Čelnica danskih socijaldemokrata Mette Frederiksen izjavila je da je pristala sastaviti vladu s Liberalnom strankom, glavnom oporbenom strankom, i sa Strankom umjerenih, pri čemu će ona biti premijerka, prenosi Reuters.

“Postavili smo visoke ambicije, što se tiče osiguravanja veće zaposlenosti, da više ljudi ima posao, visoke klimatske ambicije i poprilično sveobuhvatan program reformi”, rekla je Mette Frederiksen.

Vođe triju stranaka, Frederiksen, Jacob Elleman-Jensen iz Liberalne stranke i Lars Lokke Rasmussen iz Stranke umjerenih, održat će danas konferenciju za medije, gdje će predstaviti političke ideje nove vlade.

Stranka umjerenih je nova stranka, utemeljena u lipnju, a vodi je bivši premijer Rasmussen. Postala je treća najveća stranka u Danskoj nakon revolucionarne predizborne kampanje. Tri stranke zajedno imaju 89 mjesta u parlamentu od ukupno 179, koji također uključuje četiri zastupnika iz Grenlanda i Farskih otoka.

Četrdesetpetogodišnja Frederiksen će započeti svoj drugi mandat kao premijerka nordijske zemlje nakon što njena nova vlada bude službeno predstavljena u četvrtak. Otkako je njena Socijaldemokratska stranka, koja pripada lijevom centru, osvojila više od četvrtine glasova na općim izborima 1. studenog, čime je postala najveća u parlamentu, Frederiksen je odustala od pregovora s tradicionalnim saveznicima s ljevice. Frederiksen je tijekom kampanje zastupala ideju da je u vrijeme međunarodne nesigurnosti potrebna široka vlada, koja bi prebrodila podjelu na ljevicu i desnicu.

Njemačka i Švicarska žele pojačati policijske kontrole na svojoj zajedničkoj granici kako bi se borile protiv nezakonitih migracija, složile su se u utorak njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser i članica švicarskog Saveznog vijeća Karin Keller-Sutter, prenosi dpa.

“Pitanja migracija se ne rješavaju na nacionalnoj, već na europskoj razini”, rekla je Faeser tijekom zajedničke tiskovne konferencije. Bliska suradnja je važna kako bi se ubrzala deportacija ljudi bez prava na azil, dodala je Keller-Sutter, koja je i ministrica pravosuđa u Švicarskoj. “Želimo spriječiti da ljudi kojima ne treba zaštita preopterećuju naše sustave za azil”, kazala je Keller-Sutter. Plan predviđa, među ostalim, zajedničke policijske patrole u vlakovima koji putuju iz Švicarske u Njemačku. Također se predlaže borba protiv krijumčara češćim prekograničnim pretragama. Dvije susjedne zemlje već su se složile oko akcijskog plana 2016., čije će se mjere sada proširiti. Broj tražitelja azila koji takozvanom balkanskom rutom stižu u Njemačku se povećao od rujna, također i na graničnim prijelazima sa Švicarskom, rekla je Faeser. U udarnim danima u Njemačku je iz susjedne zemlje ulazilo i do tisuću migranata.

Talijanska premijerka tvrdi da Europska unija mora učiniti više kako bi zaustavila priljev migranata

SAD privodi kraju planove za slanje proturaketnog sustava Patriot Ukrajini, a konačnu odluku mogao bi donijeti do kraja tjedna, kazali su u utorak američki dužnosnici, prenosi Reuters.

Ukrajina je od zapadnih partnera zatražila pomoć u protuzračnoj obrani, uključujući američki sustav Patriot radi zaštite od teškog ruskog bombardiranja uglavnom energetske infrastrukture. Raketni sustav Patriot američkog proizvođača Raytheon Technology Corp služi za presretanje raketa.

Dvojica dužnosnika, koji su željeli ostati anonimni, rekli su da bi odluka mogla uslijediti najranije u četvrtak, no još se čeka formalno odobrenje ministra obrane Lloyda Austina i predsjednika Joea Bidena.

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev upozorio je ranije NATO da ne šalje Patriote Ukrajini i Moskva će to vjerojatno doživjeti kao eskalaciju.

