Geopolitika News

Rusija je udvostručila svoj cilj obrambenih troškova za 2023. na više od 100 milijardi dolara – trećinu svih javnih rashoda – pokazao je vladin dokument koji je pregledao Reuters, dok troškovi rata u Ukrajini rastu i stavljaju sve veći pritisak na financije Moskve, izvještava Reuters.

Brojke bacaju svjetlo na rusku potrošnju na sukob u vrijeme kada se podaci o proračunskim rashodima za pojedine sektore više ne objavljuju. Oni pokazuju da je samo u prvoj polovici 2023. Rusija potrošila 12%, ili 600 milijardi rubalja (6 milijardi dolara), više na obranu od 4,98 bilijuna rubalja (52 milijarde dolara) koliko je prvobitno planirala za 2023.

Potrošnja za obranu u prvih šest mjeseci 2023. iznosila je 5,59 bilijuna rubalja (58 milijardi dolara), 37,3% od ukupno 14,97 bilijuna rubalja (157 milijardi dolara) potrošenih u tom razdoblju, pokazuje dokument. Ruski proračunski plan predviđa 17,1% ukupnih sredstava utrošenih na “Nacionalnu obranu”.

Ruska vlada i ministarstvo financija nisu odgovorili na zahtjeve za komentarom brojeva.

Rastući ratni troškovi podupiru skromni gospodarski oporavak Rusije ove godine s većom industrijskom proizvodnjom, ali su već gurnuli proračunske financije na manjak od oko 28 milijardi dolara – što je brojka uvećana padom prihoda od izvoza.

Veća potrošnja na obranu, dok Moskva provodi ono što naziva “specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini, mogla bi dodatno povećati deficit, dok bi povećanje proizvodnje moglo kanibalizirati druge sektore i istisnuti privatne investicije.

Izračuni Reutersa temeljeni na dokumentu pokazali su da je Rusija potrošila 19,2% na obranu u prvih šest mjeseci od svih prvobitno planiranih proračunskih rashoda za cijelu 2023. godinu.

Posljednji javno dostupni podaci pokazali su da je Moskva u siječnju i veljači potrošila 2 bilijuna rubalja (21 milijarda dolara) na vojsku. U prvoj polovici ove godine proračunski rashodi bili su 2,44 bilijuna rubalja (25 milijardi dolara) veći nego u istom razdoblju 2022. Na temelju dokumenta, 97,1% tog dodatnog iznosa usmjereno je u sektor obrane.

Dokument je dao novu procjenu godišnjih troškova za obranu od 9,7 bilijuna rubalja (više od 100 milijardi dolara), jednu trećinu ukupne potrošnje od 29,05 bilijuna rubalja (302 milijarde dolara), što bi bio najveći udio u najmanje posljednjem desetljeću. Između 2011. i 2022. Rusija je potrošila najmanje 13,9 %, a najviše 23 % svog proračuna na obranu. Rusija je već potrošila 57,4% svog novog godišnjeg proračuna za obranu, pokazuje dokument.

Obrambena industrija

Vojna proizvodnja potaknula je snažan oporavak industrijske proizvodnje, a analitičari tvrde da su ugovori za državnu obranu bili ključni pokretač gospodarskog oporavka Rusije do rasta BDP-a ove godine u odnosu na pad od 2,1% u 2022.

Specifično financiranje obrane spada u zatvorene rashode, ali neki podaci, iako više nisu javni, kruže. Na primjer, dokument pokazuje da je Rusija potrošila gotovo 1 bilijun rubalja na vojne plaće u prvom polugodištu, 543 milijarde rubalja više nego u istom razdoblju prošle godine.

Zamjenik premijera Denis Manturov rekao je u srpnju da obrambena industrija sada proizvodi više strjeljiva svakog mjeseca nego u cijeloj 2022.

Financiranje škola, bolnica i cesta već je ove godine smanjeno u korist obrane i sigurnosti, ali kako udio obrambenih troškova raste, i druga bi se područja mogla suočiti s rezovima.

“Vojnoindustrijski kompleks omogućuje industrijski rast, no ‘civilne’ industrije ponovno usporavaju”, rekao je Dmitrij Polevoj, voditelj ulaganja u Locko-Investu, nakon prošlotjednih podataka o industrijskoj proizvodnji za lipanj.

Ekonomist CentroCreditBank-a Jevgenij Suvorov rekao je da vojna industrija radi punim kapacitetom. “Ne znamo kakav je potencijal za daljnje povećanje proizvodnje tenkova i projektila”, objavio je Suvorov na svom Telegram kanalu. “Ali znamo da je daljnje povećanje ove proizvodnje moguće samo nauštrb otpuštanja više osoblja iz drugih sektora gospodarstva.”

Neto izvoznik Rusija obično bilježi proračunske suficite, ali će drugu godinu za redom zabilježiti deficit, pri čemu je vrijednost izvoza energije u prvom polugodištu pala za 47% na godišnjoj razini. Veća proračunska potrošnja povećava rizik od inflacije. Središnja banka podigla je stope na 8,5% u srpnju, a analitičari očekuju daljnji porast troškova posuđivanja.

