Geopolitika News

Stotine pobornika hunte u Nigeru u četvrtak su marširale ulicama prijestolnice Niameya, prosvjedujući protiv zapadnoafričkih sankcija u vrijeme dok regionalni čelnici razmatraju intervenciju radi povratka demokracije u tu zemlju, izvještava Reuters.

General Abdourahmane Tiani, bivši vođa nigerske predsjedničke garde, prošlu je srijedu zatočio predsjednika Mohameda Bazouma u njegovoj rezidenciji, proglasivši se čelnikom države u sedmom puču u zapadnoj i središnjoj Africi od 2020. godine.

Gospodarska zajednica zapadnoafričkih država (ECOWAS), glavni blok u regiji, zbog toga je uvela sankcije te najavljuje da bi mogla odobriti upotrebu sile ako nigerska vojska ne vrati Bazouma na vlast do nedjelje.

ECOWAS je objavio kako više neće tolerirati pučeve u regiji, nakon što su se dogodili u Maliju, Burkini Faso i Gvineji, a u dosad najstrožem istupu prema Nigeru savez je rekao kako ta afrička država mora pokazati da „može i gristi, a ne samo lajati”.

Tiani, koji ima podršku hunti u Maliju i Burkini Faso, najavljuje da će se boriti. „Ako ECOWAS nastavi svoju destruktivnu logiku do kraja, neka Alah čuva Niger i osigura da je ovo konačna bitka koju ćemo zajedno voditi za istinsku neovisnost naše nacije”, rekao je u srijedu u govoru na televiziji. Tiani je sankcije ECOWAS-a prozvao „nehumanima” i odbacio bilo kakvu inozemnu intervenciju, naznačivši da je otvoren za dijalog unutar zemlje.

U četvrtak je pak 63. godišnjica neovisnosti Nigera od Francuske. Jedan od prosvjednika u Niameyu nosio je natpis: „Dugo živjeli Niger, Rusija, Mali i Burkina. Dolje Francuska, ECOWAS i EU”.

Kao i raniji pučevi u Burkini Faso i Maliju, vojni puč u Nigeru dolazi u vrijeme vala antifrancuskih osjećaja u zemlji. Europska zemlja u Nigeru ima između tisuću i 1,5 tisuća vojnika koji su sudjelovali u borbi protiv pobunjenih skupina povezanih s Al-Qaidom i Islamskom državom koje djeluju diljem regije. Burkina Faso i Mali već su potjerali francuske vojnike od kojih su mnogi završili u Nigeru.

Zapadne države strahuju da bi Niger mogao pratiti primjer svojih susjeda u okretanju prema Rusiji kao savezniku, kao i da će to ojačati islamiste.

Plan intervencije

Zapadnoafrički obrambeni čelnici okupljeni u Nigeriji trebali bi uskoro doći do zaključka o mogućoj intervenciji u Nigeru iako su naznačili da je to zadnja opcija.

Senegalska ministrica vanjskih poslova Aissata Tall Sall najavila je da će vojska njene zemlje sudjelovati ako ECOWAS odluči intervenirati. Mali i Burkina Faso najavili su da će intervenciju u Nigeru smatrati objavom rata i protiv njih. Tiani je u srijedu poslao generale u obje zemlje kako bi ojačali njihovu podršku.

Organizacija je u srijedu najavila da u Niger na pregovore s pučistima šalje delegaciju predvođenu Nigerijom, no izvor iz nigerijskog predsjedništva u četvrtak je priopćio kako izaslanstvo još nije otišlo na taj put.

Kina je u četvrtak objavila da vjeruje da Niger i zemlje regije imaju mudrosti i sposobnosti pronaći političko rješenje.

EU: “Nema neposrednih rizika” ako Niger smanji opskrbu uranija

Nuklearna agencija EU-a Euratom priopćila je u utorak da ne vidi izravnu opasnost za proizvodnju nuklearne energije u Europi ako Niger smanji svoje isporuke uranija.

Euratom je Reutersu poručio da je Niger, u kojemu je vlast prošloga tjedna preuzela vojna hunta, bio drugi najveći dobavljač prirodnog uranija Europskoj uniji prošle godine.

Dodaje se da poduzeća u Europskoj uniji imaju dovoljno zaliha uranija za gorivo svojih nuklearnih reaktora za tri godine. “Ako se smanji uvoz iz Nigera, nema neposrednih rizika za sigurnost proizvodnje nuklearne energije u kratkom roku”, ističe Euratom.