Medvedev, koji se predstavljao kao liberalni modernizator dok je bio predsjednik Rusije od 2008. do 2012., postao je jedan od najvećih huškača ruskog rata u Ukrajini te redovito objavljuje oštre optužbe protiv zapada na društvenim mrežama. “Bude li NATO, kao što je (glavni tajnik NATO-a Jens) Stoltenberg naznačio, opskrbljivao ukrajinske fanatike sustavima Patriot i osobljem NATO-a, oni će odmah postati legitimna meta naših oružanih snaga”, napisao je Medvedev na komunikacijskoj platformi Telegram.

Njemačka odbila prijedlog Poljske da donira sustave Patriot Ukrajini

Od Turske se ne može očekivati ​​da šuti pred sve većom terorističkom prijetnjom duž svoje južne granice, rekao je u utorak predsjednik zemlje Recep Tayyip Erdogan, prenosi Anadolu.

Erdogan je u obraćanju novinarima u glavnom gradu Ankari prije nego što je odletio u Turkmenistan kako bi prisustvovao prvom trilateralnom samitu Turska-Azerbajdžan-Turkmenistan izjavio da “nije moguće da Turska šuti o terorističkim napadima pokrenutim iz sjeverne Sirije”. Turska nikada neće pristati na kompromis po pitanju terorističkih napada, rekao je Erdogan. Dodao je da je zatražio od ruskog predsjednika Vladimira Putina da poduzme korake u tom smjeru, misleći na telefonske razgovore dvojice čelnika u nedjelju o sporazumu iz Sočija potpisanom 2019. godine. “Ponovo sam ga podsjetio (Putina) da su ciljevi koje smo postigli u sporazumu iz Sočija jasni”, rekao je Erdogan.

Ankara i Moskva postigle su dogovor u crnomorskom gradu Sočiju 2019. prema kojem će se teroristi YPG/PKK-a povući 30 kilometara južno od turske granice, ali Turska kaže da to nije provedeno. “Nažalost, suočavamo se s prijetnjom od terorista, a nedavno je ona naglo porasla”, dodao je.

U svojoj više od 35 godina dugoj terorističkoj kampanji protiv Turske, PKK – koji se nalazi na popisu terorističkih organizacija od strane Turske, SAD-a i Europske unije – odgovoran je za smrt više od 40 000 ljudi, uključujući žene, djecu i dojenčad, piše turska novinska agencija Anadolu. YPG je sirijski ogranak PKK-a.

Trilateralni samit, prirodni plin i suradnja

Erdogan bi trebao prisustvovati prvom samitu između čelnika Turske, Azerbajdžana i Turkmenistana u zapadnom turkmenistanskom gradu Avaza​​​​​​​.

Erdogan je poručio da je trilateralni samit uglavnom usmjeren na poduzimanje koraka u vezi s prirodnim plinom, dodajući: “Želja mi je da turkmenistanski prirodni plin dovedemo u našu zemlju kroz Kaspijsko more.”

Erdogan, azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliyev i turkmenistanski predsjednik Serdar Berdimuhamedov sastat će se kako bi razmotrili korake za daljnje produbljivanje suradnje triju zemalja u svim područjima, posebice u trgovini, energetici i transportu. Na samitu će potpisati nekoliko sporazuma namijenjenih jačanju suradnje.

 

Američka ministrica energetike Jennifer Granholm objavila je u utorak ‘ogroman znanstveni napredak’ u desetljećima dugom nastojanju da se razvije neograničena čista fuzijska energija, prenosi Anadolu.

Istraživači su napravili pomak u potrazi za otključavanjem “gotovo neograničenog, sigurnog, čistog” izvora energije: dobili su više energije iz reakcije nuklearne fuzije nego što su uložili. Nuklearna fuzija uključuje spajanje lakih elemenata kao što je vodik kako bi se formirali teži elementi, oslobađajući ogroman nalet energije u procesu. Pristup, koji dovodi do topline i svjetlosti sunca i drugih zvijezda, hvaljen je kao veliki potencijal kao održivi izvor energije s niskim udjelom ugljika. Međutim, od početka istraživanja nuklearne fuzije 1950-ih, istraživači nisu mogli dokazati pozitivan energetski dobitak, stanje poznato kao paljenje. Tako je, izgleda, bilo do sada.

