vjerske zajednice, uključujući karikature, rekao je ministar pravosuđa. Naglasio je da je Danska ostala čvrsto predana svojim zakonima o slobodi izražavanja, usred kritika nekoliko oporbenih stranaka koje strahuju da bi ih zabrana prekršila.

“Ogroman bijes”

Zabrana, koja bi trebala biti predstavljena parlamentu 1. rujna, dolazi šest godina nakon što je Danska ukinula svoj 334 godine star zakon o bogohuljenju. Očekuje se da će nacrt zakona proći kroz parlament, gdje vlada ima većinu. Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen rekao je danas da je spaljivanje Kurana izazvalo “ogroman bijes u cijelom svijetu”. “Uložili smo velike napore da obuzdamo ovaj bijes. Trenutačno je situacija prilično mirna, ali je također neizvjesna i nepredvidiva”, rekao je novinarima. Rekao je da ćemo “kratkoročno, vjerojatno vidjeti više spaljivanja Kurana, a ne manje” prije nego što novi zakon stupi na snagu.

Godine 2006. val bijesa protiv Danske i popratno nasilje izbilo je u muslimanskim državama nakon objavljivanja karikatura proroka Muhameda. Švedska je prošlog tjedna povisila razinu opasnosti od terorizma na stupanj četiri na ljestvici od pet nakon što je spaljivanje Kurana učinilo zemlju “prioritetnom metom”, priopćile su sigurnosne službe. Švedska vlada osudila je skrnavljenje Kurana dok je istovremeno poduprla ustavom zaštićene zakone o slobodi govora i okupljanja. Obećali su tada da će istražiti pravna sredstva za zaustavljanje prosvjeda koji uključuju spaljivanje svetih tekstova u određenim okolnostima.

Kremlj je u petak opovrgao da je naredio ubojstvo Jevgenija Prigožina, šefa plaćeničke skupine Wagner za kojeg se smatra da je poginuo u padu privatnog zrakoplova u srijedu navečer sjeverozapadno od Moskve, izvještava France Presse.

U padu mlažnjaka Embraer Legacy poginulo je deset osoba, sedmero putnika i tri člana posade, a Prigožinovo ime bilo je na listi putnika.

“To je apsolutna laž, tom pitanju treba prići oslanjajući se na činjenice. Trenutno svjedočimo brojnim nagađanjima u vezi te zrakoplovne nesreće i tragične smrti putnika, posebice Prigožina. Dobro znamo u kojem smjeru idu zapadna nagađanja”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov reagirajući na insinuacije zapadnih čelnika da iza toga stoji ruski vrh.

Brojni kritičari ruskog režima ili njihovi bivši pristaše koji su pali u nemilost su ubijeni ili su bili mete pokušaja ubojstva, no Kremlj odbacuje bilo kakvu umiješanost.

Peskov je rekao da je istraga o uzroku pada zrakoplova u tijeku. Podsjetio je da je predsjednik Vladimir Putin u četvrtak izjavio da treba “pričekati rezultate” istrage.

“O zrakoplovnoj tragediji ponajprije želim izraziti iskrenu sućut obiteljima žrtava. To je uvijek tragedija. Doista, ako su zaposlenici skupine Wagner bili ondje, a prvi podaci ukazuju da jesu, želio bih napomenuti da su ti ljudi dali znatan doprinos našoj zajedničkoj stvari, borbi protiv neonacističkog režima u Ukrajini, to pamtimo, to znamo i nikada nećemo zaboraviti”, rekao je Putin.

Za Prigožina je rekao da je “bio čovjek teške sudbine”, ali i “nadaren poslovni čovjek”, dodavši da će istraga potrajati, ali će se temeljito provesti.

Kremlj kritizirao Bidenove izjave o smrti Prigožina

Vladajuća Austrijska narodna stranka (ÖVP) želi uvesti mjere, poput prava na socijalnu pomoć tek nakon pet godina boravka kojima bi se promijenio profil useljenika u Austriju, što znači više onih koji dolaze zbog posla, a manje tražitelja azila, izvještavaju austrijski mediji u petak, a prenosi Hina.