Francuska, vodeći proizvođač nuklearne energije u Europi i bivši kolonijalni gospodar Nigera, najavila je u utorak da će evakuirati francuske i europske građane nakon svrgavanja demokratski izabrane vlade u zemlji.

Europska komisija također je objavila da Unija ima “dovoljno zaliha urana za ublažavanje svih kratkoročnih opskrbnih rizika”. “Srednjoročno i dugoročno, na svjetskom tržištu ima dovoljno depozita” za pokrivanje potreba EU-a, rekao je glasnogovornik Komisije.

Euratom navodi da je 2022. Niger isporučio 2975 tU prirodnog uranija ili 25,4 posto zaliha EU-a. Kazahstan je bio najveći dobavljač uranija, a Kanada je treća.

Euratom napominje da bi blok mogao diversificirati uvoz u roku od tri godine, uključujući iz trenutačno neaktivnih proizvodnih pogona u Kanadi, Australiji i Namibiji, kao i iz novih nalazišta.

Europska unija obustavila je svoju financijsku potporu i sigurnosnu suradnju s Nigerom nakon vojnog puča.

Kijev tvrdi da Rusija stoji iza državnog udara u Nigeru: “Standardna ruska taktika”

Rusija je u četvrtak priopćila da će pridruživanjem novih članica skupina zemalja BRICS dodatno ojačati, jasno dajući do znanja da podržava ideju o proširenju grupacije koju uz Rusiju čine još i Brazil, Indija, Kina i Južnoafrička Republika.

Moskva tu skupinu rastućih ekonomija sve više smatra važnom protutežom Zapadu, predvođenim SAD-om, u globalnim poslovima.

“Naravno da vjerujemo da će širenje BRICS-a na ovaj ili onaj način, pridonijeti daljnjem razvoju i snaženju organizacije”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi Reuters.

Peskov je komentirao izjavu brazilskog predsjednika Luiza Inacia Lule da Silve da je “iznimno važno” da se BRICS-u pridruži Saudijska Arabija te Argentina i Ujedinjeni Arapski Emirati, ukoliko to požele.

Peskov je također podsjetio da Rusija ima konstruktivne odnose sa sve tri zemlje, ali da smatra da ne treba ništa raditi na brzinu, tj. ne prije nego se o tome raspravi na samitu BRICS-a u Južnoafričkoj Republici od 22. do 24. kolovoza.

Snaženje BRICS-a dio je vizije Rusije o suprotstavljanju dominaciji SAD-a i izgradnji “multipolarnog svijeta“. Rusija drži do odnosa sa zemljama koje su se suzdržale od osuđivanja vojne akcije u Ukrajini i želi s njima povećati trgovinsku razmjenu te neutralizirati sankcije Zapada ruskoj ekonomiji.

Rusiju će ovaj mjesec na samitu BRICS-a predstavljati ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio ne sudjelovati zbog naloga za njegovim uhićenjem što ga je zbog navodnih ratnih zločina u Ukrajini izdao Međunarodni kazneni sud, što Moskva opovrgava.

Wang Yi pozvao BRICS na zajedničke napore u borbi protiv svjetskih izazova

Sporni zakon o suzbijanju “ruskog utjecaja” u zemlji, koji je u srijedu potpisao poljski predsjednik Andrzej Duda, za koji postoji sumnja da je uperen protiv oporbe, i dalje je razlog za “ozbiljnu zabrinutost”, unatoč unesenim izmjenama, navela je u četvrtak u svojoj reakciji Europska komisija, izvještava AFP.

Zakon je dopunjen u odnosu na prvotnu inačicu, koju je krajem svibnja prihvatila populistička nacionalistička desnica, ukinuvši odredbu koja je predviđala desetogodišnju zabranu pristupa javnoj dužnosti osobama za koje posebno povjerenstvo ocijeni da su “pod ruskim utjecajem”.

Ta je mjera zamijenjena običnom tvrdnjom da osoba koja “djeluje pod ruskim utjecajem ne jamči dobro obavljanje poslova u javnom interesu”, kako piše u novom tekstu koji je prihvatio parlament, unatoč vetu gornjeg doma u kojemu većinu ima centristička oporba.

