Gradovi su često bili u nehigijenskim uvjetima zbog sve veće populacije i nedostatka kanalizacije, otpadnih voda i zbrinjavanja otpada. … Izmet i otpad se bacao na ulice. Postojale su „slavne“ noćne posude. Životinje poput svinja, koza i ovaca tumarale su ulicama dok su mesari i trgovci često bacali otpatke od mesa i druge hrane na ulicu ili u rijeku. Ulice su bile prepune bordela, raznih trgovina i ugostiteljskih objekata koji se nisu isticali čistoćom

 

Kada djeca u Republici Hrvatskoj na početku 5. razreda osnovne ili u 1. razredu srednje škole imaju uvodne satove povijesti, obično nastavnici objašnjavaju djeci što će učiti u sljedeće četiri godine. Postoji svojevrsni konsenzus da su početak i kraj povijesti najzanimljiviji, preciznije: antičke civilizacije Grčke i Rima te ratoborno 20. stoljeće. Gradivo u sredini se najčešće smatra dosadnim, suhoparnim i zamornim kako za nastavnike tako i za učenike. Pritom se u prvom redu misli na Srednji vijek. Međutim, takva perspektiva je duboko pogrešna i treba je odbaciti jer je svako povijesno doba na svoj način zanimljivo, jedinstveno i obiluje svojim čarima.

Srednji vijek je zapravo najčarobnije doba ljudske povijesti i doslovno odiše nekom vlastitom čarolijom. Kako i ne bi kad je to vrijeme dominacije religije i vjerskih ratova, vještica, čarobnjaka, vitezova, dvoraca, kula, kraljeva i kraljica. Da je Srednji vijek jako zanimljivo razdoblje ljudske povijesti kada se prezentira na pravi način u novije vrijeme pokazuju uspjesi tv-serija kao što su Igra prijestolja, Vikinzi, Borgije, Tudori, Medici, Posljednje kraljevstvo, Marko Polo, itd. Također, ogroman broj povijesnih ili fantastičnih romana i novela napisan je o tom razdoblju.

Ono što Srednjem vijeku daje poseban pečat je to što ga mnogi nazivaju „mračnim dobom“ tijekom kojega je Europa navodno dramatično nazadovala iz napredne u nazadnjačku civilizaciju. Ali je to uistinu tako?

Dublji pogled daje drukčije dojmove. Prema vremenskom obuhvatu Srednji vijek je razdoblje europske povijesti od propasti Zapadnog Rimskog Carstva 476. do pojave renesanse krajem 15. stoljeća, odnosno Kolumbovog otkrića Amerike 1492. Radi se o razdoblju od otprilike tisuću godina što je ogromno razdoblje, cijeli milenij.

Podjela razdoblja

Kako bi se lakše shvatilo razdoblje, Srednji vijek se dijeli na: Rani, Razvijeni i Kasni. Iako različiti povjesničari drukčije tumače trajanje Srednjeg vijeka i njegova podrazdoblja, najveći broj ga dijeli na sljedeći način.

Rani srednji vijek traje od 476. do otprilike 1000. godine. To je vrijeme obilježilo snažno jačanje utjecaja Rimokatoličke crkve, seobe naroda, stvaranje feudalnog odnosa plemić (feudalac) – kmet, ruralizacija i nastanak vitezova koji posjeduju zemlju. Razvijeni srednji vijek traje između 1000. i 1300. godine. To je razdoblje okarakterizirano križarskim ratovima, crkvenim raskolom između katolika i pravoslavaca, razvojem poljoprivrede, rastom stanovništva, pojavom dvoraca i sveučilišta. Kasni srednji vijek obično se smješta u razdoblje od 1300. do 1492. godine. Obilježavaju ga kuga, opadanje broja stanovnika, izum tiska, pojava protestantizma, renesansa i velika geografska otkrića u Novom svijetu.

Porijeklo epiteta „mračni“

Srednji vijek se često nazivao „mračnim“ ili kao „mračno doba“ jer je simbolizirao nazadnost i stagnaciju društva u znanosti, umjetnosti, tehnologiji i svakodnevnom životu općenito. Pojam Mračni Srednji vijek s njegovim negativnim konotacijama osmislili su talijanski humanisti. Oni su bili angažirani na revitalizaciji klasičnih učenja, a pojam tisućgodišnjeg razdoblja tame i neznanja koji ih je odvajao od starogrčkog i rimskog svijeta služio je za isticanje vlastitog rada i ideala. Talijanski pjesnik Francesco Petrarca bio je najglasniji od humanista u osudama Srednjeg vijeka 1330-ih. Humanisti su osmislili izraz Mračni vijek kako bi ga razlikovali od „svijetle“ Antike. Ipak, implicitno su prihvaćali srednjovjekovnu koncepciju povijesti kao niza definiranih doba unutar ograničenog vremenskog okvira. Nisu govorili o Augustinovih šest razdioba svijeta ni o Biblijskim spisima, ali ipak su prihvatili viziju povijesti koja je počela s Edenskim vrtom i završit će s drugim Isusovim dolaskom. Kroz europsku povijest nikada nije došlo do potpunog raskida sa srednjovjekovnim institucijama ili načinima mišljenja što pokazuje da nije sve bilo tako crno.

Rani srednji vijek donosi stagnaciju Europe

Pljačkanje Rima od strane Alarika I. vizigotskog kralja 410. godine imalo je golem utjecaj na političku i društvenu klimu Europe, jer je Zapadno Rimsko Carstvo tvorilo jezgru europskog razvoja. Iako su germanska plemena koja su se u 5. stoljeću nasilno doselila u južnu i zapadnu Europu u konačnici preobratila na kršćanstvo, zadržala su mnoge svoje običaje i stilove života. Društvene promjene koje su uveli učinile su neodrživom centraliziranu vlast i kulturno jedinstvo. Mnoga civilizacijska dostignuća stečena tijekom rimske vladavine, poput lijepo uređenih gradova, kanalizacije, javnih kupališta i toplica, učinkovite poljoprivrede, široke mreže cesta, vodoopskrbnih sustava i brodskih putova (ali i umjetnički i znanstveni dosezi), uvelike su propala kada je krenulo doba Srednjeg vijeka.

Znanstveni, tehnološki, kulturni pad bio je nazočan osobito tijekom njegovog ranog razdoblja. Razdoblje seobe naroda trajalo je od pada Rima 476. do otprilike 1000. godine, s kratkim prekidom uspona karolinškog dvora koji je uspostavio Karlo Veliki. Uz to, u Europi se nije pojavila moćna politička struktura koja bi osigurala stabilnost. Velike kraljevine izgubile su svoje političko jedinstvo kroz niz malih gradova-država i morale su čekati sve do 18. ili 19. stoljeća prije nego što su se kao nacije ponovo ujedinile. Jedina snaga koja je mogla pružiti osnovu za društveno jedinstvo bila je Rimokatolička crkva. Srednji vijek predstavlja društvo koje se pokušava politički strukturirati na duhovnoj osnovi. Taj je pokušaj okončan usponom umjetničkih, trgovačkih i drugih aktivnosti koje su se temeljile na sekularizmu.

Hijerarhija srednjovjekovnog društva i dominacija Crkve

Društvena hijerarhija u srednjovjekovlju tvorila se od kraljevskog dvora, plemstva i predstavnika Crkve. Svi oni, premda brojčani mali, dominirali su društvom a ostali, iako brojčani dominantni, bili su podanici. Najmoćniji je bio kraljevski dvor, slijedilo je plemstvo a potom su slijedili vitezovi, dok su seljaci bili na dnu društva. U suštini, kralj, plemstvo i kler vladali su tadašnjim europskim državama.

Nakon raspada Zapadnog Rimskog Carstva, pojavila se ideja o Europi kao jednoj velikoj crkvi-državi. Smatralo se da se kršćanstvo sastoji od dvije različite skupine: crkvene hijerarhije (sacerdotiuma) i svjetovnih vođa (imperiuma). U teoriji, dvije su se skupine međusobno nadopunjavale, brinući se za duhovne i svjetovne potrebe ljudi. Vrhovnu vlast imali su papa i car. U praksi su te dvije institucije neprestano svađale ili ratovale. Carevi su često pokušavali regulirati crkvene aktivnosti prisvajajući sebi pravo imenovanja crkvenih službenika i uplitanja u doktrinarna pitanja. Crkva nije samo posjedovala gradove i vojske, nego je često regulirala državna pitanja.

