Geopolitika News

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u srijedu kako se nada da bi se ukrajinski “mirovni samit” mogao održati ove jeseni te da su ovotjedni razgovori u Saudijskoj Arabiji odskočna daska prema tom cilju, prenosi Reuters.

Zelenski je rekao ukrajinskim diplomatima u govoru objavljenom na predsjednikovoj web stranici da će gotovo 40 zemalja biti zastupljeno na sastanku u Džiddi 5. i 6. kolovoza.

“Radimo na tome da se (samit) održi ove jeseni”, rekao je. “Jesen je vrlo brzo, ali još ima vremena da se pripremimo za samit i uključimo većinu zemalja svijeta.”

Zelenski i njegov tim rade sa saveznicima na izgradnji široke potpore za “mirovni samit” koji bi podržao načela koja će poduprijeti rješenje za okončanje rata koji je započeo ruskom invazijom punog opsega prije gotovo 18 mjeseci.

Samit bi se temeljio na planu od deset točaka koji je Kijev iznio prošle jeseni, a koji je Zelenski aktivno promicao posljednjih mjeseci.

Njegova vizija mira poziva na potpunu obnovu teritorijalne cjelovitosti Ukrajine i potpuno povlačenje ruskih trupa, zaštitu izvoza hrane i energetske sigurnosti, nuklearnu sigurnost, oslobađanje svih zatvorenika i druge točke.

Još uvijek nije dogovoreno mjesto održavanja samita.

Ukrajinski i zapadni dužnosnici poručili su da samit neće uključivati ​​Rusiju.

Z. Meter: TJEDNA ANALIZA: Nužni teritorijalni ustupci; „devastirajući poraz Zapada“; rehabilitacija Prigožina i eskalacija odnosa s Poljskom

Francuska je u srijedu optužila Rusija da uništavanjem ključne infrastrukture za izvoz žitarica “namjerno” ugrožava sigurnost hrane na globalnoj razini, javlja AFP.

“Rastom cijena poljoprivrednih proizvoda zbog svojih poteza i pokušajima da svoje konkurente spriječi u izvozu vlastitih poljoprivrednih proizvoda, Rusija gleda samo vlastiti interes, na uštrb najranjivijih zemalja”, rekla je Anne-Claire Legendre, glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova.

Ukrajinski ministar za infrastukturu Oleksander Kubrakov izjavio je da je u ruskim napadima na ukrajinske riječne luke na Dunavu “oštećeno” gotovo 40.000 tona žitarica namijenjenih izvozu. Kubrakov tvrdi da je Rusija gađala skladišta i silose s 40.000 tona žitarica namijenjenih afričkim zemljama, Kini i Izraelu.

Francuska će nastaviti pružati pomoć u hrani zemljama koje su najpogođenije problemom sigurnosti hrane koji je, kako tvrdi Anne-Claire Legendre, rezultat ruske agresije na Ukrajinu. Osudila je i rusko bombardiranje civilne inrastrukture koje “predstavlja kršenje međunarodnog humanitarnog prava”.

Rusija dronovima uništava posljednju ukrajinsku infrastrukturu za izvoz žita

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović našao se na popisu osoba koje su u najvećoj mjeri nijekale ili relativizirale genocid što su ga nad Bošnjacima Srebrenice u srpnju 1995. godine počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba, izvještava Hina.

Milanović se našao na popisu deset osoba ili medija koji su tijekom godine dana u najvećoj mjeri dovodili u pitanje genocid u Srebrenici, odnosno karakter tog zločina, a na vrhu tog popisa je lider bosanskih Srba Milorad Dodik.

Memorijalni cetar Srebrenica-Potočari, vladina ustanova čiji upravni odbor imenuje Vijeće ministara BiH, objavio je u srijedu godišnje Izvješće o nijekanju geocida u Srebrenici za 2023. Dokument je sastavio četvoročlani istraživački tim analizirajući razdoblje od svibnja 2022. do lipnja ove godine kroz podatke dostupne u medijima.