Ipak, “premda su izmjene trebale donijeti poboljšanja, dopunjeni zakon i dalje potiče ozbiljnu zabrinutost” Europske komisije, rekla je glasnogovornica europskog izvršnog tijela na tiskovnoj konferenciji u četvrtak.

Nakon prihvaćanja izvornog zakona krajem svibnja, Europska komisija i Sjedinjene Američke Države poručile su da su “zabrinute” zbog osnutka tog posebnog povjerenstva o ruskom utjecaju, a Washington je izrazio sumnju da se povjerenstvo “može zloupotrijebiti kako bi se utjecalo na slobodne i poštene izbore u Poljskoj” predviđene najesen.

Europski povjerenik za pravosuđe Didier Reynders uputio je pismo poljskoj vladi u kojemu navodi da je zabrinut zbog toga što bi “upravno tijelo moglo spriječiti pristup pojedinaca službenoj dužnosti”.

Varšava upozorava da borci Wagnera nastoje uzdrmati istočno krilo NATO-a

Poljski premijer Mateusz Morawiecki izjavio je u četvrtak da se borci ruske plaćeničke skupine Wagner premještaju bliže istočnom krilu NATO-a kako bi destabilizirali vojni savez, prenosi Reuters.

Pripadnici skupine Wagner počeli su obučavati bjelorusku vojsku, zbog čega je Poljska odlučila rasporediti preko 1000 vojnika bliže granici. Varšava je u utorak također optužila Bjelorusiju za kršenje poljskog zračnog prostora upadom vojnih helikoptera.

“Moramo biti svjesni da će provokacija biti sve više. Skupina Wagner vrlo je opasna i premješta se na istočno krilo u cilju destabilizacije”, rekao je Morawiecki nakon susreta s litavskim predsjednikom Gitanasom Nausedaom u istočnoj Poljskoj.

Morawiecki i Nauseda sastali su se u koridoru Suwalki, rijetko nasljenom ali strateški važnom području poljskog teritorija između Bjelorusije i ruske enklave Kalinjingrad. Koridor spaja baltičke države s ostalim članicama NATO-a. Radi se o pojasu kopna od stotinjak kilometara koji se proteže granicom između Poljske i Litve.

Nauseda je rekao da bi broj boraca Wagnera u Bjelorusiji mogao biti veći od 4000. Prema njegovim riječima, ukoliko se situacija zakomplicira moglo bi doći do zatvaranja granice s Bjelorusijom. “To bi se učinilo u koordinaciji s Poljskom, Litvom i Latvijom”, dodao je.

Bjelorusija je dozvolila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu korištenje svog teritorija za invaziju na Ukrajinu, ali njezini vojnici ne sudjeluju u ratu koji traje od veljače 2022.

Putin: Zapadni dio Poljske je “Staljinov dar Poljacima” a oni sada imaju nove “teritorijalne ambicije”

Ruska vlada danas je uvrstila Norvešku na popis stranih zemalja koje su počinile neprijateljske akcije protiv ruskih diplomatskih i konzularnih misija u inozemstvu.

“Usvojili smo dekret ruskog predsjednika ‘O primjeni mjera protiv neprijateljskih radnji stranih država’. Dekret predviđa ograničenja, sve do potpune zabrane, mogućnosti neprijateljskih zemalja da zapošljavaju osoblje za svoja veleposlanstva, konzulate državna tijela i državne institucije u Rusiji.

Uz imena relevantnih neprijateljskih zemalja, popis koji je odobrila vlada navodi konkretan broj ruskih stanovnika koje diplomatske misije neprijateljskih zemalja imaju pravo zaposliti. “Dakle, prema novom nalogu, Norveškoj je dodijeljen limit od 27 zaposlenika”, istaknuli su iz kabineta. Vlada je podsjetila da su u svibnju 2021. uvedena ograničenja diplomatskim misijama Sjedinjenih Država i Češke.

“Popis koji je odobrila vlada nije konačan i može se proširiti, uzimajući u obzir aktualne neprijateljske akcije stranih zemalja protiv ruskih misija u inozemstvu”, naglasila je vlada. Uz ovaj popis, koji se tiče rada diplomatskih misija, Rusija vodi još jedan popis neprijateljskih zemalja, koji je sastavljen u ožujku 2022. radi provedbe uredbe o obvezama prema stranim vjerovnicima. Uključuje SAD i Kanadu, zemlje EU-a, UK i njezine prekomorske teritorije, Ukrajinu, niz drugih europskih zemalja, Japan, Južnu Koreju, Australiju i druge države i teritorije koji su podržali proturuske sankcije.