“Jednostavno rečeno, ovo je jedan od najimpresivnijih znanstvenih pothvata 21. stoljeća”, rekla je u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore, jednom od mnogih mjesta u svijetu gdje istraživači pokušavaju razviti mogućnost iskorištavanja energije iz nuklearne fuzije, prenosi Anadolu. “Ovo je prvi put da je to učinjeno u laboratoriju bilo gdje u svijetu”, rekla je, dodajući da istraživači rade na tehnologiji više od 60 godina. “Paljenje nam omogućuje da repliciramo, po prvi put, određene uvjete koji se nalaze samo u zvijezdama i suncu.”

Granholm je naglasila da ovo otkriće jača nacionalnu sigurnost SAD-a i da je “jedan značajan korak bliže mogućnosti da fuzijska energija bez emisija ugljika pokreće naše društvo”. Rekla je da se fuzijska energija može koristiti za proizvodnju čiste električne energije za transportna goriva za pogon teške industrije i mnogo više u ekonomiji čiste energije. Ministrica je poručila da su ulaganja privatnog sektora i istraživanja fuzije već u procvatu, dosegnuvši 3 milijarde dolara samo prošle godine i dodala da ispunjava cilj predsjednika Joea Bidena da postigne komercijalnu fuziju u roku od deset godina. Granholm je naglasila da je Odjel za energetiku u rujnu uložio 50 milijuna dolara za početak radova na dizajnu pilot postrojenja za fuziju.

Fuzija, koja se događa kada se dvije jezgre spoje u novu jezgru, nudi potencijalni dugoročni izvor energije koji koristi široko dostupne zalihe goriva i ne proizvodi stakleničke plinove ili dugotrajni radioaktivni otpad, prema Ministarstvu energetike. Stvaranje uvjeta za fuziju na Zemlji uključuje stvaranje i održavanje plazme – vrućih plinova u kojima se elektroni oslobađaju iz atomskih jezgri, dodaje se.

Europska unija mora učiniti više kako bi zaštitila svoje granice i zaustavila isplovljavanje brodova s migrantima iz sjeverne Afrike, rekla je u utorak talijanska premijerka Giorgia Meloni, prenosi Reuters.

Meloni je to poručila u talijanskom parlamentu uoči samita europskih čelnika ovoga tjedna. Italija, koja je obećala čvrst stav prema imigraciji, primila je više od 500 migranata u nedjelju kada je dvama humanitarnim brodovima dopustila pristajanje.

Kasnije u raspravi Meloni je rekla da politika EU-a o relokaciji migranata ne funkcionira za Italiju koja podnosi prevelik teret. “Ne mislim da je rješenje da je Italija jedina luka za iskrcavanje u EU-u, a da onda druge zemlje uzmu 30 ljudi na 100 tisuća”, kazala je Meloni. “Ne mislim da bi Italija trebala učiniti sama ono što drugi nisu voljni učiniti”, dodala je. Međutim, druge zemlje EU-a također su pod pritiskom na drugim migrantskim rutama. Samo u rujnu Francuska je primila oko 15.000 zahtjeva za azilom, Njemačka gotovo 21.000, Austrija oko 15.700, a Španjolska više od 11.000 u usporedbi s 8500 za Italiju, pokazuju podaci europske statističke agencije Eurostat. Tenzije su se rasplamsale između Rima i Pariza prošloga mjeseca nakon što je Francuska dopustila iskrcavanje brodu s oko 230 migranata kojemu je Italija onemogućila iskrcavanje.

Više od 98.000 migranata stiglo je u Italiju morskim putem u ovoj godini, u odnosu na oko 63.000 u istom razdoblju 2021., pokazuju podaci ministarstva unutarnjih poslova.

Izbori u Italiji: Antimigrantska retorika protiv ovisnosti o stranim radnicima

Na međunarodnoj konferenciji za pomoć Ukrajini organiziranoj u Parizu prikupljeno je gotovo milijardu eura donacija kako bi se stanovništvu pomoglo da prebrodi zimu u zemlji s infrastrukturom uništenom u ruskim napadima, rekla je u utorak francuska ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna, prenosi France Presse.