U sažetku navode kako je zahvaljajući stupanju na snagu izmjena Kaznenog zakona BiH, po kojima je kaznenim djelom postalo nijekanje ratnih zločina potvrđenih presudama domaćih ili međunarodnih sudova, u proteklih godinu dana zabilježeno manje takvih izjava ili tvrdnji u usporedbi s prethodnim godinama. No kažu da ih i dalje ima i to u “znatnom obujmu”. Konstatiraju i kako kako zbog toga još nitko nije optužen ili osuđen.

Tijekom godine dana istraživači su pronašli 90 razlitičitih izjava kojima se u BiH ili susjednim državama dovode u pitanje sam genocid u Srebrenici ili njegovi razmjeri dok je godinu ranije takvih izjava bilo čak 693. “Aktivno nijekanje” genocida zabilježeno je u 53 slučaja, relativizacija u 26 slučajeva, potpora počiniteljima u devet slučajeva i priznavanje zločina, ali ne i genocida u dva slučaja.

Nakon Dodika najviše izjava kojima niječe genocid dao je Branimir Kojić, predsjednik Organizacije obitelji zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Srebrenice i Miodrag Linta, zastupnik u Narodnoj skupštini Srbije te su oni u dokumentu opisani kao glavni negatori genocida.

Nakon njih slijede tabloidi iz Srbije “Informer” i “Alo” dok je hrvatski predsjednik Milanović šesti na popisu. Slijedi ga Radovan Kovačević, zastupnik u Domu naroda parlamenta BiH te Nenad Kecmanović, bivši savjetnik Milorada Dodika.

Autori dokumenta ističu kako je upravo uvršavanje Milanovića u ovaj popis ključna promjena u odnosu na prethodne godine te da je njegova “pojava kao negatora genocida i osobe koja taj zločin relativizira značajna zbog njegove visoke političke pozicije i utjecaja koji ima kao predsjednik Republike Hrvatske”.

Kao primjer Milanovićeva negativnog odnosa prema Srebrenici u dokumentu je citrana samo njegova izjava iz studenog 2022. u kojoj je polemizirao s članicama udruge “Majke Srebrenice” kazavši kako su to stare žene koje su se držale dostojanstveno i za koje se nada “da nisu pale u kliješta beskrupuloznih utilitarističkih muljatora iz Sarajeva”.

“Ako jesu bit će mi jako žao. Ali što je problem? Ja nikada nisam negirao razmjere ubojstva i masakra u Srebrenici, to mi ne pada napamet. To je kao da netko negira holokaust kao takav, ali pravne kvalifikacije, to je nešto drugo”, kazao je Milanović a ta je njegova izjava sada iskorištena kao dokaz njegova osporavanja genocida.

Milanović nakon prozivki: “Sve govorim javno, ne reinterpretiram prljavo iza leđa”

Američka vlada nastavit će primjenjivati režim sankcija na sve osobe koje ugrožavaju provedbu Daytonskog sporazuma i one će imati ozbiljne posljedice, potvrdilo je veleposlanstvo SAD-a u BiH komentirajući uvrštavanje četvoro visokih dužnosnika iz Republike Srpske na američku “crnu listu”, prenosi Hina.

Američko ministarstvo financija uvelo je 31. srpnja sankcije članici Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, predsjednicima vlade i parlamenta RS-a Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću te entitetskom ministru pravosuđa Milošu Bukejloviću.

Oni su označeni izravno odgovornima za pripremanje i donošenje zakona kojim u RS-u pokušavaju zabraniti provedbu odluka Ustavnog suda BiH. Predsjednik RS-a Milorad Dodik, koji je i potaknuo donošenje tog zakona, pod američkim je sankcijama još od 2017. godine a njemu i njegovim suradnicima zabranjeno je putovanje u SAD, zamrznuta im je imovina dok je američkim državljanima zabranjeno s njima poslovati.