Reakcija Norveške

Norveško ministarstvo vanjskih poslova još nije primilo nikakvu službenu informaciju o uključivanju Norveške na popis stranih zemalja koje su počinile neprijateljske akcije protiv ruskih diplomatskih i konzularnih misija u inozemstvu. Međutim, odluka Moskve nije iznenađenje, rekla je ministrica vanjskih poslova zemlje Anniken Huitfeldt. “Nema razloga reći da se Norveška ponaša neprijateljski prema Rusiji”, citirao ju je televizijski kanal NRK. Prema njezinim riječima, trenutna situacija nastala je zbog ukrajinskog sukoba. No, diplomatski je vrh istaknuo da su obje zemlje, kao susjedne države, zainteresirane za funkcioniranje diplomatskih odnosa i kanala kontakta, “i to ne samo u teškim vremenima”.

Kina predlaže nove mjere za ograničavanje vremena koje djeca i tinejdžeri mogu provesti na svojim telefonima, dok se zemlja bori protiv ovisnosti o internetu i pokušava njegovati “dobar moral” i “socijalističke vrijednosti” među maloljetnicima, prenosi CNN.

Prijedlog koji je u jučer objavila kineska Uprava za kibernetički prostor, glavni internetski regulator u zemlji, zahtijeva da svi mobilni uređaji, aplikacije i trgovine aplikacija imaju ugrađeni “manji način rada” koji bi ograničio dnevno vrijeme pred ekranom na najviše dva sata dnevno, ovisno o dobnoj skupini. Ograničenja bi, ako budu odobrena, označila proširenje postojećih mjera uvedenih posljednjih godina jer Peking ima za cilj ograničiti vrijeme provedeno pred ekranom među djecom i smanjiti njihovu izloženost “nepoželjnim informacijama”.

Prema nacrtu pravila, koja su otvorena za javnu raspravu do 2. rujna, djeca i tinejdžeri koji koriste uređaje automatski će vidjeti da se online aplikacije zatvaraju kada isteknu propisana vremenska ograničenja. Također bi im se nudio “sadržaj temeljen na dobi”. Nitko mlađi od 18 godina ne bi mogao pristupiti uređajima između 22 sata i 6 ujutro.

Djeca mlađa od osam godina mogla bi koristiti svoje telefone samo 40 minuta dnevno, dok bi oni između osam i 16 godina dobili sat vremena za ekranom. Tinejdžerima starijim od 16 i mlađim od 18 bilo bi dopušteno dva sata. Sve dobne skupine dobile bi podsjetnik da se odmore nakon korištenja uređaja dulje od 30 minuta. Pružatelji mobilnih internetskih usluga također bi trebali aktivno stvarati sadržaj koji “širi temeljne socijalističke vrijednosti” i “kuje osjećaj zajednice kineske nacije”, piše u nacrtu.

Roditelji bi mogli birati da dopuste djeci biti i nakon vremenska ograničenja, a određeni obrazovni sadržaj i hitne službe ne bi bile podložne vremenskim ograničenjima. Ovisnost o internetu spominje se kao veliki društveni problem posljednjih godina, što je dovelo do kontroverzne industrije centara za liječenje ovisnosti u stilu disciplinskih kampova za odvikavanje.

Štite im oči

Kineski roditelji s kojima je razgovarao CNN izrazili su uglavnom podršku prijedlogu. “Mislim da je dobro. S jedne strane, može zaštititi njihov vid jer se mnoga mala djeca ne mogu zaustaviti dok gledaju nešto što im se sviđa”, rekla je majka dvoje djece u istočnoj kineskoj pokrajini Zhejiang, koja nije željela otkriti svoje ime. “S druge strane, nama roditeljima je lakše kontrolirati vrijeme koje djeca provode ispred ekrana”, rekla je. “Ono što je najvažnije, kontrolirani sadržaj je pozitivniji i zdraviji”.

Kratkovidnost je postala nacionalna zdravstvena briga u Kini, a neki stručnjaci povezuju prevalenciju kratkovidnosti među mladima s nedostatkom izloženosti sunčevoj svjetlosti ili pretjeranim vremenom ispred ekrana. “Ovo je potreban je čak i nama odraslima!” našalio se jedan od roditelja.