“Pomoć doseže, pa i premašuje 800 milijuna eura”, koliko je zatražio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij na otvorenju konferencije, rekla je Colonna. “Zapravo sam sretna što vam mogu objaviti da premašujemo taj broj i da smo se približili milijardi eura”, dodala je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s ukrajinskim premijerom Denisom Šmihalom. Od tih milijardu eura, 415 milijuna ide za energetski sektor, 25 milijuna za vodu, 38 za hranu, 17 za zdravstvo, 22 za promet, a ostatak, ili gotovo 493 milijuna eura, još nije raspodijeljen, dodala je francuska ministrica, rekavši da je riječ o donacijama u naravi i u novcu.

“Naša zemlja neće potonuti u mrak”, rekao je pak Šmihal, izrazivši zadovoljstvo zbog “snažnog znaka” potpore koji je “civiliziran svijet” uputio Ukrajini. “Zahvalni smo svim zemljama koje su i dalje naši saveznici u ova mračna vremena”, dodao je, obećavši još jednom da će Ukrajina opet steći svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost.

Na konferenciji za pomoć Ukrajini sudjelovalo je 70 izaslanstava i međunarodnih organizacija, a svrha joj je bila “pomoći Ukrajincima da prebrode zimu”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron otvarajući sastanak. Ruske snage od listopada vode kampanju razaranja civilne i energetske infrastrukture, ostavljajući milijune ljudi bez grijanja i bez vode. Rat u Ukrajini ulazi krajem prosinca u svoj jedanaesti mjesec.

Ukrajina: Žestoke borbe na istoku, Europa dogovorila dodatnu vojnu pomoć

Vijeće Europske unije izrazilo je u utorak “duboko žaljenje” zbog nazadovanja Srbije u usklađivanju s vanjskom politikom EU-a i odbijanja uvođenja sankcija protiv Rusije, izvještava Hina.

“Vijeće duboko žali zbog nazadovanja Srbije u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, naročito zbog nepristajanja na uvođenje sankcija Rusiji i Bjelorusiji, kao i zbog vanjskopolitičkih poteza suprotnih zajedničkom pristupu EU-a”, kaže se u zaključcima o proširenju koje su u utorak usvojili ministri za europske poslove država članica. Srbija je uz Tursku jedina od kandidatskih zemalja koja nije uvela sankcije protiv Rusije nakon njezine agresije na Ukrajinu.

Ministri su također istaknuli potrebu da se Srbija uskladi i s viznom politikom EU-a. Srbija je ukinula vize za građane zemalja koje ne priznaju Kosovo. Zbog toga je povećan broj migranata iz zemalja poput Indije, Kube, Tunisa, Burundija, koji zrakoplovom dolaze u Beograd i onda nastoje nelegalno ući na teritorij EU-a. U međuvremenu je Srbija uvele vize za neke od tih zemalja i najavila da će to učiniti i za preostale.

Vijeće EU-a također je u zaključcima za Srbiju naglasilo važnost regionalne suradnje, suđenja za ratne zločine pred domaćim sudovima, rješavanje preostalih slučajeva nestalih osoba i pune suradnje s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove, uključujući potpuno prihvaćanje i provedbu njegovih odluka i odluka po hitnom postupku. Također se poručuje da osuđeni ratni zločinci ne bi trebali imati pristup javnom prostoru i da nema mjesta za njihovo glorificiranje i negiranje njihovih zločina.

Eurozastupnici od Srbije za nastavak pregovora očekuju sankcije Rusiji

Ukrajina mora predati teritorije koje je anektirala Rusija prije bilo kakvih diplomatskih pregovora, poručio je u utorak Kremlj, reagirajući na prijedlog Volodimira Zelenskija da se održi “svjetski mirovni sastanak na vrhu”, prenosi AFP.

“Ukrajinska strana mora prihvatiti činjenično stanje na terenu”, rekao je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov na dnevnoj tiskovnoj konferenciji. “Te su činjenice da Ruska Federacija ima nove državljane nakon referenduma provedenih na tim teritorijima”, dodao je, ocijenivši da je “nemoguć bilo kakav (diplomatski) napredak” sve dok Kijev “ne prihvati te činjenice”.