Banka Rusije predviđa rast BDP-a od 1,5%-2,5% ove godine, u skladu s analitičarima koje je prošli tjedan anketirao Reuters. Međunarodni monetarni fond u travnju je prognozirao rast od 0,7% ove godine, ali uz globalnu izolaciju koja će umanjiti izglede Rusije u godinama koje dolaze. “Obilni fiskalni ‘steroidi’ za sada prilično dobro pomažu, ali jedva da poboljšavaju srednjoročnu ili dugoročnu poziciju gospodarstva”, rekao je Polevoj. “Čim fiskalna konsolidacija postane neizbježna, doći će do brzog usporavanja gospodarstva.”

Ruska ekonomija se oporavlja, čak su i strane prognoze povoljne, tvrdi ruski premijer

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u petak kako Beograd više nikada neće okretati leđa Srbima “zapadno od Drine” i neće dopustiti da ih netko nekažnjeno progoni, izvještava Hina.

Vučić je ovo kazao nakon što je zajedno s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom položio vijence na spomen obilježje u sjeverozapadnoj Bosni na cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa, podignutom u znak sjećanja na poginule u koloni u kojoj su bili izmiješani civili i pripadnici paravojnih postrojbi pobunjenih Srba koji su se tijekom operacije “Oluja” povlačili iz Hrvatske.

Hrvatski su ratni zrakoplovi napali vojne ciljeve u koloni na Petrovačkoj cesti 7. kolovoza te dan kasnije kod mjesta Svodna u okolici Bosanskog Novog. Prema različitim tvrdnjama srpske strane tada je poginulo devet odnosno deset osoba, uključujući četvoro djece.

Vučić je u petak ustvrdio kako godinama Srbi nisu htjeli i nisu smjeli obilježavati svoje tragedije, no to se sada promijenilo. “Deset je ljudi ubijeno samo zato što su bili Srbi a četvoro su bili djeca”, kazao je Vučić ustvrdivši kako poštuje i hrvatske i bošnjačke žrtve, ali ne želi dopustiti da se zanemaruju srpske. Najavio je i kako će osobno “učiniti sve da odgovorni za ubijanje djece budu privedeni licu pravde” čime je očevidno aludirao na optužnicu srbijanskog pravosuđa protiv četvorice hrvatskih pilota.

Srbijansko tužiteljstvo za ratne zločine prošle je godine optužilo četvoricu pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) koje tereti za napad na civilne ciljeve u kolonama na cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa odnosno kod Svodne 7. i 8. kolovoza 1995. godine. Piloti Vladimir Mikac, Zdenko Radulj, Željko Jelenić i Danijel Borović optuženi su po zapovjednoj odgovornosti, a u Srbiji ih žele procesuirati pozivajući se na tvrdnju kako imaju univerzalnu jurisdikciju nad svim ratnim zločinima počinjenim na području bivše SFRJ.

Hrvatsko Ministarstvo pravosuđa odbilo je zahtjeve iz Beograda za uručenje poziva optuženima na ročište radi početka suđenja osporavajući ovlasti srbijanskog pravosuđa u ovom predmetu najavivši kako će biti poduzete sve mjere da se pravno zaštiti hrvatske pilote.

Vučić u Banjoj Luci podržao dužnosnike pod američkim sankcijama

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u petak je otvoreno podupro dužnosnike bosanskih Srba koje je SAD sankcionirao zbog ugrožavanja Daytonskog sporazuma, rekavši da su uvijek dobro došli u Srbiju.

Ranije ovaj tjedan američko ministarstvo financija uvelo je sankcije za četvoro najbližih suradnika predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika – članici kolektivnog predsjedništva BiH Željki Cvijanović, premijeru i predsjedniku parlamenta RS-a te entitetskom ministru pravosuđa.

Nakon sjednice vijeća za suradnju Srbije i RS-a u Banjoj Luci, Vučić je rekao kako Srbija poštuje sve norme Daytonskog sporazuma i BiH kao državu sastvaljene od dva entiteta i tri konsititutivna naroda, no američke sankcije smatra neprimjerenim i nezasluženim.

“Sankcije za nas ne postoje, nećemo ih primjenjivati i ni na koji se način nećemo suglasiti s onima koji su te sankcije uvodili”, izjavio je Vučić novinarima, dodajući da zbog toga očekuje posljedice po Srbiju.

Vučić i Dodik rekli su da su se dogovorili da u Donjoj Gradini u BiH i u Beogradu izgrade identične memorijalne centre posvećene žrtvama logora Jasenovac. Oni će kasnije u petak u Prijedoru sudjelovati u obilježavanju “dana progona Srba iz Hrvatske” kako opisuju vojno-redarstvenu operaciju “Oluja”.

Plenković o suđenju hrvatskim pilotima: za nas je to nepostojeći proces

Vojna hunta u Nigeru, koja je nedavno preuzela vlast državnim udarom, poništila je nekoliko sporazuma o vojnoj suradnji s Francuskom, što sada dovodi u pitanje sudbinu vojne baze svog bivšeg kolonijalnog gospodara u toj zapadnoafričkoj zemlji, prenosi AA.