Utjecaj na tehnološke tvrtke

Nove mjere mogle bi predstavljati izazov za tehnološke tvrtke, koje se obično smatraju odgovornima za provođenje propisa. Prijedlog dolazi u trenutku kada se čini da se bliži kraj ozbiljnom, višegodišnjem regulatornom pritisku na kineske tehnološke divove. Dionice uvrštene na burzu u Hong Kongu u nekim od vodećih internetskih tvrtki u zemlji oštro su pale u srijedu, nakon što su nova pravila objavljena. Tencent (TCEHY), koji upravlja popularnom platformom za razmjenu poruka Wechat, završio je na oko 3% nižoj vrijednosti dionica. Aplikacija za video-streaming Bilibili (BILI) izgubila je 7%. Weibo, platforma slična Twitteru, završila je 4,8% niže.

Prije dvije godine, kineski regulatori zabranili su online igračima mlađima od 18 godina igranje radnim danom i ograničili njihovu igru ​​na samo tri sata vikendom, pooštravajući ranija ograničenja. Otprilike u to vrijeme, nekoliko tehnoloških tvrtki uvelo je mjere koje su omogućile veću roditeljsku kontrolu, u korak s naporima Pekinga za većim nadzorom. Douyin, kineska verzija TikToka, uveo je “tinejdžerski način rada” 2021. godine koji je ograničio vrijeme koje djeca mlađa od 14 godina mogu provesti u aplikaciji za kratke videozapise na 40 minuta dnevno. Kuaishou, još jedna popularna video aplikacija, ima sličnu opciju. Prošla nastojanja oslanjala su se na to da se korisnici interneta registriraju svojim pravim imenom. Prošle su godine regulatori naložili da sve internetske stranice provjeravaju stvarni identitet korisnika prije nego što im dopuste slanje komentara ili lajkanje objava.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u četvrtak da je šest ukrajinskih dronova oboreno u regiji Kaluga, koja se nalazi 160 kilometara od Moskve.

“Sinoć je pokušaj kijevskog režima da izvrši teroristički napad bespilotnim letjelicama zaustavljen iznad teritorija regije Kaluga. Sredstvima protuzračne obrane uništeno je šest UAV-ova (bespilotnih letjelica),” priopćilo je ministarstvo, prenosi RIA.

U napadu nije bilo žrtava ni materijalne štete, dodalo je ministarstvo. Odvojeno, ruski mediji izvijestili su pozivajući se na hitne službe da su dvije osobe ozlijeđene u dijelu regije Herson pod ruskom kontrolom u ukrajinskom topničkom udaru. Broj napada dronovima dramatično je porastao posljednjih mjeseci. Iako Kijev nije preuzeo odgovornost za njih, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju je rekao da su napadi na ruski teritorij “neizbježan, prirodan i apsolutno pošten proces”.

Američka ministrica financija Janet Yellen izrazila je više primjedbi na snižavanje glavnog kreditnog rejtinga SAD-a od strane poznate agencije Fitch, nazvavši ga “potpuno neopravdanim” jer je zanemario poboljšanja u mjerenjima upravljanja tijekom Bidenove administracije i ekonomsku snagu zemlje, prenosi AP.

Govoreći iz uredu Uprave za unutarnje prihode u blizini Washingtona, Yellen je rekla da snižavanje rejtinga agencije prethodnog dana nije uzelo u obzir otporno američko gospodarstvo, s niskom nezaposlenošću, padom inflacije, kontinuiranim rastom i snažnim inovacijama.

“Odluka agencije je zbunjujuća u svjetlu ekonomske snage koju vidimo u Sjedinjenim Državama”, rekla je Yellen. ” Rekla je da se agencijska “pogrešna procjena” temelji na zastarjelim podacima i da ne odražava poboljšanja u pokazateljima upravljanja SAD-om u posljednje dvije i pol godine predsjednika Joea Bidena. “Na kraju dana”, rekla je Yellen, “odluka agencije Fitch ne mijenja ono što svi već znamo: da su vrijednosni papiri državnog proračuna i dalje najistaknutija sigurna i likvidna imovina u svijetu i da je američko gospodarstvo fundamentalno snažno”.