Austrija je prošle godine odobrila 21.000 zahtjeva za azilom i samo 2900 dozvola za boravak stranih radnika.

“Moramo donijeti mjere koje bi dovele do toga da magnet za useljavanje u Austriju ne bude socijalni sustav nego tržište rada”, rekla je ministrica integracije i obitelji Susanne Raab (ÖVP) za dnevnik Die Presse. Austriji su potrebni useljenici, ali je trenutno primjetan “pogrešni oblik useljavanja”, dodala je.

Po njezinim riječima, Austrija bi po uzoru na Dansku mogla uvesti sustav socijalne pomoći za strance tek nakon pet godina boravka u Austriji, pri čemu bi visina potpore bila povezana s uspjesima prilikom integracije, posebno učenjem jezika.

Zeleni, koalicijski partner ÖVP-a, odbacuju planove narodnjaka. “O smanjenju socijalne pomoći ne želimo raspravljati. Ona ovisi o tome je li ona nekom potrebna ili ne, a ne o tome koliko dugo netko ovdje živi”, rekla je glasnogovornica stranke za integracijska pitanja Faika EL-Nagashi za Euractiv.

Prema najnovijim podacima Austrijskog zavoda za statistiku, u državi je 2022. porastao broj stanovnika s migracijskom pozadinom na 26,4 posto. Građanima s migracijskom pozadinom smatraju se oni čiji su roditelji rođeni izvan Austrije.

Na prvom mjestu po zemlji porijekla je Njemačka, a slijede Rumunjska, Turska, Srbija i Hrvatska.

Njemačka olakšava stjecanje državljanstva

Australske i filipinske snage, uz potporu američkih marinaca, vježbale su ponovno preuzimanje otoka koji su zauzele neprijateljske snage u velikoj vojnoj vježbi u petak na sjeverozapadnoj filipinskoj obali okrenutoj prema spornom Južnom kineskom moru. Predsjednik Ferdinand Marcos Jr. i gostujući australski ministar obrane Richard Marles promatrali su simulirano iskrcavanje na plažu, napade i ubacivanje helikoptera u bazu filipinske mornarice u kojoj je sudjelovalo 1200 Australaca, 560 Filipinaca i 120 američkih marinaca, prenosi AP.

Tri zemlje su među najglasnijim kritičarima kineskih sve agresivnijih i konfrontirajućih akcija u spornim vodama, ali filipinska vojska je rekla da Peking nije bio zamišljena meta borbenih vježbi, koje su bile najveće dosad između Australije i Filipina. “Ovo je važan način na koji se pripremamo za bilo kakvu mogućnost napada i s obzirom na velik broj događaja koji potvrđuju nestabilnost regije”, rekao je Marcos na konferenciji za novinare nakon borbenih vježbi.

Marles je na odvojenoj tiskovnoj konferenciji sa svojim filipinskim kolegom Gilbertom Teodorom Jr. rekao da su vojne vježbe bile usmjerene na promicanje vladavine prava i mira u regiji. “Poruka koju želimo prenijeti regiji i svijetu vježbom ove vrste je da smo dvije zemlje predane globalnom poretku temeljenom na pravilima”, rekao je Marles. “Mir se održava kroz zaštitu globalnog poretka temeljenog na pravilima i njegove funkcionalnosti diljem svijeta i, zapravo, diljem svijeta vidimo da je taj poredak pod pritiskom”, rekao je Marles.

Nakon sastanka na marginama borbenih vježbi, Marles i Teodoro rekli su u zajedničkoj izjavi da će nastaviti s planovima za zajedničke patrole u Južnom kineskom moru. “Obvezali smo se proširiti neke od naših bilateralnih aktivnosti u budućnosti kako bismo uključili druge zemlje predane održavanju mira i sigurnosti u našoj regiji”, rekla su njih dvojica. Ponovno su potvrdili potporu presudi arbitražnog suda u Haagu iz 2016. prema Konvenciji UN-a o pravu mora koja je uvelike poništila kinesko tumačenje da ima pravo na gotovo cijelo Južno kinesko more i potvrdila kontrolu Filipina nad resursima u zoni od 200 milja isključive gospodarske zone.