Amadou Abdramane, glasnogovornik Nacionalnog vijeća za očuvanje zemlje, pročitao je izjavu na nacionalnoj televiziji kojom se poništava pet sporazuma o vojnoj suradnji s Francuskom, od kojih jedan datira još iz 1977. godine. Skupina vojnika koji sebe nazivaju Nacionalnim vijećem za očuvanje zemlje dala je izjavu na nigerijskoj državnoj televiziji 26. srpnja, nedugo nakon pritvaranja predsjednika Mohameda Bazouma, rekavši da su taj korak poduzeli zbog “pogoršane sigurnosne situacije i loše vladavine”. Dobar dio stanovnika ih podržava, a prosvjednici i vojne vlasti su otvoreno protufrancuski nastrojeni.

Jučer su se demonstranti opet okupili ispred francuskog veleposlanstva. Jučer navečer, hunta je suspendirala rad dvaju državnih francuskih međunarodnih medija. Francuska ima veliku vojnu bazu u Nigeru s oko 1000-1500 vojnika koji igraju ključnu ulogu u francuskim operacijama u problematičnoj regiji Sahel, boreći se protiv militanata povezanih s Daeshom/ISIS-om i al-Qaidom.

Francuska baza u Nigeru dobila je dodatni značaj za Francusku nakon što se povukla iz susjednog Malija i Burkine Faso. Burkina Faso i Mali, na čijem vrgu su također vojne vlasti, podržavaju sadašnju vlast u Nigeru i zbog toga su u opreci u odnosu na nekoliko drugih afričkih zemalja u regiji koje žele da se oslobodi pro-zapadni predsjednik. Dapače, Mali i Burkina Faso tvrde da će svaka vojna intervencija u Nigeru biti protumačena kao objava rata njima.

Pod vodstvom svrgnutog predsjednika Bazouma, Niger je bio posljednji preostali saveznik Francuske u regiji Sahel u ratu protiv terorizma. Francuska vlada tek treba odgovoriti na odluku hunte da otkaže vojne paktove. No, francusko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je u četvrtak navečer huntu zbog obustave rada svojih međunarodnih medijskih kuća u zemlji. “Francuska ponovno potvrđuje svoju stalnu i odlučnu predanost slobodi tiska, slobodi izražavanja i zaštiti novinara”, priopćilo je francusko ministarstvo vanjskih poslova. Ministarstvo je kritiziralo odluku kao “autoritarni represivni korak” skupine koja je izvela vojni udar 26. srpnja i “uzela izabranog predsjednika (Mohameda Bazouma) za taoca”.

Francuska je evakuirala više od 1000 ljudi iz Nigera u utorak i srijedu, uključujući 502 državljana iz 50 drugih zemalja. Bazoum je izabran 2021., u prvoj demokratskoj tranziciji vlasti u Nigeru otkako je država stekla neovisnost od Francuske 1960. godine.

Rusija riskira kako bi spriječila izvoz žitarica iz Ukrajine, navodi britanska obavještajna služba ukazujući na nedavne ruske napade na područje u neposrednoj blizini granica Rumunjske, članice NATO-a.

Rusija je nedavno gađala teritorij udaljen samo 200 metara od granice Rumunjske, članice NATO saveza, pomoću bespilotnih letjelica iranske proizvodnje kamikaza. Rusija je razvila apetit za rizik za izvođenje napada u blizini NATO teritorija, izvijestilo je britansko Ministarstvo obrane u svom redovnom izvješću.

Cilj ovih napada je prisiliti međunarodne brodove da zaustave trgovinu kroz ukrajinske luke na Dunavu, dodalo je ministarstvo. Moguće je da Rusija koristi jednosmjerne bespilotne letjelice za napad jer vjeruje da će tako manje riskirati eskalaciju sukoba nego koristeći krstareće rakete, navodi britansko ministarstvo dodajući da ih Rusija vjerojatno smatra prihvatljivo preciznima i imaju mnogo manje bojeve glave od krstarećih.

Nedavno je uništen silos za žito u luci Izmajil na Dunavu, a prije nekoliko tjedana Rusija je otkazala sporazum koji je dopuštao izvoz ukrajinskog žita te od tada bombardira lučku infrastrukturu i skladišta poljoprivrednih proizvoda. Od početka rata u Ukrajini, britansko Ministarstvo obrane svakodnevno objavljuje novosti i procjene o ratu, zbog čega je Moskva optužila London za širenje dezinformacija. Dio tih procjena se naknadno zbilja pokazao kao netočan.

Rusija dronovima uništava posljednju ukrajinsku infrastrukturu za izvoz žita

Poljska gradi najveću kopnenu vojsku u EU, rekao je u petak čelnik poljske vladajuće stranke. “Nemojte držati predavanja onima koji grade najmoćniju kopnenu vojsku u EU”, poručio je Jaroslaw Kaczynski, čelnik vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS), bivšem premijeru Donaldu Tusku koji sada vodi oporbena Građanska platforma (PO, prenosi poljska agencija PAP.