Težak život seljaka

Srednjovjekovna sela sastojala su se uglavnom od seljačkih imanja koja su uključivala kuće, štale i obore za životinje. Osim toga, selo je bilo okruženo oranicama i pašnjacima. Za seljake se svakodnevni život vrtio oko poljoprivrede, pri čemu su većinu vremena provodili radeći na polju i pokušavajući uzgojiti dovoljno hrane da prežive godinu. Crkveni blagdani označavali su sjetvene i žetvene dane i prigode kada se seljak i feudalac mogu odmoriti od svojih radova. Seljacima koji su živjeli na imanju uz dvorac dodijeljeni su komadi zemlje za sadnju i žetvu. Obično su sadili raž, zob, grašak i ječam, a usjeve su želi kosom, srpom ili žetelicom. Svaka seljačka obitelj imala je svoje komade zemlje; međutim, seljaci su grupno radili na poslovima kao što su oranje i košenje sijena. Od njih se također očekivalo da grade ceste, krče šume i rade na drugim poslovima koje odredi feudalac. Kuće srednjovjekovnih seljaka bile su loše kvalitete u usporedbi s modernim kućama. Pod je bio zemljani, bilo je vrlo malo ventilacije i izvora svjetlosti u obliku prozora. Osim ljudi u kući bi boravila i stoka. Međutim, prema kraju srednjovjekovnog razdoblja uvjeti su se općenito poboljšali. Seljačke su kuće postale veće, a sve češće su imale dvije sobe čak i kat.

Nije puno bolje bilo ni u kvalitetnijim kućama. Grijanje je uvijek bilo problem s kamenim podovima, stropovima i zidovima. Kroz male prozore nije dopiralo puno svjetla, a svijeće na bazi ulja i masti često su proizvodile neugodan miris. Namještaj se sastojao od drvenih klupa, dugačkih stolova i ormara. Posteljina, kada je bila pristupačna, mogla bi se zalijepiti ili prikovati za klupe kako bi se pružila neka udobnost. Kreveti su često bili puni stjenica, ušiju i drugih insekata koji grizu. Seljaci su najčešće jeli tople kaše od pšenice, zobi i ječma kao i povrće i kruh. Rijetko su jeli meso. Najčešće su pili vino i pivo.

Seljaci su bili kmetovi pravno vezani za zemlju u vlasništvu lokalnog zemljoposjednika/gospodara. Ako su se htjeli preseliti, pa čak i vjenčati, prvo im je trebalo dopuštenje gospodara. U zamjenu za dopuštenje obrađivanja zemlje na kojoj su živjeli, morali su dati gospodaru dio hrane koju su uzgajali svake godine. Seljaci su također morali plaćati porez Crkvi. Porez je iznosio 10% onoga što su proizveli na svojoj zemlji. Život je bio težak. Ako usjevi nisu proizveli dovoljno hrane suočavali su se s gladovanjem. Neki seljaci su bili slobodni ljudi. Mogli su se kretati iz jednog sela u drugo i nisu imali ista ograničenja prema svojim gospodarima. Više ih je bilo u regijama južne Europe nego na sjeveru.

Uspon gradova i dvoraca

Glavni čimbenik koji je potaknuo razvoj gradova bile su vikinške invazije tijekom Ranog srednjeg vijeka, što je dovelo do podizanja zidova u selima i utvrđivanja njihovih položaja. Potom su građeni veliki srednjovjekovni gradovi okruženi zidinama s kućama, trgovinama i crkvama unutar zidina. Engleska je prepoznatljiva je po svojim srednjovjekovnim gradskim zidinama. Stanovnici gradova uglavnom su zarađivali za život kao trgovci ili obrtnici, a tu su djelatnost strogo kontrolirali cehovi. Članovi tih cehova zapošljavali bi mlade ljude – prvenstveno dječake – kao šegrte, da izuče zanat i kasnije sami postani članovi ceha. Ti su šegrti činili dio kućanstva jednako kao i djeca majstora.

Dvorci su se počeli graditi u 9. i 10. stoljeću jer su pružali zaštitu od osvajača i drugih gospodara. U početku su dvorci građeni od drveta, a kasnije od kamena. Nakon što su dvorci izgrađeni, gradovi su nastajali oko njih. Gradovi su često bili u nehigijenskim uvjetima zbog sve veće populacije i nedostatka odgovarajuće kanalizacije, otpadnih voda i zbrinjavanja otpada. Moderni zahodi i vodovod bili su daleko budućnost, a izmet i otpad se bacao na ulice. Postojale su „slavne“ noćne posude. Životinje poput svinja, koza i ovaca tumarale su ulicama dok su mesari i trgovci često bacali otpatke od mesa i druge hrane na ulicu ili u rijeku. Ulice su bile prepune bordela, raznih trgovina i ugostiteljskih objekata koji se nisu isticali čistoćom. Ti nehigijenski uvjeti pridonijeli su širenjima opasnih bolesti poput kuge. Tipičan izgled srednjovjekovnih gradova najbolje se može vidjeti u tv-serijama kao što je Igra Prijestolja (posebice grad Kraljev Grudobran).

Uzvišeno plemstvo

Plemići, kako titulirano plemstvo tako i obični vitezovi, iskorištavali su vlastelinstva i seljake, iako nisu uvijek posjedovali zemljište u potpunosti kroz sustav feudalizma imali su prava na ubiranje prihoda od zemljišta. Tijekom 11. i 12. stoljeća zemljišta su se smatrala nasljednima, a većina bi pripala najstarijem sinu u obitelji. Dominacija plemstva bila je izgrađena na vlasništvu nad zemljištem, posjedovanju konjice, kontroli dvoraca te izuzećima od poreza i drugih nameta. Međutim, plemići su bili raslojeni. Naime, kraljevi i najviše rangirano plemstvo kontrolirali su veliki broj pučana i velike dijelove zemlje, kao i manje plemiće. Ispod njih rangirani, manji plemići, imali su vlast nad manjim područjima zemlje i manjim brojem ljudi. Vitezovi su bili najniža razina plemstva: kontrolirali su ali nisu posjedovali zemlju i morali su služiti drugim plemićima. Dvor monarha, ili u nekim razdobljima važnog plemića, bio je prošireno kućanstvo koje je služilo monarha ili plemića. Dvorjani su podrazumijevali monarhov ili plemićki kabinet i pratnju(osobe s dvorskim imenovanjima i tjelohranitelje), a ponekad su uključivali izaslanike iz drugih kraljevstava ili posjetitelje na dvoru. Strani prinčevi i strano plemstvo u egzilu također je moglo potražiti utočište na dvoru.

Podložan položaj žena

Od žena se u Srednjem vijeku službeno zahtijevalo da budu podređene nekom muškarcu, bilo da je njihov otac, muž, brat ili rođak. Udovice, kojima je često bila dopuštena određena kontrola nad vlastitim životima, i dalje su bile zakonski ograničene. Žene različitih staleža obavljale su različite aktivnosti. Seljanke su sadile poljoprivredne kulture, držale stoku i izrađivale tekstil. Bogate gradske žene mogle su biti trgovkinje poput svojih muževa ili su čak postale zajmodavke, a žene iz srednje klase radile su u tekstilnoj, gostioničarskoj i pivskoj industriji. Građanke su, kao i seljanke, bile odgovorne za kućanstvo, a mogle su se baviti i trgovinom. Siromašnije žene često su trgovale i preprodavale hranu i drugu robu na tržnicama ili su radile u bogatijim kućanstvima kao kućne pomoćnice ili pralje. Mnoge žene obavljale sune samo kućne obaveze poput kuhanja i čišćenja već i druge aktivnosti poput poslova u polju, kuhanja piva, klanja stoke.

Djeca

Za većinu djece koja su odrastala u srednjovjekovnoj Europi, prva godina života bila je najopasnija: čak 50% djece umiralo je od smrtonosnih bolesti. Štoviše, 20% žena umrlo je pri porodu. Tijekom prve godine života dijete su čuvali i njegovali roditelji ako je obitelj pripadala seljačkoj klasi. Ako je obitelj bila plemićka za dijete je brinula dojilja. Do 12. godine dijete je počelo preuzimati ozbiljniju ulogu u obiteljskim dužnostima na selu. Iako su se djevojčice mogle udati u dobi od 12 godina, to je bilo relativno rijetko osim ako djevojčica nije bila plemkinja i nasljednica. Seljačka su djeca u ovoj dobi ostajala kod kuće i nastavljala učiti i razvijati vještine rada u polju. Gradska djeca su se selila iz svojih domova u domove svog feudalca ili poslodavca (ovisno o njihovoj budućoj ulozi sluge ili šegrta). Plemićki dječaci učili su se vještinama rukovanja oružjem, a plemićke djevojke osnovnim kućanskim poslovima. Kraj djetinjstva i ulazak u mladost obilježen je napuštanjem doma i preseljenjem u kuću poslodavca ili gospodara, upisom na sveučilište ili stupanjem u crkvenu službu.