Rusija je krajem rujna proglasila aneksiju četiriju ukrajinskih oblasti, nakon aneksije Krima 2014., ali ih ne kontrolira u cijelosti. Međunarodna zajednica ne priznaje rusku odluku o aneksiji ukrajinskog teritorija. Ukrajina pak traži da Rusija povuče vojsku i vrati sva okupirana područja. Peskov je ujedno rekao da “ne dolazi u obzir” da Rusija povuče svoje snage iz Ukrajine prije Božića, što je drugi zahtjev koji je Zelenskij iznio u ponedjeljak u govoru zemljama G7 na video konferenciji.

U ponedjeljak je ukrajinski predsjednik ponovno iznio svoj mirovni plan u deset točaka koji je predstavio javnosti sredinom studenog, a odnosi se na ponovnu uspostavu teritorijalne cjelovitosti, sudbinu zarobljenika i prehrambenu sigurnost. Ruske snage zadnjih se mjeseci povlače pred ukrajinskom vojskom. Moskva je kao odgovor na to mobilizirala 300 000 pripadnika pričuvnog vojnog sastava kako bi učvrstila svoje položaje i uništava energetsku infrastrukturu zemlje.

Ukrajina: Žestoke borbe na istoku, Europa dogovorila dodatnu vojnu pomoć

Europarlamentarci su u utorak razriješili dužnosti potpredsjednice parlamenta grčku zastupnicu Evu Kaili koju su belgijske vlasti optužile za korupciju, a protiv takve odluke bio je samo hrvatski europarlamentarac Mislav Kolakušić, javlja Hina.

Za smjenu optužene potpredsjednice glasovalo je 625 od 628 zastupnika. Protiv smjene Kaili glasao je hrvatski neovisni zastupnik Kolakušić, a dvoje je parlamentaraca bilo je suzdržano.

Ranije u utorak je predsjednica parlamenta Roberta Metsola objavila da je Konferencija predsjednika, tijelo parlamenta koje čini predsjednici zastupničkih klubova i predstavnik neovisnih zastupnika, jednoglasno odlučila predložiti Europskom parlamentu (EP) da okonča potpredsjednički mandat grčke zastupnice. Za odluku o smjeni bila je potrebna dvotrećinska većina glasova zastupnika.

Kaili, jedna od 14 potpredsjednika parlamenta, bila je među četiri osobe uhićene i optužene u Belgiji ovog vikenda zbog optužbi da ih je Katar podmićivao kako bi utjecao na donošenje odluka parlamenta. Belgijska policija je u pretresima u petak zaplijenila veću količinu novaca a među uhićenima je bila i potpredsjednica EP-a iz redova socijalista. Optuženi su za sudjelovanje u kriminalnoj organizaciji, pranju novca i korupciji.

Europski parlament trebao je ovaj tjedan glasati o prijedlogu o produžetku bezviznog putovanja u Europsku uniju za Kuvajt, Katar, Oman i Ekvador no zastupnici su u ponedjeljak odlučili odgoditi glasanje i prijedlog vratiti nadležnom odboru parlamenta. Kaili su zbog istrage već bile oduzete sve ovlasti u EP-u, a grčka socijalistička stranka PASOK i klub socijalista u EP-u grčku eurozastupnicu su izbacili iz svojih redova. Belgijski tužitelji su rekli da su mjesecima sumnjali da zaljevska zemlja pokušava utjecati na odluke u Bruxellesu. Izvor upoznat sa slučajem rekao je da se radi o zemlji domaćinu Svjetskog nogometnog prvenstva, Katru. Katarski dužnosnici zanijekali su optužbe o mogućim nedjelima.

Kaili niječe da je primala novac od Katra, izjavio je u utorak u Grčkoj jedan od njezinih odvjetnika.