Poljska se obvezala na izdvajanje od najmanje 3% svog BDP-a za obranu i već je potpisala velike ugovore s izvođačima iz SAD-a i Južne Koreje. Budući da ove jeseni dolaze parlamentarni izbori, Tusk je nedavno optužio vladajuću stranku da planira obustaviti demokraciju zbog napetosti na istočnoj granici Poljske s Bjelorusijom.

Kaczynski je umanjio važnost incidenta od utorka u kojem su dva bjeloruska helikoptera navodno povrijedila poljski zračni prostor. “Bila je to vrlo kratka provokacija. A samo bi netko krajnje glup mogao nasjesti na to, odnosno na helikoptere gađati pravim projektilima. Naravno, Putin i Lukašenko bi bili sretni zbog toga”, rekao je Kaczynski.  “Bespomoćni su. Oni znaju da smo mi u NATO-u, pojačali smo zaštitu granice i nećemo dopustiti povratak na doktrinu iz vremena Tuskove vlade o obrani Poljske na liniji Visle”, rekao je Kaczynski govoreći o vojnoj doktrini kojom je poljska obrana bila smještena zapadnije uz rijeku Vislu.

Dva bjeloruska helikoptera povrijedila su poljski zračni prostor u blizini sela Bialowieza, priopćilo je u utorak ministarstvo obrane. Bjelorusija je odbacila tvrdnju, rekavši da su helikopteri bili oko 2 kilometra od granice. Prema bjeloruskoj novinskoj službi BelTA, vlada iz Minska je pozvala Poljsku da ne eskalira situaciju i ne koristi je da opravda gomilanje svojih trupa duž granice. Nakon što su članovi Wagnerove skupine otišli u Bjelorusiju nakon njihove neuspjele pobune, Poljska je rekla da su mnogi od njih otišli na poljsku granicu i upozorila da bi to mogla biti preteča hibridnog ratovanja. Kao članica NATO-a koja graniči s Ukrajinom i Bjelorusijom, glavnim ruskim saveznikom u ratu protiv Ukrajine, Poljska zauzima prostor između NATO-a i zemalja ruskih saveznika.

Ukrajinski grad Berdjansk, koji je okupirala Rusija, sinoć je potresen nizom eksplozija.

“Sinoć se cijeli privremeno okupirani grad Berdjansk probudio zbog eksplozija”, rekao je za ukrajinsku televiziju Ivan Fedorov, ukrajinski gradonačelnik obližnjeg Melitopolja. “Mislim da ćemo rezultate likvidacije okupatora znati tijekom dana. Zanimljivo je da je jučer između Berdjanska i Primorska također bilo uništeno skladišta streljiva koje je gorilo i detoniralo se kroz nekoliko sati. Bilo je bučno”, dodao je Fedorov. Ukrajinski dužnosnik je, dakle, dao naslutiti da se radilo o činovima sabotaže proukrajinskih građana unutar okupiranog područja. Napadi na ruske dužnosnike i uništavanja infrastrukture česta su pojava u gradovima koje je zauzela ruska vojska.

Vladimir Rogov, član vojno-civilne uprave Zaporožja koju je postavila Rusija, rekao je da se napad dogodio ubrzo nakon 1 sat ujutro i ustvrdio da je protuzračna obrana djelovala, uništivši svih pet jurišnih dronova koji su ciljali grad. “Pogođeni su svi zračni ciljevi, nije bilo žrtava ni štete”, tvrdi Rogov na Telegramu. Izjava Rogova, pak, sugerira da nije bilo riječ o napadima sabotera. Berdjansk se nalazi na Azovskom moru otprilike 70 kilometara jugozapadno od Mariupolja. Ruske vojne postrojbe prvi su put zauzele vladine zgrade u Berdiansku 27. veljače prošle godine, tri dana nakon početka ruske invazije. Tamo se nalazi i bitna luka.

Rusko ministarstvo obrane tvrdi da je zaustavilo napad ukrajinske morske bespilotne letjelice na rusku mornaričku bazu Novorosijsk u Crnom moru u petak rano ujutro. “Noćas su Oružane snage Ukrajine, uz korištenje dvaju brodova bez posade, pokušale napasti pomorsku bazu ruskih oružanih snaga Novorosijsk”, priopćilo je ministarstvo. Ministarstvo je priopćilo da su ruske snage uništile morske bespilotne letjelice.

Ipak, u međuvremenu su se na društvenim mrežama počeli pojavljivati ​​video i slike na kojima se vidi kako se jedan od ruskih ratnih brodova u Novorosijsku prevrnuo na bok i izvukao na obalu. Ukrajinski pomorski dron navodno je napao desantni brod klase Ropuča, imena Olenegorski Gornjak. Snimku možete vidjeti na dnu članka. Prvi dio snimke prikazuje kako se, tijekom noći, pomorski dron kreće i zabija prema ruskom brodu, dok drugi dio snimke prikazuje djelomično potopljen brod.