-Nastavlja se.-

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Smrt talijanskog političkog veterana i bivšeg premijera Silvija Berlusconija vjerojatno će značiti izazov za koheziju koalicijske vlade u zemlji, piše dpa.

Još više nesuglasica nazire se u kabinetu premijerke Giorgie Meloni nakon smrti čelnika stranke Forza Italia (Naprijed Italijo) u dobi od 86 godina. Berlusconija se smatralo moderatorom i pomiriteljem u rimskoj desnoj koaliciji.

“Sigurno će biti teže, jer je uspijevao natjerati da se svi slože, da misle na isti način”, rekao je Matteo Salvini, zamjenik premijera i čelnik desničarske populističke stranke Lige. Salvinijeva Liga znatno je manji partner u koaliciji od Braće Italije Meloni, ali nešto veći od Naprijed Italijo koju je Berlusconi osnovao i donedavno vodio.

Kada je talijanska televizija Canale 5 pitala Meloni hoće li vlada uspjeti ne svađati se bez Berlusconija kao “ljepila” između stranaka, ona je odgovorila: “To mu dugujemo”.

“Jedno je jasno: pitanje je koliko dugo će Naprijed Italija imati budućnost bez Berlusconija”, kaže Nino Galetti, voditelj njemačkog političkog think-tanka iz rimskog ureda Zaklade Konrad Adenauer.

Dugi niz godina stranka gubi birače i zastupnike – jedino ju je Berlusconi u zadnje vrijeme držao na okupu zahvaljujući svojoj karizmi i sjećanju na ranije uspjehe.

Galetti je za dpa rekao da može predvidjeti dva scenarija: jedan je da talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani za sada uspije spasiti stranku. “Ili, Naprijed Italijo se brzo raspada jer mnogi zastupnici prebjegnu u druge stranke. Tvrda jezgra će vjerojatno ostati, ali će tada biti sve više politički irelevantna”, rekao je Galetti.

Ako se Berlusconijeva stranka raspadne, Meloni bi to moglo koristiti uspije li pridobiti glasače za svoju Braću Italije. Izgledi su dobri: na zadnjim parlamentarnim izborima već je stranci Naprijed Italijo odnijela veliki broj glasova.

Preminuo Silvio Berlusconi u 87. godini života

Prema navodima poljskog medija Gazeta Wyborcza, poljski grad Rzeszow, smješten blizu granice s Ukrajinom, postat će stalna baza NATO saveza. To je izjavio njegov gradonačelnik Konrad Fijolek.

U intervjuu za spomenuti poljski medij Fijolek je odgovorio od kud mu ta informacija,:

“Od logističke tvrtke koja opslužuje američke trupe diljem svijeta znamo da ima ugovore na pet godina s mogućnošću produljenja na još pet godina. Uvjereni smo da će ta baza biti ovdje, iako to ni naša vlada ni NATO nisu službeno potvrdili. Nije teško pogoditi zašto je baza potrebna.“

Konrad Fijolek navodi kako će “Ukrajina uskoro biti pozvana u NATO”:

“Institucije će se pojaviti [u Rzeszowu] koje će podržati poslovne i logističke procese obnove Ukrajine. Imat ćemo strateške elemente za proces obnove i integracije u Europsku uniju.”

Istodobno, gradonačelnik je precizirao da se ukrajinska manjina u gradu “stabilizirala na razini od 15-20 posto”.

Bivši američki predsjednik Donald Trump u utorak bi trebao biti službeno optužen za nezakonito držanje povjerljivih dokumenata i ometanje napora vlasti da ih vrate.

U strogo čuvanoj zgradi suda u Miamiju, oko koje je policija postavila barikade, danas će, u 15 sati po lokalnom vremenu, početi spektakl kojeg prati čitav svijet:

Trump će se formalno predati vlastima i bit će mu uručena optužnica s 37 točaka: 31 točka za namjerno zadržavanje informacija o nacionalnoj obrani; jedna točka za urotu za ometanje pravde; jedna točka uskraćivanja dokumenta ili zapisa; jedna točka optužnice za koruptivno prikrivanje dokumenta ili zapisa; jedna točka za skrivanje dokumenta u federalnoj istrazi; jedna točka sheme za skrivanje; i jedno točenje lažnih izjava i predstavljanja.

Očekuje se da će Trump doći u zgradu suda u Miamiju i otići iz nje putem sigurnih privatnih pristupnih točaka koje bi onemogućile javnosti ili novinarima da ga vide.

Kako je danas izjavio zapovjednik lokalne policije Manuel Morales, očekuje se da će se na prostoru ispred suda okupiti između 5 do čak 50 000 ljudi, Trumpovih simpatizera.

Trump je više puta odbacio sve optužbe koje ga terete, a jučer je naglasio kako će nastaviti s kandidaturom za predsjednika SAD-a neovisno o optužbama. I najnovije ankete mu u tom smislu idu i prilog i potvrđuju da mu nije pala popularnost u redovima republikanskih simpatizera i da još uvijek ima golemu prednost nad drugim najbližim suparnikom iz te stranke guvernerom Floride Ronom DeSantisom (42% prema 22%).

 

 

Zašto pitanje Trepče ima prednost nad Briselskim sporazumom, kojim se tvrdi da se rješavanje odnosa Kosova i Srbije odgađa za grčke kalendre?

 

Za srpsku stranu, a vjerojatno i za francusku diplomaciju, pitanje Trepče ima prednost nad Briselskim sporazumom i njegovim aneksima postignutim 18. ožujka u Ohridu, dok dokumenti koji u međuvremenu kruže kao preduvjet za kosovske strane, bacaju sjenu na rješavanje odnosa Kosova i Srbije. Ovakvim ponašanjem ne samo Srbija, nego i Francuska kao posrednička strana, pa čak i zemlja, krše neovisnost Kosova, međunarodno pravo i poštivanje suvereniteta Republike

Godinu dana ranije, s javno neobjašnjivom hitnošću, američki savjetnici za nacionalnu sigurnost sastali su se sa svojim francuskim kolegama.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan sastao se 3. lipnja u Washingtonu sa savjetnikom francuskog predsjednika Emmanuelom Bonne. Teme razgovora bile su: NATO, Rusija, Kina i Iran, rekla je u pisanom priopćenju glasnogovornica Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Emily Horn. “Razgovarali su o predstojećem sastanku čelnika G7 i sammitu NATO-a. Predmet obrade bile su i akcije usmjerene na jačanje i modernizaciju NATO-a, kao i izazovi vezani uz zlonamjerne aktivnosti u kibernetičkom prostoru i terorizam. Osim toga, razgovarali su o Rusiji, Kini, Iranu i regiji Sahel”, kazala je Horn.

Samo dan ranije američki savjetnici za nacionalnu sigurnost sastali su se sa svojim njemačkim kolegama. Za razliku od sastanka američko-njemačkih kolega 2. lipnja, na kojem je tema razgovora bio Balkan, na drugom, kako se toga dana saznalo, Balkan je ostao po strani.

Ne slučajno, Francuskoj su SAD-e signalizirale da se ne slažu sa zakulisjem francuske diplomacije u odnosu na Zapadni Balkan. Međutim, te zakulisne radnje nastavile su se pod tepihom, kao što je to činjeno tijekom rata OVK. Sada je javna tajna da je u blizini Glavnog stožera OVK u planinama Berisha, kada su se američki obavještajci htjeli pričvrstiti za njega, dugo bio stavljen pod kontrolu francuske vojne obavještajne službe [Directorate of Military Intelligence – DRM). Posljedice su već poznate. Ova činjenica će dati prednost ovoj službi da bude odlučujuća za podjelu Mitrovice i promicanje sive zone na sjeveru Republike… Vojna služba Francuske i Kosova, s vodstvom koje je katapultirano u piramidu vlasti, nastavljaju njegovati duboku suradnju i nakon lipnja 1999, čak kontinuiranu i “uspješnu” u mnogim područjima sigurnosti i obrane.

Bilo je redovitih razmjena posjeta između francuskih i kosovskih vojnih dužnosnika i časnika za sigurnost, uključujući stalnu obuku, “razvoj” vojnih kapaciteta, odnosno zadržavanje Kosovskih obrambenih snaga, a potom i Kosovskih sigurnosnih snaga u fazi dugog raspoređivanja i potpunu međuovisnost Kosova u obavještajnim i sigurnosnim područjima.