Kina je odbila sudjelovati u arbitraži suda i nastavlja prkositi presudi. U najnovijem rasplamsanju sporova, brod kineske obalne straže upotrijebio je vodeni top 5. kolovoza kako bi pokušao blokirati filipinsku opskrbu jedne hridi gdje su stacionirane filipinske trupe. Australija i SAD izrazili su snažnu potporu Filipinima i izrazili snažnu zabrinutost zbog postupaka brodova kineske obalne straže. Washington je ponovno upozorio da je dužan braniti Filipine, svog najstarijeg ugovornog saveznika u Aziji, ako filipinske snage, brodovi i zrakoplovi budu napadnuti, uključujući i u Južnom kineskom moru.

Dva filipinska opskrbna broda uspjela su proći kinesku blokadu u utorak u napetom sukobu. Kina je upozorila SAD da se ne miješaju u, kako kažu, azijski spor. Washington je rekao da će nastaviti s patroliranjem spornih voda kako bi promicao slobodu plovidbe i prelijetanja. Osim Kine i Filipina, Vijetnam, Malezija, Bruneji i Tajvan imaju preklapajuće teritorijalne zahtjeve u plovnom putu, potencijalnoj azijskoj žarišnoj točki koja je također postala delikatna fronta u američko-kineskom rivalstvu.

Moskva je danas kritizirala američkog predsjednika Joea Bidena zbog njegovih izjava o smrti vođe paravojne skupine Wagner Jevgenija Prigožina u zrakoplovnoj nesreći, upozorivši da nije prikladno da Washington daje takve komentare

Japan je  jučer počeo ispuštati vodu iz oštećene nuklearne elektrane Fukushima Daiichi u ocean, što je izazvalo strah Kine od radijacije. Iako Japan i međunarodna agencija IAEA tvrde da je voda dovoljno pročišćena da nema opasnosti za okolinu, Peking snažno protestira. Dapače, jedna od mjera koju su uveli je zabrana uvoza morskih plodova iz Japana.

Nekoliko sati prije nego što je Japan počeo ispuštati kontaminiranu vodu, u blizini elektrane zabilježene su visoke razine radijacije u okolišu, tvrdi China Media Group (CMG) Na udaljenosti od 1.5 kilometara od nuklearne elektrane, izvjestitelj kineskog medija navodno je zabilježio visoke razine zračenja od 1,7 mikrosiverta po satu (µSv/h). Globalni prosjek zračenja prisutnog u prirodnom okolišu kreće se od 0,17 do 0,39 µSv/h, prema Svjetskom nuklearnom udruženju.

Izvješće objavljeno u časopisu Physics in Nuclear Medicine tvrdi da bi razina zračenja u neograđenim područjima  trebala biti do 0,5 µSv/h. Na osnovi tog podatka, kineski državni CGTV piše da su zabilježene razine “daleko iznad sigurnosne razine”. “Mjerač zračenja nastavlja zvoniti, što pokazuje da se nalazimo u nesigurnom okruženju od nuklearnog zračenje”, rekao je kineski novinar.

Za usporedbu, razine radijacije u najteže pogođenim područjima reaktorske zgrade Černobila nakon katastrofe, uključujući kontrolnu sobu, procijenjene su na 300 Sv/h (300 000 000 µSv/h), što postaje  smrtonosno za nešto više od minute. Svjetska agencija za nuklearnu energiju propisuje da je kod rizičnih zanimanja najveća razina radijacije koja je dopuštena u bilo kojoj godini rada 50 mSv godišnje. Pišu da je to čak “konzervativna” procjena i da je mala šansa za tumor čak i kod većih razina. To znači, da netko provede godinu dana pod radijacijom koju su zabilježili kineski novinari blizu Fukushime, bio bi izložen na oko 15 mSv u toj godini, što je manje od opasne razine. To je čak pod pretpostavkom da se radijacija oko elektrane ne smanjuje i ne raste u tih godinu dana. Ovo znači da kineski državni mediji vrlo vjerojatno dižu nepotrebnu paniku i da je riječ o političkom sukobu kakvi su česti između dvije zemlje.