Fitch je prilikom donošenja svoje odluke naveo pogoršanje upravljanja SAD-om koje traje već, kako tvrde, 20 godine. Richard Francis, viši direktor u Fitchu, rekao je novinskoj agenciji Reuters da se pogoršanje djelomično odrazilo na pobunu 6. siječnja 2021. u zgradi američkog Kapitola dok je Trump pokušavao poništiti rezultate izbora 2020. Ali Francis je rekao da se pogoršanje također odražava u ovogodišnjoj borbi da se podigne gornja granica američkog duga i sve većoj polarizaciji obiju glavnih političkih stranaka, zbog čega je teže postići kompromis.

U svojoj odluci da smanji rejting SAD-a za jedan stupanj na AA+ s prethodnih AAA, Fitch je također naveo fiskalno pogoršanje koje prognozira tijekom sljedeće tri godine koje će povećati deficite i opet dovesti do pregovora o gornjoj granici duga koji ugrožavaju sposobnost američke vlade da platiti svoje račune. No, Yellen sada tvrdi da je fiskalna odgovornost prioritet za nju i Bidena, a dogovor o ograničenju duga u lipnju koji je postigla s republikancima uključuje više od 1 bilijardu dolara smanjenja deficita tijekom idućih 10 godina.

Bjelorusija tvrdi da je podijelila podatke o letovima s Poljskom opovrgavajući optužbe o povredi poljske granice sa svojim helikopterima, priopćilo je sinoć bjelorusko ministarstvo obrane. “Bjelorusko ministarstvo obrane zajedno s Ministarstvom vanjskih poslova predstavilo je detaljne podatke o zračnoj situaciji u vezi s letovima bjeloruskih i poljskih zrakoplova u pograničnom području 1. kolovoza poljskoj strani zbog optužbi za kršenja državne granice”, rečeno je, prenosi Belta.

Prema bjeloruskoj strani, helikopteri bjeloruskog protuzračnog i protuzračnog obrambenog sustava obavljali su letove na visini od 150-200 metara i nikada nisu prišli državnoj granici bliže od 1900 metara. Ministarstvo je također ukazalo na činjenicu da je poljski helikopter Mi-2 letio 200 metara od granice. Štoviše, prema bjeloruskom ministarstvu obrane, poljska strana je uredno obaviještena o planiranim letovima helikoptera. “Očito je apsolutno nelogično poduzimati bilo kakve provokativne akcije u situaciji kada druga strana pozorno prati letove zrakoplova”, naglasilo je ministarstvo, dodajući da su tijekom letova bjeloruski piloti bili u kontaktu s poljskom stranom, koja je izrazila da nema potraživanja prema bjeloruskoj strani.

U utorak je poljska vlada priopćila da su dva bjeloruska helikoptera prešla u zračni prostor Poljske u blizini Bialowieze. Poljsko ministarstvo vanjskih poslova naknadno je pozvalo bjeloruskog privremenog otpravnika poslova u Varšavi. Prema poljskom ministarstvu obrane, helikopteri su prešli granicu na vrlo niskoj visini, što otežava radarsko praćenje. Zbog toga je poljsko zapovjedništvo isprva priopćilo da nije zabilježeno kršenje granice. Kasnije su tvrdili drugačije.

  U međuvremenu u Minsku, bjelorusko ministarstvo obrane okarakteriziralo je poljske optužbe da su helikopteri bjeloruskog ratnog zrakoplovstva Mi-8 i Mi-24 i postrojbe protuzračne obrane prekršili granicu kao “izmišljene”. Prema Minsku, optužbe su poslužile samo kao još jedan izgovor za poljsko vodstvo da poveća kretanje vojnog osoblja i opreme u poljsku graničnu zonu s Bjelorusijom. Na ovog granici stanje postaje sve napetije, o čemu smo pisali ovdje.

Postaje sve napetije na poljsko-bjeloruskoj granici: Bjeloruski helikopteri ušli u Poljsku?

Ruski veleposlanik u Sjedinjenim Državama Anatolij Antonov komentirao je američke pozive da se nastavi rasprava o sporazumu Novi START kojim se ograničavala opasnost od nuklearnog sukoba između Rusija i SAD-a. Antonov tvrdi da američka pitanja, s obzirom da ne uzimaju u obzir trenutnu geopolitičku situaciju, nisu vrijedna ni komentara,

“Washington je dugo kršio slovo i duh sporazuma. Ne samo da su napustili načela ugrađena u Preambulu Novog START-a, već su također prekršili središnja ograničenja Ugovora koja ograničavaju broj strateškog oružja. Nisu poštovali dogovor o ograničenju na oko stotinu strateških napadačkih oružja: lansera podmorničkih SLBM i teških bombardera. Ponovljeni zahtjevi Rusije da se taj problem riješi su ignorirani”, prenosi ga TASS.