Desantni brod je teško oštećen i izgubio je sposobnost kretanja. Štoviše, na jednoj strani je velika rupa kroz koju je ulazila voda. Novorosijsk je jedna od najvećih luka u Crnom moru — dom ruske pomorske baze i glavno središte ruskog izvoza.

“Pogođen je veliki mornarički brod Olenegorski Gornjak”, rekao je ukrajinski izvor za CNN. Pomorski dron je bio natovaren s 450 kilograma eksplozivnog TNT-a i zabio se u brod na kojem je bilo oko 100 ruskih vojnika, tvrdi izvor. “Kao rezultat napada, ruski brod je ozbiljno oštećen i nije u stanju ispuniti svoje dužnosti”, rekao je izvor.

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu posjetio je glavni stožer ruske vojne skupine “Centar” koja je uključena u ukrajinski sukob, objavile su jutros ruske novinske agencije citirajući ministarstvo obrane. Zapovjednik skupine “Centar” izvijestio je ministra o borbenom stanju, a Šojgu se zahvalio časnicima i vojnicima na “provođenju uspješnih operacija” u blizini Limana, javlja Interfax.

Ministru obrane predstavljeno je švedsko borbeno vozilo pješaštva CV-90, koje su ukrajinski vojnici u povlačenju napustili nakon što je pogođeno ručnom protutenkovskom granatom, te je izvješten o njegovim “nedostacima”. Izvješće je bilo u skladu s ruskim nastojanjima da umanje učinkovitost oružja i opreme koju su članice NATO-a i druge zapadne zemlje isporučile Ukrajini, navodi Reuters.

Ministrovo putovanje uslijedilo je nekoliko dana nakon posjeta prvoj crti bojišnice načelnika Glavnog stožera generala Valerija Gerasimova. Obojicu je žestoko napao Jevgenij Prigožin, vođa plaćeničke skupine Wagner.

Također, Moskva je priopćila da je odbila napade ukrajinskih mornaričkih i zračnih bespilotnih letjelica na svoju pomorsku bazu u Novorosijsku na Crnom moru i na anektirani poluotok Krim.

“Sinoć su ukrajinske oružane snage, uz pomoć dva broda bez posade, pokušale napasti pomorsku bazu Novorosijsk, na jugu Rusije. Čamci bez posade otkriveni su i uništeni redovnom paljbom s ruskih brodova koji su štitili pomorsku bazu”, objavilo je rusko ministarstvo obrane na Telegramu.

U Novorosijsku, velikoj naftnoj luci, završava naftovod dug oko 1500 km od naftnih polja zapadnog Kazahstana i ruskih regija koje se nalaze sjeverno od Kaspijskog jezera. Kaspijski naftovodni konzorcij (CPC), koji upravlja naftovodom, rekao je da nije prijavljena nikakva šteta i da je nafta nastavila normalno teći do brodova usidrenih u luci.

Rusija je u utorak objavila da je osujetila napad tri ukrajinske mornaričke bespilotne letjelice na patrolne brodove u Crnom moru 340 kilometara jugozapadno od Sevastopolja, baze ruske Crnomorske flote na Krimu. Sličan napad dogodio se tjedan dana ranije. Rusko ministarstvo obrane također je objavilo da su u noći s četvrtka na petak ruske snage oborile 13 bespilotnih letjelica koje su napadale poluotok Krim. Navodi se da nema izvještaja o žrtvama ili šteti.

Danska policija pooštrava granične kontrole nakon nedavnih spaljivanja Kurana koja su utjecala na sigurnosnu situaciju, priopćilo je ministarstvo pravosuđa kasno u četvrtak, nakon slične odluke koju je Švedska donijela ranije ovog tjedna, prenosi Reuters.

Donald Trump izjasnio se u četvrtak da nije kriv po optužbama da je orkestrirao zavjeru kako bi pokušao poništiti svoj izborni poraz 2020. u onome što američki tužitelji nazivaju pokušajem bez presedana tadašnjeg predsjednika da potkopa stupove američke demokracije, izvještava Reuters.

Trump, favorit za republikansku predsjedničku nominaciju 2024., izjasnio se o svojoj krivnji u sudnici udaljenoj kilometar od američkog Kapitola, zgrade u Washingtonu u koju su njegovi pristaše upali 6. siječnja 2021. kako bi pokušali spriječiti Kongres da potvrdi rezultate izbora.

Optužba – treća za Trumpa u četiri mjeseca – započinje višemjesečnom pravnom prepirkom koja će se odvijati u pozadini predsjedničke kampanje, u kojoj Trump traži revanš protiv demokratskog predsjednika Joea Bidena.

U optužnici na 45 stranica u utorak, posebni tužitelj Jack Smith optužio je Trumpa i njegove saveznike za promicanje lažnih tvrdnji da su izbori namješteni, vršenje pritiska na državne i savezne dužnosnike da izmijene rezultate i sastavljanje lažnih popisa birača kako bi pokušali preoteti izborne glasove Bidenu. Smith je sjedio u prvom redu dok se Trump, u plavom odijelu i crvenoj kravati, izjašnjavao o krivnji pred američkim sucem za prekršaje.