Iz američkog veleposlanstva su za sarajevski “Dnevni avaz” kazali kako će pozorno pratiti provedbu mjera koje je naložio Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) pri ministarstvu financija, ističući kako će uvedene kaznene mjere imati “ozbiljne posljedice” po osobe koje su sankcionirane. Podsjetili su da su visoki američki dužnosnici ranije opetovano upozoravali kako će SAD držati odgovornima pojedince koji se angažiraju u “antidejtonskom” ponašanju i prijete teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine pa je akcija poduzeta 31. srpnja bila na tom tragu.

“Sjedinjene Američke Države nastavit će koristiti svoje ovlasti iz domene sankcija dok god dužnosnici iz Republike Srpske budu napadali Daytonski sporazum”, potvrdili su u komentaru.

Ured visokog predstavnika za BiH (OHR) pozdravio je kaznene mjere protiv četvoro dužnosnika iz RS-a. Istaknuli su kako to smatraju doprinosom vladavini prava i zaštiti ustavno-pravnog poretka u Bosni i Hercegovini od “drskih pokušaja da se ugrozi rad institucija kao i stabilnost zemlje i do sada postignute reforme”.

Iz Delegacije EU-a u BiH suzdržano su komentirali američke sankcije, ali su istaknuli kako je ključno da se u BiH nastave reformski procesi i ostane na putu ka članstvu u Europskoj uniji, uključujući jačanje vladavine prava, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. “EU i SAD dijele ovaj strateški cilj”, naveli su u reagiranju dok sankcionirani dužnosnici iz reda bosanskih Srba i dalje odbijaju priznati bilo kakvu odgovornost za kršenje ustava i Daytonskog sporazuma.

Premijer RS-a Višković kazao je u srijedu kako SAD sankcijama žele provesti ratne ciljeve odnosno uspostaviti “unitarnu BiH”. “U biti su pod sancijama svi dužnosnici RS-a i to šalje poruku da oni (SAD) žele razvlastiti RS i tiho je ugasiti”, izjavio je Višković koji tvrdi da samo u Republici Srpskoj zapravo poštuju Dayton dok ga svi drugi krše.

Ishod političke krize u BiH: Uzmiče li Dodik?

Rusija je u srijedu najavila početak pomorskih vježbi u Baltičkom moru, koje okružuju države članice NATO-a, vojnog pakta kojeg Moskva smatra egzistencijalnom prijetnjom, izvještava AFP.

Manevri poznati kao “Oceanski štit 2023” predviđaju oko 200 vojnih vježbi s “više od 30 brodova i borbenih plovila, 20 opskrbnih brodova, 30 ratnih brodova i oko 6000 vojnika”, priopćilo je ministarstvo obrane. Cilj je “provjeriti sposobnost vojne flote u obrani nacionalnih interesa Rusije”, dodaje se u priopćenju objavljenom na Telegramu, ne navodeći koliko će trajati pomorski manevri. Ruska novinska agencija TASS navodi da će ruski pomorski manevri uvježbavati zaštitu pomorskih putova, prijevoz trupa i vojnog tereta te obranu morske obale.

NATO također redovito održava pomorske vojne vježbe u Baltičkom moru.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, baltičke su države zbile redove, a do tada neutralne zemlje, Finska i Švedska, zatražile su članstvo u NATO-u. Finska je to već ostvarila, dok je Švedska na putu da se pridruži zapadnom vojnom savezu.

Moskva je izgubila svoje strateške podzemne plinovode ispod Baltičkog mora koji su spajalili ruski teritorij s Njemačkom, nakon što su uništeni u eksplozijama za koje još uvijek nije službeno utvrđeno tko ih je izveo. Europa je također prekinula uvoz ruskih energenata kako bi sankcionirala Moskvu i kako ne bi financirala ruski ratni stroj.

Medij: Baltičko more je preuzeto od Rusije i postalo je NATO “jezero”

Kina je ovaj tjedan predstavila dva nova čelnika svojih raketnih snaga Narodne oslobodilačke vojske u iznenađujućem potresu koji je pokrenuo pitanja o unutarnjem funkcioniranju na vrhu vojnog ogranka koji nadzire moćni kineski arsenal nuklearnih i balističkih projektila.