Francuska je de facto bila najvažniji “partner”, čak je u ime pomoći za formiranje i razvoj sigurnosnih i obrambenih kapaciteta Kosova uspjela staviti pod potpunu kontrolu bitne segmente države. Ovi zakulisne akcije ne samo francuske diplomacije nastavile su se i prisutne su i danas. Njihov proizvod bio je nametanje susreta kosovske predsjednice Vjose Osmani na marginama drugog summita Odbora za europsku politiku organiziranog u glavnom gradu Moldavije, s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i predsjednikom Francuske, Emmanuelom Macronom.

U međuvremenu, podrazumijeva se da je produkt ovih kuloara i ekskluzivni dokument koji govori o Zajednici općina sa srpskom većinom, a koji je objavio portal Albanianpost,[1] prema kojem će Zajednica imati i administrativne ovlasti, s posebnim pravnim identitetom, ali koji neće činiti treću vlast. Ovaj dokument, doznaje se, prvi je objavio glasnogovornik ovih krugova srpsko-francuske diplomacije Albanianpost. Za tu svrhu vjerojatno su ga i stvorili. Ali to je druga tema. Pravdajući inzistiranje na što skorijem osnivanju Udruge s ovakvim ovlastima, kako se vidi u objavljenom dokumentu, ona, odnosno Udruga, može biti mehanizam koji funkcionira s moćima odvojenim od zakonodavnih i državnih tijela, ali pritom nije formirao treću razinu moći!

Kako bih pojasnio ovu ideju, dokument donosi kao ilustraciju, odnosno referencu “slučaj sa Sami parlamentom u Švedskoj” i njegovo funkcioniranje “kao institucionalne mješavine”. Naravno, sastavljači dokumenta nisu se ni potrudili uzeti u obzir povijesnu činjenicu da je Sami parlament institucija starosjedilačkog stanovništva, dok su Srbi na Kosovu uglavnom doseljenici nakon 1913. godine, pa čak i oni koji su došli tijekom klaoničkog razdoblja Balkana i Slobodana Miloševića.

Dok je apsurd još veći, brza promjena demografske karte sjevera koja je nastala nakon oslobođenja Kosova, pred očima francuskog KFOR-a, u noći s 3. na 4. veljače 2000. godine, pri čemu je 12 građana ubijeno, a oko 15.000 ljudi je protjerano sa sjevera grada Mitrovice.
Nakon završetka rata, srpske snage i milicije počele su organiziranu i nasilnu kampanju protjerivanja albanskog stanovništva iz sjevernog dijela Mitrovice i drugih područja s albanskom većinom. Protjerivanje 15.000 albanskih građana iz sjevernog dijela Mitrovice bio je nastavak provođenja srpskog genocida u mirnom okruženju i pred očima administracije UNMIK-a i elitnih jedinica francuskog KFOR-a. Ova činjenica dokazuje da je odluka da francusko područje kontrole bude upravo sjever bila dobro proračunata i u koordinaciji sa Srbijom.

Beograd maksimizira neprijateljstvo prema Albancima

Od ovih zakulisnih igrica ne mogu se odvojiti prosvjedi koje srbijanski predsjednik ovih dana organizira na sjeveru Kosova, posebice oni oko Zvečan i nasilja srpske fašističke policije nad pripadnicima KFOR-a, koordinirano između francuske diplomacije, naravno u suradnji sa srpskim kolegama i fašističkim falangama koje su također koristile nasilje protiv snaga KFOR-a.

Srpski intelektualac Ljubomir Madžar u svom osvrtu, nedavno objavljenom u tjedniku Vreme, čini se, ne upućenom samo aktualnom srpskom vodstvu, već i zapadnoj diplomaciji, pišući kako je “krajnje vrijeme da vodstvo Beograda, ali i Srbi na Kosovu, shvate kako nema sigurnog i mirnog opstanka Srba na Kosovu bez pomirenja i bez osiguranja trajne osnove za suživot sa kosovskim Albancima. A Beograd čini sve da cjelokupno albansko stanovništvo postane njegovim zakletim neprijateljem i, dakako, neprijateljem samih kosovskih Srba… Politika Beograda čini sve da maksimizira neprijateljstvo prema kosovskim Albancima: nema niti jednog čina dobre volje koja je učinjena prema ovom narodu. Brojni ustupci, kako Bruxelleski sporazum, tako i oni prije i poslije njega, učinjeni su pod pritiskom Zapada, a nikako kao čin dobre volje domaćih vlasti. Ovakva odbojna i destruktivna politika prema kosovskim vlastima ne može a da ne prodre u velikoj mjeri u stanovništvo, pa je stoga jedan od ključnih faktora kontinuiranog pogoršanja položaja Srba na Kosovu.” [2]

Taj kolonijalistički nastrojen stav, ne samo Beograda, nego i dobre četvrtine zapadne diplomacije, zato je tako kontraproduktivan na praktičnoj razini. Pogotovo kada ti politički emisari pred sobom imaju plejadu sredovječnih Albanaca, koji su već dokazali da su politički zreli. Zašto bi se u ovom pitanju srpskog vožda ujedinilo ovo susjedstvo zapadne diplomacije i nekolicina patuljastih vođa albanske politike?! Postavljanje u korist Vučića, odnosno automatski pozicioniranje u korist brutalne fašističke policije, što smo vidjeli u Zvečanu 29. svibnja naspram snaga KFOR-a.

Ožujka 2000 – Na 10. horizontu (razini) u Trepči

Dana 11. ožujka 2000, u svojstvu koautora i prevoditelja, pratio sam svog prijatelja Andrea Myller, urednika poznate švicarske TV emisije DRS, dugogodišnjeg novinara iz ratnih područja, uključujući Bosnu i Ugandu, na izvještaj u rudniku Trepča. Na 10. horizontu smo sišli s inženjerima koji su preuzeli pripremu rudnika za rad. Dok se u 11. horizont nismo mogli spustiti, jer je bio poplavljen vodom i zahtijevalo je vrijeme za čišćenje, posjetili smo posebne galerije 10. horizonta. Naši inženjeri doveli su nas i do jedne od galerija gdje se vidjelo kako su srpski eksploatatori napustili rudnik što je brže moguće, napuštajući ga sa srpskom vojskom u lipnju 1999. godine, ostavljajući za sobom žestoke rudničke zalogaje i alate. Kad nam je jedan od inženjera objasnio ovaj tipični fenomen kolonijalista, kapnule su dvije suze koje su me duboko dirnule u srce. Dok sam prevodio govor, moj prijatelj Andy me je zamolio da ponovim rečenicu, jer je i on bio jako pogođen i izgubio je odgovarajuću pozornost, dok snimatelj nije nimalo skrivao emocije dok je prilazio inženjer koji ga je tješio. Kako mi je kasnije objasnio, rekonstruirao je i gledao nekoliko puta scene koje smo snimali u prostoru restorana u Trepči sa posvuda razbacanim ražnjevima i krvavim ženskim rubljem, te prostorije za koje se nekada smatralo da su dio jedne od najboljih restorana na Kosovu, s krvlju po zidovima i podu, i krvavim donjim rubljem silovanih žena razbacanim posvuda… Švicarski prijatelji kao da su to ponijeli sa sobom, ne samo u tehničkom sjećanju snimatelja, već također u svom duhovnom osjećaju da se sjećaju uvijek činjenice da je Kosovo platilo visoku cijenu za svoju slobodu.

Kad smo kasnije pregledavali snimke u prostorijama hotela u Prištini, Andrea mi je ponudio niz dokumenata koje je imao kod sebe, među kojima i popis dioničara koji su ulagali u Trepču za vrijeme Miloševića, neki od njih čak i uoči rata. Popis je bio dugačak, jako dugačak; ukupno 35 iz cijele Europe. Ipak, na čelu liste su francuski i grčki dioničari.

Povratak Trepče koincidira s povratkom geopolitike

U specijalnoj emisiji TV TANJUG ovih dana, odgovarajući na pitanje zašto je prosvjed bio fokusiran prije svega na Zvečan, Dušan Janjić, direktor Foruma za Etničke Odnose, bivši oficir srpskih tajnih službi, nehotice je izvalio ime Trepče i interese oko nje, ali nije otišao a da nije naglasio činjenicu da je tamo pobijedila Vetëvendosja i da je tu također koncentriran otpor kosovske strane.