Antonov tvrdi da su američke odluke o kršenju neobične jer je održavanje Novog START sporazuma u interesu nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država. “Još važniji čimbenik koji je doveo do trenutne krize oko sporazuma je hibridni rat administracije protiv naše zemlje s ciljem da nam se nametne strateški poraz”, rekao je. “Pozivi Washingtona na rješavanje pitanja Novog START-a odvojeno od ukupne geopolitičke situacije nisu uopće dostojni naše kritike. Pravi cilj Sjedinjenih Država je dobiti pristup ruskim bazama nuklearnog oružja kako bi dobili informacije o razvoju našeg strateškog arsenala Ovo izvješće – kao i drugi prethodni dokumenti State Departmenta o Novom START-u i kontroli naoružanja – su prazno lupanje”, naglasio je Antonov.

Ukrajinske protuzračne snage uzvratile su paljbom na napade ruskih bespilotnih letjelica tijekom trosatne zračne uzbune u Kijevu i okolici u četvrtak rano ujutro, priopćila je ukrajinska vojska, a prenosi Reuters.

Cijene nafte zadržale su se u srijedu na međunarodnim tržištima ispod razine od 85 dolara budući da trgovci važu naznake snažne potražnje u SAD-u i posustajanje aktivnosti u kineskoj industriji koje znači manju potrošnju energenata, izvještava Reuters.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 36 centi nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 84,55 dolara. U gotovo istom iznosu barel je pojeftinio i na američkom tržištu gdje se njime trgovalo pod 80,99 dolara.

Trgovci su se u srijedu usredotočili na pad zaliha nafte u SAD-u u prošlom tjednu, za čak 15,4 milijuna barela, prema jučerašnjem izvješću Američkog instituta za naftu (API). Analitičari su procjenjivali da su se smanjile za 1,37 milijuna barela. Budu li podaci koje će vlada objaviti u skladu s API-jevima, bit će to najveći pad zaliha od 1982. kada je objavljeno prvo izvješće, napominje Reuters.

Zalihe benzina smanjile su se po udruzi američkih proizvođača za 1,7 milijuna barela, a zalihe ostalih derivata za 510 tisuća. API-jevo izvješće signalizira snažnu potražnju za gorivom na američkom fizičkom tržištu, objašnjava Reuters.

“U većem dijelu zadnja dva tjedna cijene su uglavnom podupirali naftni proizvodi, a sada je palicu preuzela sirova nafta, zahvaljujući nevjerojatnom padu u API-jevim podacima, što je dodatno potaknulo tržište”, primjećuju analitičari PVM Oila.

Zalihe sirove nafte počele su se smanjivati i u drugim dijelovima svijeta budući da potražnja nadmašuje ponudu, pritisnutu smanjenom opskrbom iz Saudijske Arabije.

Trgovce pak brine da bi više cijene mogle prigušiti tempo kineske nabave, dodajući da bi uteg kineskoj potražnji moglo bi biti i posustajanje industrije. Aktivnost u kineskoj industriji smanjila se u srpnju, četvrti mjesec zaredom, pokazalo je službeno istraživanje, objavljeno početkom tjedna. “Kineska kupnja sirove nafte bila je do sada motivirana oportunizmom, a ne snažnijom potražnjom. Tržište i dalje pokreće ograničena ponuda, koja uvijek reagira na moguću političku nestabilnost”, upozorava Philip Jones-Lux iz Sparta Commoditiesa.

Analitičari očekuju da će Saudijska Arabija u petak na sastanku vodećih proizvođača objaviti da će smanjivati opskrbu za milijun barela dnevno i u rujnu. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici na čelu s Rusijom vjerojatno će na sastanku stručnjaka u petak zadržati dosadašnju proizvodnu politiku, izjavilo je šest izvora u OPEC+ za Reuters.

OPEC je odvojeno objavio da je cijena barela košarice nafte njegovih članica u utorak bila gotovo nepromijenjena i iznosila je 86,6 dolara.