Trump (77) se suočava s četiri točke optužnice, uključujući zavjeru za prijevaru SAD-a, uskraćivanje građanima prava na prebrojavanje glasova i ometanje službenog postupka. Najteža optužba nosi maksimalnu zatvorsku kaznu od 20 godina.

Trump je optužnicu, kao i druge kaznene slučajeve protiv njega, opisao kao “lov na vještice” s namjerom da izbaci iz kolosijeka njegovu kampanju za Bijelu kuću. U nizu objava na društvenim mrežama od utorka, optužio je Bidenovu administraciju da ga cilja radi političke dobiti.

Prethodno se izjasnio nevinim po optužbama da je zadržao povjerljive dokumente nakon što je napustio dužnost i optužbama države New York da je krivotvorio dokumente u vezi s tajnim isplatama novca pornozvijezdi.

Trump bi se uskoro mogao suočiti s novim optužbama u Georgiji, gdje državni tužitelj istražuje njegove pokušaje da poništi tamošnje izbore. Tužiteljica područja Atlante, Fani Willis, rekla je da će podići optužnice do sredine kolovoza.

“TREBA MI JOŠ JEDNA OPTUŽNICA DA SI OSIGURAM IZBOR!” napisao je Trump na svojoj medijskoj platformi Truth Social prije pojavljivanja pred sudom u četvrtak.

Pence nakon podizanja optužnice protiv Trumpa: “Naša je zemlja važnija od jednog čovjeka”

Ukrajinski ministar vanjskih poslova u četvrtak je izjavio da samo turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan može vratiti Rusiju u crnomorsku inicijativu za izvoz žita javlja Anadolu.

“Ukrajina koordinira (napore) s Erdoganom da vrati (ruskog predsjednika) Putina u sporazum o izvozu žita preko Crnog mora, a Erdogan koordinira sa (ukrajinskim predsjednikom) Zelenskim. Ovo je zajednički interes. Erdogan je jedini vođa koji može vratiti Putina u sporazum”, rekao je ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba u intervjuu za lokalnu novinsku agenciju Ukrinform.

Rusija je 17. srpnja suspendirala svoje sudjelovanje u sporazumu o izvozu žita, poručivši da ruski dio sporazuma nije proveden. Povratak sporazumu uvjetuje vraćanjem ruske poljoprivredne banke u međunarodni financijski sustav i mogućnošću isporuke svog gnojiva.

Sporazum, prvobitno potpisan u srpnju prošle godine u Istanbulu od strane Turske, UN-a, Rusije i Ukrajine, imao je za cilj nastavak izvoza žitarica iz ukrajinskih luka zaustavljenih zbog rusko-ukrajinskog rata, koji je započeo u veljači 2022.

Turska je poručila da bi zapadne zemlje trebale pokušati odgovoriti na pritužbe Rusije i da se nada da će se Rusija vratiti dogovoru.

Rusija dronovima uništava posljednju ukrajinsku infrastrukturu za izvoz žita

Rusija je činila sve što je mogla kako bi spriječila rat i obranila prava stanovnika Donbasa kada se dogodio državni udar u Ukrajini i kada su nacionalisti došli na vlast, rekao je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov mladima na forumu Terra Scientia, prenosi ruska agencija TASS.

“Kada se dogodio puč u Ukrajini 2014. godine, a bio je to upravo državni udar, kada su nacionalisti počeli preuzimati vlast i kada je Donbas odbio suživot s njima kada je shvatio da se vlast nacionalista uspostavlja, bio je to vrlo dramatičan trenutak”, rekao je Peskov. “Rusija je [tada] učinila sve što je mogla kako bi spriječila rat. Rusija je učinila sve u pokušaju da postigne mirovno rješenje ovog problema i da brani prava Donbasa i njegovih stanovnika političkim i diplomatskim metodama.”

Peskov je podsjetio da su “kao rezultat vrlo teških, titanskih pregovora” potpisani sporazumi iz Minska. “To je bio proizvod vrlo složene bilance dogovora i diplomatskog uspjeha naše zemlje”, istaknuo je, ističući da bi postupna provedba sporazuma u tom trenutku “spriječila rat i omogućila ljudima Donbasa da žive pod posebnim uvjetima s posebnim pravima i da sami određuju svoju budućnost putem izbora i referenduma.”

Peskov je također podsjetio da su bivši francuski predsjednik Francois Hollande i bivša njemačka kancelarka Angela Merkel krajem prošle godine rekli da “nisu planirali ispuniti ništa” u okviru sporazuma iz Minska. “Ali mi to nismo znali, bili smo na putu da provedemo te sporazume, pokušavali smo natjerati Ukrajinu da slijedi put sporazuma kako bismo izbjegli rat”, izjavio je glasnogovornik Kremlja, prenosi TASS.