U ponedjeljak su državni mediji imenovali Wanga Houbina zapovjednikom raketnih snaga, a Xu Xisheng političkim komesarom snaga. Također su unaprijeđeni u čin generala od strane samog predsjednika Xi Jinpinga, prenosi Xinhua.

Državni mediji tek trebaju objaviti bilo kakve informacije o bivšem šefu Li Yuchaou, veteranu snaga koji je bio zapovjednik samo od početka prošle godine, što je bio relativno kratak mandat, ili o bivšem komesaru Xu Zhongbou. Zamjena dviju čelnih osoba u Raketnim snagama odjednom, neobičan je potez, kažu stručnjaci za CNN. I to tjedan dana nakon što je bivši kineski ministar vanjskih poslova, Qin Gang, iznenada i dramatično smijenjen s dužnosti bez objašnjenja.

Posljednji put kada su Li i Xu Zhongbo spomenuti kao čelnici raketnih snaga bilo je u izjavi lokalne vlade u gradu Suzhou od 6. travnja, gdje su nazočili ceremoniji polaganja vijenaca. Ostaje nejasno što je pokrenulo promjene i jesu li Li ili Xu preraspoređeni na različite položaje. Također dolazi u vrijeme sve veće  važnosti upravo tog ogranka.

Iako su u Kini česte nagle smjene na čelu drugih resora, ovo nije bio slučaj na vrhu vojske. Naime, Xi predano “uklanja” iz vlasti sve one za koje čak i posumnja da mu nisu potpuno odani. Jučer, na 96. godišnjicu Narodnooslobodilačke vojske (PLA), službene vojne novine objavile su komentar pozivajući vojno osoblje da bude lojalno, podupire, čuva i brani Xija kao “jezgru” Komunističke partije. “Moramo unaprijediti vojno upravljanje… ustrajati u nastojanjima da ispravimo ponašanje, usadimo disciplinu i borimo se protiv korupcije”, stoji u komentaru. “Borba protiv korupcije” je slogan kojim se najčešće objašnjavaju smjene na vrhu u Kini.

Novoimenovano vodstvo raketnih snaga prethodno je bilo na dužnostima zamjenika u drugim dijelovima vojske. Wang je bio bivši zamjenik zapovjednika mornarice, dok je Xu bio bivši zamjenik političkog komesara Južnog zapovjedništva, jednog od pet regionalnih zapovjedništva.

Naglo jačanje kineskog nuklearnog arsenala

Promjena vodstva dolazi za vrijeme širenje kineskih nuklearnih snaga – stvarajući još važniju ulogu za Raketne snage, koje su do 2016. bile poznate kao Druge topničke snage PLA-a. U proteklih nekoliko godina satelitske fotografije pokazale su izgradnju nečega što izgleda kao stotine silosa za interkontinentalne balističke projektile u kineskim pustinjama.

Kina bi mogla imati oko 1500 nuklearnih bojevih glava do 2035. ako Peking nastavi širiti svoje trenutnim tempom, prema izvješću američkog ministarstva obrane iz 2022. o vojnom razvoju Kine.

Ministarstvo vanjskih poslova Poljske pozvalo je na razgovor otpravnika poslova bjeloruskog veleposlanstva zbog, kako kažu, povrede poljskog zračnog prostora od strane dva bjeloruska helikoptera jučer. Istovremeno, na istoj toj granici raste napetost oko prisutnosti Wagner grupe u Bjelorusiji. Poljski mediji izvijestili su o letovima helikoptera iznad šumskog područja Bialowieza blizu poljsko-bjeloruske granice. Vojska je prvo rekla da letovi nisu prešli granicu, ali je kasnije tvrdila da su najmanje dva bjeloruska helikoptera ušla u poljski zračni prostor.

“Zbog povrede zračnog prostora Republike Poljske od strane dva bjeloruska helikoptera 1. kolovoza 2023. godine, otpravnik poslova Veleposlanstva Bjelorusije hitno je pozvan u Ministarstvo vanjskih poslova Republike Poljske”, priopćili su iz Varšave. Poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak naredio je pojačanu vojnu prisutnost na granici. Helikopteri će patrolirati područjem, a NATO je obaviješten, priopćilo je ministarstvo obrane. Poljska strana je rekla da se incident “shvaća kao još jedan element eskalacije napetosti na poljsko-bjeloruskoj granici. Poljska očekuje da se Bjelorusija suzdrži od ove vrste aktivnosti”. 