Cijene nafte iznad 83 dolara, ulagači polažu nade u Kinu

SAD je pozvao novoimenovanog kineskog ministra vanjskih poslova Wang Yija u službeni posjet Washingtonu, javlja Anadolu.

Glasnogovornik Državnog tajništva SAD-a (State Department) Matthew Miller rekao je novinarima u utorak da je Washington uputio poziv tijekom sastanka američkih i kineskih dužnosnika u glavnom gradu. Međutim, datumi još nisu zakazani, rekao je Miller, prema detaljima s brifinga za novinare.

Daniel Kritenbrink, pomoćnik američkog tajnika za pitanja istočne Azije i Pacifika, u utorak se u Washingtonu sastao s Yang Taom, glavnim direktorom za pitanja Sjeverne Amerike i Oceanije u kineskom ministarstvu vanjskih poslova.

Razmjene na visokoj razini između Washingtona i Pekinga pojačane su posljednjih tjedana nakon što su dvije zemlje učinile očigledan korak u stabilizaciji bilateralnih odnosa.

“Uputili smo poziv prethodno namijenjen ministru vanjskih poslova Qin Gangu te jasno dali do znanja da se poziv prenosi” na novog ministra, rekao je Miller.

Qin je smijenjen s mjesta glavnog kineskog diplomata prošli mjesec nakon tjedana neobičnog nestanka iz javnosti, što je izazvalo pitanja o tome gdje se nalazi​​​​​​​. Peking je tvrdio da je nedostupan zbog “zdravstvenih razloga” te je osudio ono što je nazvao “zlonamjernom pompom” oko Qinove smjene.

Qin je imenovan ministrom vanjskih poslova prošlog prosinca. Ulogu je preuzeo od Wanga, koji je bio imenovan ravnateljem Ureda Komisije za vanjske poslove Centralnog komiteta Kineske komunističke partije, položaj koji i dalje obnaša.

Američki državni tajnik Antony Blinken, ministrica financija Janet Yellen i izaslanik za klimu John Kerry bili su tri američka visoka dužnosnika koji su posjetili Peking u posljednja dva mjeseca. Očekuje se da će ministrica trgovine Gina Raimondo otputovati u Peking tijekom kolovoza.

Susret Bidena i talijanske premijerke Meloni: Tema Kine na vrhu dnevnog reda

Bivši potpredsjednik SAD-a Mike Pence kritizirao je bivšeg predsjednika Donalda Trumpa nakon podizanja optužnice protiv njega za pokušaj poništavanja rezultata predsjedničkih izbora 2020. godine, prenosi Anadolu.

“Današnja optužnica služi kao važan podsjetnik: svatko tko se stavlja iznad Ustava nikada ne bi trebao biti predsjednik Sjedinjenih Američkih Država”, rekao je Trumpov bivši suradnik u izjavi kasno u utorak.

“Naša je zemlja važnija od jednog čovjeka. Naš je ustav važniji od karijere bilo kojeg čovjeka”, rekao je i dodao: “6. siječnja bivši predsjednik Trump zahtijevao je da biram između njega i Ustava. Izabrao sam Ustav i uvijek ću.”

Optužnica na 45 stranica tereti Trumpa za zavjeru za prijevaru SAD-a, zavjeru za ometanje službenog postupka, ometanje i pokušaj ometanja službenog postupka i zavjeru protiv prava. Optužbe uključuju pokušaje da se uvjeri tadašnjeg potpredsjednika Pencea da ne izvrši svoju ustavom propisanu ulogu potvrđivanja izbornih rezultata i iskorištavanje nereda na Capitol Hillu 6. siječnja, kada su stotine ljudi prosvjedujući protiv rezultata izbora provalile u Kongres.

Pence je u lipnju službeno najavio svoju kandidaturu za republikansku predsjedničku nominaciju 2024., izazivajući pritom Trumpa, čovjeka uz kojeg je nekoć stajao.

“Kao vaš predsjednik, neću popustiti ni milimetra u obrani SAD-a, našeg naroda ili naših vrijednosti, i obećajem vam: učinit ću to na način koji je u skladu s mojom zakletvom Ustavu i karakterom i pristojnošću američkog naroda. “, naveo je u priopćenju. “Vratit ćemo prag integriteta i uljudnosti u javnom životu kako bismo mogli donijeti stvarna rješenja za izazove koji muče našu naciju.”

Trump optužen za pokušaj mijenjanja rezultata predsjedničkih izbora 2020.