Skrenuo je pozornost na činjenicu da je “2019. bilo vrijeme kada smo se mi (Rusija) pridržavali tih sporazuma iz Minska, a tada je to stvarno bio unutarukrajinski problem”. “Da, stvarno je bilo tako”, naglasio je Peskov. “Ali onda, kada je postalo jasno da nitko neće provoditi sporazume iz Minska, kada je postalo jasno da se Ukrajina sprema za rat, kada je postalo jasno da su vojni savjetnici NATO-a već tamo, kada je postalo jasno da je Kijev zapravo marioneta u rukama prije svega Washingtona, kada je postalo jasno da se taj rat ne može izbjeći, onda su događaji krenuli sadašnjim tokom”, rekao je.

O sporazumima iz Minska

Minski sporazumi trebali su biti osnova za rješenje u Donbasu. Potpisani su 12. veljače 2015. Međutim, Kijev je godinama odgađao mirovni proces i odbijao ih provesti, piše TASS. Kasnije je Ukrajina proglasila neprihvatljivost političkog dijela ovog paketa, kao i kategorički odbila ući u izravan dijalog s republikama Donbasa. U dogovorima su posredovali OESS, Rusija, Njemačka i Francuska.

U prosincu 2022., u intervjuu za njemački list Die Zeit, bivša njemačka kancelarka Angela Merkel opisala je sklapanje sporazuma iz Minska kao pokušaj da se Ukrajini da vremena da ojača. Kazala je da je svima jasno da je sukob zamrznut i da problem nije riješen, samo je Ukrajina dobila na vremenu. Kasnije je Hollande, koji je također sudjelovao u dogovaranju niza mjera za provedbu sporazuma iz Minska 2015., potvrdio riječi Merkel.

Merkel kaže da je svim silama pokušala spriječiti rat u Ukrajini

Više od 230.000 vojnika unovačeno je u rusku vojsku od početka godine, rekao je u četvrtak bivši predsjednik Dmitrij Medvedev, dok traje osamnaesti mjesec ruske ofenzive u Ukrajini, izvještava AFP.

“Od 1. siječnja do 3. kolovoza (…) više od 231.000 ljudi primljeno je po ugovoru”, rekao je Medvedev tijekom sastanka koji je prenosila televizija.

Bivši ruski predsjednik, koji trenutno obnaša dužnost zamjenika tajnika ruskog Vijeća sigurnosti, u svibnju je izvijestio da je vojska tada unovačila 120.000 ljudi.

“Zadaća je i ubuduće učiniti služenje po ugovoru što privlačnijim” jer ruskoj vojsci trebaju novaci za vođenje ofenzive u Ukrajini.

Nije rekao koliko će dugo trajati obuka novaka prije ulaska u postrojbe na bojišnici koje od početka lipnja pokušavaju zaustaviti ukrajinsku protuofenzivu na jugu i na istoku Ukrajine.

Kampanja novačenja provodi se putem društvenih mreža i oglasa na ulicama kojima se promiče služenje u vojsci i obećavaju iznimno primamljivi uvjeti za buduće vojnike. Uz plaću i socijalna prava, novaci “tijekom vojne službe” zadržavaju svoje civilne poslove, a eventualni krediti im se zamrzavaju, rekao je Medvedev.

U rujnu 2022. ruske vlasti su zbog gubitaka na bojišnici morale posegnuti za djelomičnom mobilizacijom pričuvnog sastava, pri čemu je mobilizirano najmanje 300.000 ljudi, a desetci tisuća Rusa pobjegli su u inozemstvo.

Krajem prosinca 2022. ruski ministar obrane Sergej Šojgu ocijenio je “nužnim” da se broj ruskih vojnika poveća na 1,5 milijuna – od kojih “695.000 po ugovoru” – što je više od 1,15 milijuna koliko je u kolovozu zacrtao Vladimir Putin.

Rusija povisila dobnu granicu za služenje obveznog vojnog roka

Dok ruska vojska nastavlja s napadima projektilima i bespilotnim letjelicama na civilne ciljeve u Ukrajini, u Njemačkoj se vodi rasprava o tome treba li ukrajinska vojska uzvratiti napadima preko granice, piše DW.

Rasprava je pokrenuta nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da rat postupno dolazi “na teritorij Rusije, u njezina kulturna središta i vojne baze, a to je neizbježan, prirodan i apsolutno pravedan proces”. Zelenski je dao izjavu nakon što su dva drona prouzročila štetu u Moskvi. U utorak navečer dogodio se još jedan napad dronovima na Moskvu.

“Odvratiti, spriječiti, odbiti”

Prema međunarodnom pravu, zemlje se mogu braniti ako budu napadnute. “Pod tim okolnostima — prekogranična agresija — Ukrajina ima pravo na samoobranu”, rekao je David Scheffer, profesor međunarodnog prava na Sveučilištu Arizona State. “A to pravo na samoobranu uključuje vojne napade na ruski teritorij u cilju odvraćanja, sprječavanja i odbijanja agresije na Ukrajinu.” Takav “teritorij” nije ograničen samo na crtu bojišnice.