“Poljska je spremna prikladno odgovoriti na potencijalne prijetnje iz Bjelorusije”, rekao je danas zamjenik poljskog ministra obrane Wojciech Skurkiewicz koji tvrdi da su potezi Bjelorusija “provokacija usmjerena na Poljsku i NATO savez”.

U međuvremenu u Minsku, bjelorusko ministarstvo obrane okarakteriziralo je poljske optužbe da su helikopteri bjeloruskog ratnog zrakoplovstva Mi-8 i Mi-24 prešli granicu “izmišljeni”. Prema Minsku, optužbe su poslužile samo kao još jedan izgovor za poljsko vodstvo da poveća raspoređivanje vojnog osoblja i opreme u poljsku graničnu zonu s Bjelorusijom.

Dvije zemlje su se sukobile oko podrške Poljske bjeloruskoj opoziciji predsjedniku Aleksandru Lukašenku. Kao odmazdu, Lukašenko je usvojio politiku olakšavanja prelaska granice ilegalnim migrantima u Poljsku, što je zauzvrat dovelo do postavljanja graničnih utvrda. Odnosi su se pogoršali i zbog rata u susjednoj Ukrajini, uz Lukašenka koji podržava Putina, dok je Poljska postala središte vojne i humanitarne potpore Ukrajini.

Dolazak plaćenika Wagner grupe u Bjelorusiju dodatno je destabilizirao situaciju. Poljski premijer Mateusz Morawiecki 29. srpnja upozorio je da su neki plaćenici Wagner grupe krenuli prema Suwalki koridoru. Poljska strahuje da bi mogli biti iskorišteni za napad na ovaj osjetljivi dio zemlje u Poljskoj i Litvi koji odvaja eksklavu ruskog Kalinjingrada od Bjelorusije. Morawiecki je također rekao novinarima da se Poljska boji da će Wagnerovi plaćenici koji su se nedavno preselili u Bjelorusiju biti korišteni u hibridnim napadima za olakšavanje prelaska ilegalnih migranata koji prelaze poljsku granicu. Rekao je da bi plaćenici mogli biti “prerušeni u bjeloruske graničare koji će pomoći ilegalnim migrantima da prijeđu granicu” ili da bi se mogli “pokušati infiltrirati u Poljsku i EU, pretvarajući se da su ilegalni migranti“. Poljska, Litva i Latvija rekle su da će biti spremne zatvoriti svoje granice ako dođe do incidenata koji uključuju Wagnerovu grupu.

Deutsche Welle: Ulaze li borci Wagnera u Poljsku prerušeni kao migranti?

Mornarica Iranske revolucionarne garde predstavila je nova plovila opremljena projektilima dometa 600 km u vrijeme rastućih napetosti sa Sjedinjenim Državama u Zaljevu, izvijestila je poluslužbena novinska agencija Tasnim.

To je objavljeno tokom vojne vježbe u blizini obale otoka Abu Musa, jednog od tri zaljevska otoka pod iranskom kontrolom, koju osporavaju Ujedinjeni Arapski Emirati. Više o spornom otočju ovdje.

Novinska agencija nije iznijela pojedinosti o projektilima, ali je citirala zapovjednika o potrebi odbrane otoka. “Otoci u Perzijskom zaljevu dio su časti Irana i mi ćemo ih braniti”, rekao je zapovjednik mornarice Revolucionarne garde Alireza Tangsiri. On je ocijenio da sigurnost u Zaljevu moraju osigurati regionalne zemlje.

“Perzijski zaljev pripada svim zemljama u regiji. (…) Te države moraju biti vrlo razborite i spriječiti da upadnu u zavjere i planove razdora izvanregionalnih zemalja”, dodao je.