Time je Vlada Kosova, važno je napomenuti, djelovala u skladu s nacionalnim interesima i ustavnim obvezama, od kojih se očekuju pozitivni konceptualni učinci za političku praksu. Brzi pogled na dva poslijeratna desetljeća [1999.–2021.], bez izbjegavanja vanjskih odnosa u ovom kontekstu, omogućio bi nam da zaključimo da su najbolje okolnosti za djelovanje upravo sada. Francusko-njemački tandem izgubio je jedinstvo, svoju inovativnu i integrativnu snagu, ali i oslonac. Širenjem EU prema istoku nije nužno prekinuta podjela kontinenta, štoviše, otkriveni su duboki tragovi koje su nakon pola stoljeća razna kretanja u društvu i politici ostavila. Umjesto daljnjeg produbljivanja integracije, EU je morala prihvatiti odlazak svoje treće najveće članice – Velike Britanije. Europsko blagostanje vratilo se na razinu prije 2007 financijskim tržištem, krizom eura i onom izazvanom Corona virusom, no čak je i europski mirovni poredak duboko uzdrman vojnim akcijama Rusije u Gruziji i Ukrajini.

Nedavno je uspon populizma pokazao da je liberalni model demokracije, vladavine prava, tolerancije i otvorenosti doveden u pitanje čak I u svojim povijesnim zemljama porijekla, Europi i SAD-u — i ne samo tamo: populisti su popularni i u Središnjoj i Južnoj Americi.[3]

Izgledi svjetske zajednice za svladavanje globalnih izazova značajno su opali. Podjela na blokove je već evidentna. Pokušaj da se Srbiji pogoduje ustupcima u BiH i Crnoj Gori i ukorijeni mogućnost dugoročnog djelovanja u defunkcionalizaciji Republike Kosovo, bilo kroz teritorijalnu autonomiju, bilo kroz udruživanje sa što više ovlasti, ne štedeći ni one koji ponavljaju efekte Republike Srpske u Bosni, evidentni su.

Kraj priče nije ostvaren; naprotiv, prijeti povratkom geopolitike svojim sukobima na našim prostorima, a time i očekivanim sukobom velikih globalnih sila. Kao što pokazuju struje međunarodnog karaktera kao što su: “trgovinski sukob SAD-a i Kine, geostrateški projekti kao što je BRI i rasprava o ekonomskom razdvajanju, ovo se rivalstvo, za razliku od Hladnog rata, manje vodi vojnim i diplomatskim sredstvima nego ekonomskim i tehnološkim sredstvima”. [4] Ovo predstavlja izazov i priliku za Kosovo. Izazov nije ostati objektom nadmetanja velikih sila, nego se kao subjekt postaviti što jasnije i uvijek u skladu s našim geostrateškim interesima. U tom pogledu Kosovo i albanski narod nemaju nikakvih dilema. Srbija je ta koja ima svoje dvojbe i računa korist ako uspije promijeniti stranu. Mogućnost leži u činjenici da će Kosovo i naša nacija dobiti relativnu moć ako se nadmetanje između velikih sila potpuno preseli u vojnu sferu. Rat u Ukrajini stoga je Poljskoj dao prednost u odnosu na Njemačku i Francusku. Zašto i mi ne bismo iskoristili ovu idealnu priliku koju nam nudi politički momentum.

***

Sjever Kosova bio je neuralgična točka geopolitičkih interesa mnogih aktera kroz modernu političku povijest, uključujući SAD i Francusku. Ovo je područje bilo predmet značajnog rivalstva i strateškog natjecanja u regiji. Neki čimbenici koji su utjecali na njihove interese su:

  1. Sigurnost i regionalna stabilnost;
  2. Prirodni resursi: Trepča, Ujmani…
  3. Suparništvo između njih: SAD i Francuska su imale izrazito suparništvo u međunarodnoj politici. Ove dvije države dio su najvećeg političko-vojnog saveza na svijetu, NATO-a, ali i dalje imaju svoje posebne interese u regiji. Sjever Kosova jedno je od područja gdje su ta suparništva bila najvidljivija.

Dok su geopolitički interesi isprepleteni na sjeveru Kosova, čak i između SAD-a i Francuske, važno je napomenuti da svaka od strana ima svoje stavove i strategije. Suparništvo i nadmetanje između njih, ali i suradnja i koordinacija, kada se interesi podudaraju, elementi su koji su obilježili kako ratno razdoblje, tako i razdoblje izgradnje države nakon oslobođenja Kosova.

Ugledni britanski “Financial Times” objavio je zakulisnu liniju diplomacije srpskih saveznika unutar moćnih zapadnih država. U međuvremenu je posvetio članak o prodaji oružja iz Srbije Ukrajini, ustvrdivši ono što je u međuvremenu postalo javna tajna samim ponašanjem dobre četvrtine zapadne diplomacije: pravi razlozi promjene odnosa prema Srbiji nakon izbijanja napetosti na sjeveru Kosova. Prema trojici zapadnih diplomata u regiji, opskrbna linija koja prenosi srpsko streljivo na ukrajinsku frontu bila je odlučujući čimbenik u očitom preokretu otkako su SAD, NATO i EU nedavno podržali Srbiju nakon izbijanja napetosti na Kosovu. Upitan radi li se o smišljenom koraku da se pridobije naklonost zapadnih prijestolnica, Vučić je ustvrdio da se Beograd pokušao ponašati “neutralno”[5], ali ne negirajući činjenicu da je Srbija Ukrajini prodala streljivo.

***

Zakulisje francuske diplomacije uvijek je vezano s’bitku za Trepču, ali ništa manje za Ujmana i Vrh Pančića.[6]
Francuska diplomacija i nakon srpske okupacije Kosova pokazala je poseban interes za slučaj Trepče, koji slovi kao jedan od najvećih svjetskih rudnika rijetkih metala. Ovaj nedavni interes proizlazi iz činjenice da je francuska tvrtka za rudarsku imovinu, Eramet, pokazala značajan interes za moguće partnerstvo s Trepčom.

Francuski diplomati imaju za cilj potaknuti dijalog između Kosova i Srbije kako bi se nametnulo rješenje koje bi značilo podjelu Trepče i osiguranje nasljeđa dionica koje su francuske kompanije držale još iz vremena Miloševića. Jedan od njihovih ciljeva je osigurati povoljan ugovor za Srbiju, što znači i upravljanje mineralnim resursima kako bi se osigurala značajna korist i za srpsku stranu. Francuska diplomacija je stoga krenula u akciju da Udruzi nametne dodatne ovlasti, što znači i upravljanje podzemnim dobrima ili nametanje dodatnog ugovora za Trepču.

Takav nametnuti sporazum zahtijevao bi dogovor obiju strana i uključivao bi dijeljenje koristi na uredan način. Međutim, važno je napomenuti da je pitanje Trepče i dalje vrlo složeno i ima velike izazove. Postoji mnogo različitih interesa, pozadina i pravnih izazova koji su povezani s ovim pitanjem. Njezina poslijeratna podjela na dvije cjeline ipak nije bila slučajna. U međuvremenu, kada se tome dodaju Ujmani i Vrh Pančića kao čisti geostrateški i geoekonomski element, može se naslutiti zašto ovakva koncentracija protesti se dešavaju upravo u Zvečanu.

Stoga proširenje suvereniteta Republike Kosovo na sjeveru i podizanje zastave u Zvečanu, za vitalne interese Kosova i naroda, poprima stvarne dimenzije koje ima. Kako se čini, izravan angažman francuskog predsjednika u međuvremenu, nakon što je srpska strana jasno dala do znanja da neće provesti francusko-njemački plan, već dogovoren kao sporazum 27. veljače u Bruxellesu, baca svjetlo na pravi razlozi zašto srpska strana postupno prelazi sa zahtjeva za pridruživanjem na onaj za sjevernom teritorijalnom autonomijom.

To znači da za srpsku stranu, a vjerojatno i za francusku diplomaciju, pitanje Trepče ima prednost nad briselskim sporazumom i njegovim aneksima postignutim 18. ožujka u Ohridu, dok dokumenti koji u međuvremenu kruže kao preduvjet za kosovske strane, bacaju sjenu na rješavanje odnosa Kosova i Srbije. Ovakvim ponašanjem ne samo Srbija, nego i Francuska kao posrednička strana, pa čak i zemlja, krše neovisnost Kosova, međunarodno pravo i poštivanje suvereniteta Republike.
_________________________

  1. https://albanianpost.com/dokumenti-ekskluziv-me-propozimin-nderkombetar-asociacioni-do-jete-edhe-autoritet-administrativ-me-identitet-te-dallueshem-juridik-por-qe-nuk-formon-pushtet-te-trete/
  2. https://www.vreme.com/vreme/zal-za-lucidnoscu-knjazevske-diplomatije/
  3. https://www.swp-berlin.org/10.18449/2020S18/#hd-d68634e573
  4. https://www.swp-berlin.org/10.18449/2020S18/#hd-d68634e573
  5. https://www.ft.com/content/204813e0-7006-4ec6-aa66-938c346ec70d
  6. https://www.nzz.ch/schnittstelle_von_politik_und_wissenschaft-ld.693005?reduced=true

 

 

Cijene nafte porasle su u utorak nakon što su trgovci iskoristili stjecanje dobiti od niskih cijena uoči objave podataka o potrošačkoj inflaciji u SAD-u u utorak i odluka o kamatnim stopama vodećih središnjih banaka u srijedu – piše 13. lipnja turska agencija Anadolu (AA).