Međunarodno pravo ne dopušta napade na civilno stanovništvo. “Za Ukrajinu je legitiman čin samoobrane izvođenje napada vrlo duboko u Rusiju, uključujući i Moskvu, sve dok ti udari pogađaju vojne ciljeve”, rekao je Scheffer. “Ako bilo koji od tih napada bespilotnim letjelicama pogodi civilne mete u Moskvi, onda bi to bilo protuzakonito…”

Nije potvrđeno tko je lansirao dronove i koje mete na teritoriju Rusije namjeravaju gađati.

Međunarodno pravo dopušta napade na područja okupirana od strane Rusije, poput Krimskog poluotoka, koji zakonski pripada Ukrajini, te na ruske pomorske ciljeve u Crnom moru, ali ne i na civilne trgovačke brodove.

Ograničen izbor oružja

U načelu je dopuštena uporaba svih primjenjivih oružja, bespilotnih letjelica, projektila, zrakoplova i krstarećih projektila. Međutim, Ukrajina je sklopila političke sporazume sa svojim saveznicima da ne koristi oružje zapadne proizvodnje za napade na rusko zaleđe.

Članice NATO-a strahuju da bi Rusija mogla iskoristiti raspoređivanje oružja zapadne proizvodnje kao izgovor za eskalaciju rata. U svibnju je načelnik Združenog stožera američke vojske, general Mark Milley, rekao da postoji jasno razumijevanje da se oružje iz Sjedinjenih Američkih Država ne smije koristiti na ruskom teritoriju.

“Ovo je ukrajinski rat”, rekao je. “To nije rat između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije. Nije rat između NATO-a i Rusije. Ovo je rat između Ukrajine i Rusije, a mi podupiremo, opskrbljujemo i pomažemo u obuci, savjetujemo i pomažemo Ukrajini. No ovo nije izravni sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.”

Definiranje “crvene linije”

Interpretacija prekoračenja “crvene linije” razlikuje se od vlade do vlade. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska isporučuju krstareće rakete dugog dometa koje bi Ukrajini mogle omogućiti da pogodi trupe i zalihe iza prvih linija. Domet topništva koje je Ukrajina dobivala od zapadnih zemalja postupno se povećavao. Dalekometno topništvo potrebno je za napade na položaje i aerodrome s kojih ruska vojska ispaljuje projektile.

Ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Oleksij Makejev zatražio je od Njemačke da isporuči i krstareće rakete. Iako se Agnieszka Brugger, glasnogovornica Zelenih za obranu i voditeljica parlamentarne skupine, nije činila nesklonom ideji kada se nedavno pojavila na njemačkoj televiziji Deutschlandfunk, ministar obrane Boris Pistorius, socijaldemokrat, do sada je odbijao zahtjev.

Strana u ratu?

Trenutak kada treća država postaje strana u ratu nije posve jasan u međunarodnom pravu. Mnogi stručnjaci smatraju da opskrba Ukrajine oružjem i strjeljivom ne predstavlja aktivno sudjelovanje međunarodnih saveznika Kijeva u ratu protiv Rusije.

Pitanje predstavlja li obuka ukrajinskih vojnika za korištenje određenog oružja aktivno sudjelovanje je sporno. Mnogi pravni stručnjaci vjeruju da, čim države dobavljači oružja imaju izravan utjecaj na to kako se dugometno oružje koristi i koje se mete u Rusiji odabiru, one počinju aktivno provoditi “kolektivno pravo na samoobranu” s Ukrajinom.

Isto bi vrijedilo u slučaju da Sjedinjene Države, Poljska ili neka druga država pošalju svoje trupe u zonu borbenih djelovanja. Ako bi bilo koje zapadno zrakoplovstvo interveniralo, to bi se također smatralo “kolektivnom samoobranom”, a time i sudjelovanjem u ratu.

Ruske “neprijateljske države”

Kremlj mnoge zemlje NATO-a koje isporučuju oružje Ukrajini smatra zaraćenim stranama. “Ovo su neprijateljske države jer ono što rade je vođenje rata”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov 2022. godine.

Ruski političari više su puta upozoravali da bi zemlja mogla biti prisiljena upotrijebiti nuklearno oružje kako bi se obranila. Kremlj bi mogao eskalirati svoj rat i napasti zemlje koje podržavaju Ukrajinu i opskrbljuju je oružjem, piše DW. To bi bio produžetak ruskog agresorskog rata na Ukrajinu, koji je osudila Opća skupština UN-a.

Glasnogovornica Europske unije za vanjske poslove Nabila Massrali rekla je za DW da nije poznato jesu li dronovi oboreni u blizini Moskve bili iz Ukrajine. Tvrdi da izjave Kremlja nisu vjerodostojne. “Rusija to neće koristiti kao još jedan izgovor za daljnju eskalaciju svojih nezakonitih i barbarskih napada na Ukrajinu i njezin narod”, rekla je u Bruxellesu, dodajući da je jasno da Ukrajina ima svako pravo braniti se. Rekla je da je dogovoreno da se oružje koje financira Europska komisija koristi isključivo za samoobranu.

Ukrajina je modificirala S-200 za napade na kopnene ciljeve: Prednosti i mane