Sjedinjene Države su prošlog mjeseca poslale dodatne borbene avione F-35 i F-16, zajedno s ratnim brodom na Bliski istok, u pokušaju nadziranja plovnih puteva u regiji nakon što je Iran zaplijenio komercijalne brodove posljednjih mjeseci.

Spor među saveznicima: Iran prigovara Moskvi zbog izjave o otocima u Perzijskom zaljevu

Najpoznatija agencija za procjenu kreditnog rejting zemalja, Fitch snizila je kreditni rejting Sjedinjenih Američkih Država zbog rastućeg duga i “pogoršanja standarda upravljanja”, što je izazvalo protest Bijele kuće. Fitch, jedna od tri velike rejting agencije, sinoć je snizila kreditni rejting SAD-a na AA+, što je jedan stupanj niže od najviše ocjene AAA, prenosi Al Jazeera.

Niži kreditni rejting, koji ulagačima nudi pokazatelj rizika ulaganja s obzirom na dug određene zemlje, mogao bi s vremenom povećati troškove zaduživanja američke vlade. Smanjenje rejtinga dolazi nakon što su demokrati i republikanci u lipnju postigli dogovor da povećaju gornju granicu zaduživanja na 31,4 bilijun dolara (Amerikanci zovu “trilijun” ono što je kod nas “bilijun”) nakon nekoliko mjeseci političkih prepirki oko poreza i potrošnje.

Dogovor o povećanju granice u posljednjem trenutku uslijedio je nakon što su republikanci iskoristili to pitanje kao adut za pregovaranje kako bi izvršili pritisak na predsjednika Joea Bidena da smanji potrošnju za prioritete demokratske politike. Fitch je kao problem naveo rastuću političku polarizaciju oko potrošnje i porezne politike, što je rezultiralo “ponovljenim zastojima u ograničenju duga i odlukama u posljednjem trenutku”, kao ključno obrazloženje za smanjenje rejtinga.

“Smanjenje rejtinga odražava očekivano fiskalno pogoršanje u sljedeće tri godine, visok i rastući teret duga opće države i eroziju upravljanja”, objavio je Fitch u priopćenju. “Prema mišljenju Fitcha, došlo je do stalnog pogoršanja standarda upravljanja tijekom posljednjih 20 godina, uključujući fiskalna i dužnička pitanja, bez obzira na lipanjski dvostranački sporazum o suspenziji ograničenja duga do siječnja 2025.”, dodala je agencija za ocjenjivanje. Fitch je također ukazao na nedostatak “srednjoročnog fiskalnog okvira” u Washingtonu i “ograničen napredak” u rješavanju izazova koji proizlaze iz rastućih troškova socijalnog osiguranja i programa Medicare zbog starenja stanovništva.

Associated Press je, pozivajući se na neimenovanu osobu upoznatu sa situacijom, izvijestio da je Fitch neformalno rekao dužnosnicima Bidenove administracije da su nemiri na Capitolu 6. siječnja 2021. također bili faktor smanjenja rejtinga.

Tijekom noći, ruski dronovi ciljali su luku Izmail na Dunavu, uzrokujući štetu na nekim njezinim strukturama, priopćilo je ukrajinsko ministarstvo obrane. Vojska je priopćila da su “višekatne administrativne zgrade pretrpjele značajnu štetu”. Ukrajinska protuzračna obrana uspjela je, tvrde, oboriti 11 bespilotnih letjelica Shahed iranske proizvodnje iznad Odese, za koje je južno zapovjedništvo zemlje izjavilo da su “namjerno” gađale infrastrukturu na rijeci Dunav. No, uništen je silos u luci Izmajil.

“Neprijatelj je namjerno pokušao uništiti lučku infrastrukturu na Dunavu. Nastavljajući terorizirati mogućnost inicijative za žito, napali su silos i skladište žita”, ukrajinsko južno zapovjedništvo objavilo je na Twitteru i dodalo: “Ukrajinsko žito ima potencijal nahraniti milijune ljudi diljem svijeta. Međutim, Rusija je izabrala put ubijanja, izgladnjivanja i terorizma”.