Međunarodna referentna sirova nafta Brent trgovala se za 72,37 dolara po barelu u 9,51 ujutro po lokalnom vremenu (06:51 GMT), što je rast od 0,74% u odnosu na cijenu zatvaranja od 71,84 dolara po barelu na prethodnoj sesiji trgovanja u ponedjeljak.

Američka referentna vrijednost West Texas Intermediate (WTI) trgovala se u isto vrijeme po 67,45 USD po barelu, što je 0,49% više u odnosu na 67,12 USD po barelu na zatvaranju prethodne sesije.

Obje su referentne vrijednosti izgubile oko 4% u ponedjeljak zbog straha od globalne gospodarske recesije i pada globalne potražnje za naftom.

Cijene nafte zabilježile su najveće gubitke u gotovo dva tjedna, pri čemu je Brent pao na 71,58 dolara po barelu, a WTI na 66,80 dolara po barelu, što je navelo trgovce da zarade na niskim cijenama kao podršku oporavku cijena.

Pad vrijednosti dolara također je pomogao porastu cijena nafte vezanih uz dolar.

Indeks američkog dolara, koji mjeri vrijednost američkog dolara u odnosu na košaricu valuta, uključujući japanski jen, britansku funtu, kanadski dolar, švedsku krunu i švicarski franak, oslabio je u utorak 0,35% na 102,860.

Tržišta sada očekuju podatke o potrošačkoj inflaciji u SAD-u koji se očekuju kasnije tijekom dana i odluku Feda o kamatnim stopama koja bi trebala biti objavljena u srijedu.

Očekuje se da će Fed pauzirati svoj ciklus povećanja kamata. Međutim, znakovi relativno visoke inflacije drže trgovce opreznima od bilo kakvih iznenađenja od središnje američke banke. Čak i ako Fed pauzira svoj ciklus povećanja kamata, očekuje se da će kamatne stope u SAD-u ostati visoke ove godine, što bi moglo pritisnuti gospodarsku aktivnost i cijene nafte, navodi AA.

Tržišta su također fokusirana na odluke Europske središnje banke i Banke Japana, koje bi ovog tjedna trebale objaviti odluke o kamatnim stopama.

 

Dvadeset i dva pripadnika američke vojske ozlijeđena su u nedjelju u sjeveroistočnoj Siriji u “nesreći” helikoptera, objavili su jučer američki vojni dužnosnici, a prenosi tamošnji medij ABC News.

“Uzrok incidenta se istražuje, iako nema izvješća o neprijateljskoj vatri”, priopćilo je Središnje zapovjedništvo SAD- a .

Pripadnici službe imali su “različite stupnjeve” ozljeda, rekli su dužnosnici. Deset ih je evakuirano u zdravstvene ustanove izvan regije, navodi se u priopćenju.

Isti medij navodi i kako su američki vojni dužnosnici u travnju naredili 24-satnu obustavu svih zrakoplovnih letova u SAD-u nakon dva smrtonosna sudara helikoptera u zraku unutar 30 dana.

Dva helikoptera Apache srušila su se u travnju na Aljasci, pri čemu su poginula tri vojnika, a još jedan je ozlijeđen.

Na drugom mjestu, dva helikoptera HH-60 Blackhawk sudarila su se krajem ožujka u blizini Fort Campbella, Kentucky, kada je poginulo devet vojnih vojnika.

“Sigurnost naših pilota naš je glavni prioritet, a ova obustava važan je korak kako bismo bili sigurni da činimo sve što je moguće kako bismo spriječili nesreće i zaštitili naše osoblje”, kazao je načelnik stožera kopnene vojske general James McConville, zaključuje tekst američki ABC News.

 

U gradu Krasnodaru, administrativnom središtu Krasnodarskog kraja – regije smještene na jugozapadu Rusije između Azovskog i Crnog mora, u utorak, 13. lipnja, izbio je požar u rafineriji nafte. Lokalne vlasti izvješćuju kako je riječ o tehničkom kvaru.

“Požar je prijavljen u 6.21 sati. Došlo je do izgaranja instalacije za spaljivanje viška plina, …, opožarena površina je 20 m2. U 6.58 požar je lokaliziran, nema opasnosti od širenja. Nema stradalih.” – objavio je operativni stožer Krasnodarskog kraja.

Isti izvor je kazao da je požar ugašen u 8.03, a uzrok je bio tehnički kvar na dimnjaku rafinerije, gdje dolazi do izgaranja viška plina koji nastaje pri preradi naftnih derivata.

Ova ruska regija, uz belgorodsku i kursku oblast, kao i Krim, jedna je od onih koje su najviše izložene ukrajinskim zračnim napadima, većinom bespilotnim letjelicama (dronovima).

Sinoć je u Parizu završio sastanak čelnika zemalja tzv. Weimarskog trokuta – Francuske, Njemačke i Poljske, a glavne teme razgovora bile su sigurnosna jamstva za Ukrajinu i pomoć u njezinoj protuofenzivi.

Što se tiče ove potonje, domaćin, francuski predsjednik Emmanuel Macron izrazio je želju da ona bude pobjednička i da je iz tog razloga Pariz posljednjih tjedana “povećao opskrbu oružjem i streljivom” i da to namjerava činiti i dalje.

Pobrinut ćemo se da Rusija ne samo da ne izađe kao pobjednik iz ove tužne avanture, nego da je i ne ponovi. – kazao je francuski čelnik.

Kasnije je, odgovarajući na pitanje novinara BFMTV-a, Macron je kazao:

“Da, ukrajinska protuofenziva je počela – prije nekoliko dana,” i da su je “pomno i metodički pripremali vojska i njezini čelnici, koji već nešto više od godinu dana demonstriraju svoju odlučnost, svoju hrabrost i nadmoć svog taktičkog razmišljanja i organizacije”.

Međutim, sama prognoza završetka ofenzive u riječima Macrona bila je prilično zbunjujuća s obzirom kako je kazao da “ova protuofenziva može trajati nekoliko tjedana ili nekoliko mjeseci.” Drugim riječima, Macron u ništa nije siguran.

S druge strane poljski predsjednik Andrzej Duda kazao je kako bi za njega “pobjeda Ukrajine” bila potpuno ponovno osvajanje svih njezinih teritorija i izrazio nadu da će Ukrajincima biti “poslan jasan signal” o “perspektivi pripadnosti u NATO” na sljedećem summitu NATO-a u Vilniusu. Pozvao je članice NATO saveza da Kijevu predoče jasan plan vezan uz pridruživanje tom obrambenom savezu i ukrajinski ulazak u članstvo NATO-a i da o tome „Ukrajina čeka nedvosmisleni signal“. To su očekivanja ukrajinskog vodstva i vojnika koji brane Ukrajinu od ruske invazije, kazao je Duda, dodavši kako se nada da će predstojeći summit NATO-a u Vilniusu donijeti Ukrajini “svjetlo na kraju tunela”.

Njemački kancelar Olaf Scholz bio je puno oprezniji od poljskog čelnika i njegovih pobjedonosnih očekivanja od ukrajinske ofenzive, kazavši kako su se Njemačka i njezini NATO saveznici pripremili za dugoročnu potporu Ukrajini, kazavši pri tom da bi Rusija trebala okončati rat. Potvrdio je da su „Njemačka, Francuska i Poljska blisko na strani Ukrajine”, i da će to biti „dokle god bude potrebno”.

Trostrani sastanci Njemačke, Francuske i Poljske, poznati kao Weimarski trokut, počeli su 1991. u Weimaru u Njemačkoj, a početni cilj im je bio približiti Poljsku i druge istočnoeuropske države Europskoj uniji i NATO savezu.

 

 

U tijeku je dugo najavljivana ukrajinska (protu)ofenziva koja traje već sedam dana. Ono što je glavno, njezin je početak sada priznao i ukrajinski državni vrh.

Značajnijih pomaka na liniji bojišnica nema, a Kijev tvrdi da su njegovi vojnici zauzeli 7 sela na jugu zemlje, prije svega u regiji Zaporižje. U svom redovitom dnevnom obraćanju javnosti ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jučer je izjavio da je ofenziva “teška”, ali da “napreduje” te da su ruski gubici „točno na razini koja nam je potrebna“.

Iz ukrajinskog ministarstva obrane javili su i o napretku njihovih snaga u zoni oko Bahmuta gdje su Ukrajinci osvojili teren u dubini od 250 do 700 metara.

Rusija je tijekom noći pokrenula “masivni raketni” napad na središnji ukrajinski grad Krivii Rih, u dnjepropetrovskoj regiji, ubivši i ranivši ljude i oštetivši civilnu infrastrukturu, izjavili su u utorak ukrajinski dužnosnici.

“Ima mrtvih i ranjenih”, rekao je Serhij Lisak, guverner regije Dnjepropetrovsk.

U ranim jutarnjim satima u utorak, sirene za zračnu uzbunu su se oglasile diljem Ukrajine, a kijevski vojni dužnosnici rekli su da su snage protuzračne obrane uništile sve ruske projektile koji su ciljali glavni grad Ukrajine Kijev.

Vrhovno ukrajinsko vojno zapovjedništvo priopćilo je da su zračne snage uništile 10 od 14 krstarećih projektila koje je Rusija lansirala na Ukrajinu i jednu od četiri bespilotne letjelice iranske proizvodnje.

Nije bilo neposrednih komentara iz Rusije o prijavljenim udarima. I Rusija i Ukrajina poriču da su ciljale civile u ratu koji je Rusija pokrenula protiv svog susjeda prije gotovo 16 mjeseci.

Gradonačelnik Harkiva smještenog na sjeveroistoku Ukrajine izjavio je na svom Telegram kanalu da su ruski dronovi pogodili tamošnju civilnu infrastrukturu, pogodivši skladište i zgradu komunalne tvrtke. Za sada nema informacija o žrtvama.

Ruski mediji pišu da su sinoć ruske oružane snage izvele još jedan snažni kombinirani napad na teritoriju Ukrajine usmjeren na vojne objekte i mjesta okupljanja njezinih pričuva.

Napad je izveden bespilotnim letjelicama i visokopreciznim oružjem morskog i zračnog baziranja, trajao je nekoliko sati, a prestao je iza četiri sata ujutro. Napadi su zabilježeni diljem Ukrajine, uključujući Kijev i zapadne regije zemlje – pišu ruski medijski izvori.

Ove tvrdnje iz Moskve i Kijeva nisu se mogle neovisno provjeriti.

Macron: nastavit ćemo opskrbu Ukrajine oružjem

Francuski predsjednik Emmanuel Macron potvrdio je u Parizu da je počela ukrajinska protuofenziva, procijenivši da će trajati “nekoliko tjedana, čak i mjeseci”.

“Povećali smo opskrbu oružjem, streljivom, oklopnim vozilima, a također ojačali logističku potporu. Nastavit ćemo to činiti i sljedećih dana i tjedana.” rekao je na konferenciji za novinare nakon razgovora s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom u Elizejskoj palači. Također je izrazio želju da ova protuofenziva bude “najpobjedonosnija moguća kako bi se tada mogla pokrenuti faza pregovora u dobrom uvjetima”.

Američko mišljenje o ukrajinskoj ofenzivi

Sjedinjene Države će Ukrajini u bliskoj budućnosti pružiti nove pakete vojne pomoći. Izjavio je u ponedjeljak koordinator za strateške komunikacije u Vijeću za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby.

“Mislim da ćete vrlo brzo vidjeti dodatne pakete [vojne] pomoći iz Sjedinjenih Država,” kazao je na medijskoj konferenciji.

Američka administracija odbija navesti kakav bi bio uspjeh ukrajinske protuofenzive za SAD, već navodi kako je Washington fokusiran na pružanje podrške Kijevu – kako je to kazao John Kirby.

Upitan je što Oružane snage Ukrajine trebaju postići u tijeku protuofenzive da bi je Washington smatrao uspješnom.

“To je dobro pitanje za [ukrajinskog] vrhovnog zapovjednika Volodimira Zelenskog , koji određuje koji su njegovi ciljevi i što želi postići [unutar protuofenzive]. Fokusirani smo na to da osiguramo da on i njegove snage imaju sve alate, sposobnosti i obuku koja im je potrebna za uspjeh – to je ono na što smo fokusirani.”

Američki glavni tajnik Antony Blinken novinarima je izjavio kako se nada da bi uspjeh ofenzive mogao ojačati položaj Ukrajine za pregovaračkim stolom i mogao bi natjerati Vladimira Putina na pregovore „o okončanju ovog rata kojeg je započeo”.

“U tom smislu, to bi moglo približiti mir, a ne udaljiti”, dodao je.

Bivši američki predsjednik Donald Trump stigao je u ponedjeljak u Miami kako bi se suočio sa saveznom optužnicom dok rezultati nove ankete koju su proveli Reuters i Ipsos pokazuju da sudski postupak nije naštetio njegovim izgledima na izborima iduće godine.

Trump bi se u saveznoj sudnici u Miamiju trebao pojaviti u utorak u tri sata poslijepodne po lokalnom vremenu. Optužen je za nezakonito zadržavanje povjerljivih dokumenata i za laganje dužnosnicima koji su ih pokušali vratiti, no Trump tvrdi da je nevin i obvezao se nastaviti s kampanjom za izbore koji će se održati u studenom 2024.

Trump, koji u srijedu slavi svoj 77. rođendan, stigao je u Miami u 14.54 po lokalnom vremenu privatnim mlaznim zrakoplovom.

“NADAM SE DA CIJELA ZEMLJA GLEDA ŠTO RADIKALNA LJEVICA ČINI AMERICI”, napisao je na svojoj društvenoj mreži Truth Social prije nego što je otputovao iz New Jerseya. Optužnica protiv Trumpa nije utjecala na njegovu popularnost među republikanskim glasačima.

Anketa Reutersa i Ipsosa, čiji su rezultati objavljeni u ponedjeljak, pokazala je da 81 posto republikanaca smatra da su optužbe protiv Trumpa politički motivirane. Također, rezultati su pokazali da je Trump favorit za nominaciju republikanske stranke. Otprilike 43 posto osoba koje se smatraju republikancima je reklo da je Trump kandidat kojeg preferiraju u usporedbi s 22 posto, koji su odabrali Rona DeSantisa, guvernera savezne države Floride. Trump je početkom svibnja vodio ispred DeSantisa s 49 naprema 19 posto, no to je bilo prije nego što je DeSantis službeno najavio kandidaturu.

Posebni tužitelj Jack Smith optužio je Trumpa za uzimanje tisuća dokumenata koji sadrže neke od najpovjerljivijih podataka o nacionalnoj sigurnosti nakon što je napustio Bijelu kuću u siječnju 2021. te da ih je pohranio na svom imanju Mar-a-Lago u Floridi, prema optužnici objavljenoj prošlog tjedna.

Trump je prvi bivši ili trenutni predsjednik koji se suočava s kaznenim progonom, no pravni stručnjaci tvrde da ga to ne sprečava da se kandidira ili da preuzme dužnost predsjednika čak i ako bude proglašen krivim.

Trump optužuje demokratskog predsjednika Joe Bidena da je orkestrirao optužbe protiv njega kako bi naštetio njegovoj predizbornoj kampanji. Biden se distancirao od slučaja i odbija ga komentirati.

Senator Graham tvrdi da je Trump ‘jači’ nakon druge optužnice

Ruska i ukrajinska vojska obje tvrde da su ponedjeljak zabilježile vojne uspjehe na bojišnici, pri čemu je Moskva rekla da je odbila napade ukrajinskih snaga, a Kijev da je pod svoju kontrolu vratio još jedno selo u istočnoj Doneckoj oblasti, izvještava Reuters.

Rusko ministarstvo obrane objavilo je da je angažiralo svoju prvu privatnu vojsku, specijalnu jedinicu “Ahmat”, za koju se smatra da je pod kontrolom čečenskog vođe Ramzana Kadirova. To je objavljeno usred rastućih tenzija između ministra obrane Sergeja Šojgua i plaćeničke skupine Wagner, čiji je vlasnik oligarh Jevgenij Prigožin.