Otkako je Rusija raskinula ugovor o žitu 17. srpnja, Moskva je pokrenula niz napada na zalihe žitarica i infrastrukturu za izvoz žitarica u ključnim ukrajinskim gradovima, a infrastuktura na Dunavu je posljednja meta. Dunavske luke, koje leže na ukrajinskoj granici s Rumunjskom, glavni su preostali put Kijeva za isporuku milijuna tona ukrajinskog žita u ostatak svijeta, nakon što je blokiran izvoz Crnim morem. Jutros smo pisali o tome kako neki vozači kamione stoje u redovima već danima kako bi preko tih luka prevezli žito. Stvorio se zastoj. Preostale luke, čak i bez ruskih napada, jednostvano nemaju kapacitet za transport ovakvog razmjera. Teret se utovaruje na teglenice i otprema u rumunjsku crnomorsku luku Constanta za daljnju otpremu.

Ukrajinski kamioni danima čekaju da iskrcaju žito u lukama na Dunavu

Godine 1981., još u sovjetsko vrijeme, muzejski kompleks s kipom svečano je otvoren povodom Dana pobjede nad Hitlerovom Njemačkom. No, sada je sovjetski državni grb uklonjen je sa spomenika Domovini koji se uzdiže nad ukrajinskom prijestolnicom Kijevom

Anton Mojsejev sjedi već treći dan u kabini svog kamiona, parkiranog kraj kafića uz cestu u južnoj ukrajinskoj regiji Odesi. Zbog uskog grla ne može iskrcati žitarice namijenjene prijevozu Dunavom.

Ukrajinski dužnosnik optužio je Moskvu da je orkestrirala državni udar u Nigeru, nazivajući navodnu umiješanost “standardnom ruskom taktikom”. Prošle srijede, predsjednika Mohameda Bazouma i njegovu demokratski izabranu vladu smijenili su vojni čelnici.

Danas je Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika, rekao da iza preuzimanja vlasti u Nigeru stoji Rusija. Na društvenoj mreži X (kako se sada zove Twitter), Podoljak je napisao: “Sada je potpuno jasno da Rusija stoji iza takozvanog ‘vojnog udara’ u Nigeru. To je standardna ruska taktika: odvratiti pozornost, iskoristiti trenutak i proširiti sukob. Rusija je odrigrala prokušani scenarij za izazivanje nestabilnosti kako bi potkopala globalni sigurnosni poredak”, rekao je.

Podoljak ide korak dalje u zaključivanju: “Vrijeme je da se donese pravi zaključak: samo uklanjanje klana Putina i slanje Rusije u politički preporod može svijetu jamčiti nepovredivost pravila i stabilnost”.

Kremlj je u ponedjeljak rekao da je situacija u Nigeru “razlog za ozbiljnu zabrinutost” nakon puča koji je osudio veliki dio svijeta, ali ga je pozdravio Wagnerov šef plaćenika Jevgenij Prigožin, koji ima značajne interese u Africi. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Rusija pozvala sve strane u Nigeru da pokažu suzdržanost i vrate se u pravni poredak što je prije moguće. Ruska Wagner grupa nije preuzela odgovornost za puč, ali je Prigožin pozdravio vojno preuzimanje vlasti. U nedavnoj audio poruci na Telegramu Wagner grupe, Prigožin je rekao da ono što se dogodilo u Nigeru “nije ništa drugo nego borba naroda Nigera protiv kolonizatora”. Riječ je o borbi “s kolonizatorima koji im pokušavaju nametnuti svoja pravila života i njihove uvjete i držati ih u stanju u kakvom je Afrika bila prije stotina godina”. Dodao je: “Danas je to zapravo stjecanje njihove neovisnosti. Ostalo će nedvojbeno ovisiti o građanima Nigera i o tome koliko će daljnje upravljanje biti učinkovito, ali glavna stvar je ovo: oni su se riješili kolonizatora”.

Prigožinovi borci odigrali su značajnu ulogu u mnogim afričkim državama, a nedavno su stigli u Srednjoafričku Republiku (CAR) uoči ustavnog referenduma.