Ministarstvo obrane krajem prošlog tjedna najavilo je svoju namjeru da do 1. srpnja pod svoje zapovjedništvo stavi sve privatne vojske koje se bore na strani Moskve, no Prigožin je rekao da Wagner na to neće pristati jer vjeruje da Šojgu ne može dobro voditi ni regularnu vojsku.

Britansko ministarstvo obrane je reklo da se Šojgu sve češće nastoji prikazati kao glavni vojni strateg Moskve. “Šojgu je dao najmanje dva komentara o ruskim obrambenim operacijama, uključujući gotovo sigurno pretjerane tvrdnje o ukrajinskim gubicima”, objavilo je britansko ministarstvo u svom dnevnom izvješću o ratu.

Ukrajina je objavila da je zauzela selo Storoževe u Doneckoj oblasti usred nagađanja o stanju velike protuofenzive radi ponovnog zauzimanja ukrajinskog teritorija. Kijev još nije službeno potvrdio da je protunapad počeo, no dao je naznake da je vojna operacija u tijeku.

“Ukrajinska zastava opet leti iznad Storoževe i to će biti tako sa svakim selom dokle god potpuno ne oslobodimo ukrajinsko tlo”, rekla je zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Maljar na svom kanalu na komunikacijskoj platformi Telegram u ponedjeljak. Selo Storoževe nalazi se na granici između Donecke i Zaporiške oblasti, u istom području gdje su ukrajinske snage u nedjelju rekle da su oslobodile druga manja mjesta.

Glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov je rekao da je “Grupa armija Istok odbila tri neprijateljska napada u smjeru Velike Novosilke u Doneckoj (Narodnoj) Republici i u području oko sela Levadne u Zaporiškoj (oblasti)”. Kazao je da je to postignuto “topničkom paljbom i sustavima teških plamenobacača”.

Američki Institut za proučavanje rata (ISW) izvijestio je da ruski dužnosnici nastoje umanjiti značaj ukrajinskih dobitaka na tom području, no dodao se da su tvrdnje o ukrajinskom proboju preuranjene iako su ukrajinske snage oslobodile nekoliko sela.

Problemi za Kijev: od GPS-navođenih bombi do elektroničkog ratovanja, Rusija iznenadila brojne analitičare

Ukrajinski piloti mogli bi početi s obukom za upravljanje borbenim zrakoplovima F-16 američke proizvodnje već ovog ljeta, rekla je nizozemska ministrica obrane za Reuters, što je prvi korak prema opskrbi Kijeva snažnom, dugotrajnom sposobnošću u ratu s Rusijom.

NATO saveznici Nizozemska i Danska predvode međunarodnu koaliciju za obuku pilota i pomoćnog osoblja, održavanje zrakoplova i naposljetku isporuku F-16 Ukrajini. Prethodno je Nizozemska izjavila da namjerava započeti s obukom ukrajinskih pilota “što je prije moguće”, ali nije precizirala kada bi takva obuka mogla započeti.

“Ovo ljeto je naša ambicija. I vidjet ćemo je li to realno” za početak programa obuke, rekla je nizozemska ministrica obrane Kajsa Ollongren u intervjuu za Reuters. Dodala je da će cilj biti da program obuke bude potpuno operativan u roku od šest mjeseci. Danska, gdje postoje simulatori letenja, moguća je lokacija za održavanje programa.

Još nije donesena konačna odluka o zahtjevu iz Kijeva za isporuku desetaka F-16, kazala je Ollongren. Program obuke koji podupiru SAD uključivat će Belgiju i Luksemburg, dok su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo ponudili pomoć, rekla je.

Iako isporuka F-16 neće kratkoročno utjecati na rat, Ukrajinu će više uskladiti s vojnim sposobnostima NATO-a, što je “vrlo važno za budućnost”, poručila je Ollongren. “Kada rat završi, Ukrajina mora biti u stanju obraniti se kako bi odvratila Rusiju od ponovnog pokušaja. I mislim da je to ono što Ukrajinci također vide.” “To je vrlo jak sustav naoružanja. To je vrlo jaka sposobnost. Ali neće biti dostupna u skorije vrijeme i predsjednik Zelenski, naravno, to zna”, rekla je Ollongren.

Dva izvora, koja su željela ostati anonimna, rekla su Reutersu da će obuka započeti s dvije skupine od 12 ukrajinskih pilota, već iskusnih u upravljanju MiG-ovima iz sovjetske ere. Ministrica nije precizirala početnu veličinu programa.

“Samo zrakoplov”

Ukrajinski predsjednik Zelenski rekao je prošli tjedan da je dobio “ozbiljnu, snažnu” ponudu od čelnika zemalja spremnih Kijevu opskrbiti borbene zrakoplove F-16 te da čeka konačne dogovore s ključnim saveznicima.

Nizozemska, kao i druge članice NATO-a, prelazi na novije lovce F-35. Nizozemci još uvijek imaju 24 F-16 u pogonu i više izvan službe koji bi mogli biti prebačeni u Ukrajinu.

Obično su potrebne otprilike 2,5 godine da postanete borbeni pilot u Nizozemskoj. Američki dužnosnik, koji je razgovarao s Reutersom pod uvjetom anonimnosti, rekao je da se procjene o vremenu obuke još finaliziraju, ali da bi mogla trajati samo četiri mjeseca da se iskusni ukrajinski pilot nauči osnovnim vještinama F-16.

Pukovnik Laurens-Jan Vijge, nizozemski pilot F-35 koji je upravljao F-16 15 godina, uključujući više misija u Afganistanu, dio je tima koji se okuplja za obuku Ukrajinaca. “Što se tiče letenja, pa, tehnički, ako ste pilot, ovo je također samo zrakoplov”, rekao je za Reuters u zračnoj bazi Volkel u južnoj Nizozemskoj, uz tutnjavu mlaznih aviona F-35 u pozadini.

Ukrajinski piloti morali bi naučiti kako upravljati zrakoplovom takozvanim ‘ručnim gasom i palicom’. “To znači da i na ručici gasa koju koristite za ubrzavanje i na palici za upravljanje avionom postoji mnogo gumba kojima upravljate svom avionikom. Obično u sovjetskoj opremi to ne postoji, ili je manji dio dizajna”, rekao je.

Tečaj će uključivati ​​jezičnu obuku i “obuku na simulatoru gdje uče kako se nositi s različitim podsustavima u zrakoplovu”, rekao je. “I to prije nego što počnete razgovarati o tome kako njime upravljati kao platformom za oružje. To je zapravo posljednji dio obuke.”

Kako se razvija koalicija za obuku ukrajinskih pilota na avionima F-16?

 

Švedska vlada u ponedjeljak je objavila da će Turskoj izručiti pristašu Radničke stranke Kurdistana (PKK) koji je u matičnoj zemlji osuđen za šverc drogom, udovoljavajući de facto uvjetu kojeg je Ankara postavila za ulazak Švedske u NATO.

“Vlada je odlučila odobriti izručenje 35-godišnjeg turskog državljana”, priopćio je dužnosnik ministarstva pravosuđa, prenosi AFP.

Taj 35-godišnjak Kurd je simpatizer PKK-a i Narodne demokratske stranke (HDP), a 2014. je u Turskoj osuđen na četiri i pol godine zatvora nakon što je otkriven s torbom punom marihuane.

Nakon što je po vlastitim tvrdnjama 2018. ranije pušten na slobodu zbog dobrog vladanja, otišao je u Švedsku. Tamo je uhićen krajem kolovoza 2022. na zahtjev Ankare koja traži njegovo izručenje kako bi odslužio ostatak kazne. Švedski vrhovni sud je početkom lipnja presudio da nema nikakvih prepreka za njegovo izručenje i da Švedska ne krši ni švedske zakone niti Europsku povelju o ljudskim pravima.

Kurd tvrdi da ga Ankara progoni samo zbog političkog angažmana, tj. promicanja kurdskog pitanja.

Sud je u presudi istaknuo da je turskom tužitelju poslan upit postoje li istrage ili optužbe u tijeku povezane s “terorističkom organizacijom” ili “vrijeđanjem turskog predsjednika”, što su turske vlasti zanijekale, prenosi Le Monde. Odluka švedskog suda donesena je nakon što je Tayyip Erdogan u svibnju ponovo pobjedio na predsjedničkim izborima.

Turska 13 mjeseci blokira ulazak Švedske u NATO zbog popustljivosti prema kurdskim aktivistima na svome tlu. Ankara traži više desetaka pristaša PKK-a koji žive u Švedskoj i koje smatra “teroristima”.

dr.sc. J. Polović: Erdoganov novi mandat: „stoljeće Turske“ na antizapadnoj platformi