Potpredsjednica Europskog parlamenta uhićena u sklopu istrage o korupciji

Članice NATO-a oružje sovjetskog porijekla isporučuju Ukrajini, a Njemačka im dostavlja svoje rabljeno naoružanje i vojnu opremu starije proizvodnje. Program je pokrenut u svibnju pod nazivom ‘Ringtauschproject’, u sklopu procesa konačnog povlačenja iz NATO-a zaliha oružja sovjetskog porijekla

U sklopu njemačkog programa vojne pomoći Ukrajini razvijen je sustav zamjene starog sovjetskog naoružanja iz sastava vojski  članica NATO-a koje su se ranije, za hladnoga rata, nalazile u sastavu raspalog vojnog saveza Varšavskog ugovora za rabljeno oružje njemačke proizvodnje. Sovjetsko oružje države isporučuju Ukrajini, a od Njemačke u zamjenu dobivaju odgovarajuće njemačko naoružanje. Program je pokrenut u svibnju pod nazivom “Ringtauschproject”.

Time je pokrenut proces konačnog povlačenja iz NATO-a zaliha oružja sovjetskog porijekla, unifikacije na NATO-ove standarde i modernizacije vojski novih članica saveza. Usporedno, pokrenut je i novi ciklus narudžbi naoružanja i vojne opreme od američke i europske vojne industrije.

Članice NATO-a oružje sovjetskog porijekla kojim još raspolažu isporučuju Ukrajini, a Njemačka im dostavlja svoje, u pravilu rabljeno naoružanje i vojnu opremu starije proizvodnje, dijelom iz svojih ratnih pričuva, a dijelom neposredno iz sastava svojih postrojbi. Njemačka vojska u nastavku procesa zamjene naoružanja potom dobiva ili će u sljedećim godinama dobiti potpuno novo najsuvremenije naoružanje koje proizvode tvrtke iz sastava njemačkog vojnoindustrijskog kompleksa.

Pokrenuli potragu

Tako je proces dostave njemačke vojne pomoći Ukrajini uklopljen u Vladin plan modernizacije i kvantitativnog jačanja njemačke vojske za koji je u ožujku ove godine odobreno dodatnih 100 milijardi eura.

Iskustva rata u Ukrajini pokazala su da isporuke najsuvremenijeg oružja zapadne proizvodnje ne mogu kvantitativno zadovoljiti ukrajinske potrebe u ratu kakav se po opsegu i intenzitetu u Europi nije vodio od 2.svjetskog rata. U trenucima kada, primjerice, ukrajinske snage troše dnevno i više od 5-6 tisuća komada topničkog streljiva, javljaju se problemi dostave potrošenih količina streljiva u standardnom zapadnom kalibru 155mm. Jednako tako problem je i održavanje isporučene zapadne tehnike, poglavito zbog intenzivnog korištenja. Na haubicama američke proizvodnje M777 višestruko su se morale mijenjati cijevi jer su ukrajinske snage vrlo brzo dostizale propisane limite ispaljenih granata. One za taj posao nisu bile osposobljene niti su raspolagale potrebnom opremom, pa su haubice morale biti povlačene s bojišta u američke radionice tehničke službe uspostavljene u Poljskoj. Identičan je slučaj i sa svim ostalim isporučenim oružjem američke i europske proizvodnje.

S druge strane, Ukrajina je iz sovjetskog doba naslijedila velike količine sovjetskog naoružanja, kao i naoružanja iz vlastite produkcije koje odgovara sovjetskim standardima i kalibrima streljiva. Ukrajinska vojska obučena je za upotrebu tog oružja i sposobna ga je samostalno održavati. Tijekom rata potrošene su ukrajinske zalihe streljiva u sovjetskim kalibrima, za topništvo većinom 152 i 122 mm, a za tenkove i oklopna borbena vozila u kalibrima 120 i 30mm. Dio naoružanja je uništen u borbenim djelovanjima, a dio je ostao bez pričuvnih dijelova. Stoga su SAD i europski saveznici pokrenuli potragu za sovjetskim oružjem i streljivom diljem svijeta, a prikupljeno oružje se dostavlja Ukrajini.

Članice NATO-a koje su raspolagale sovjetskim oružjem uključene su u sustav zamjene oružja isporučenog Ukrajini oružjem iz NATO-ova arsenala. Uglavnom je riječ o novim članicama.

Bagatelne cijene

Tako su Češkoj i Slovačkoj u zamjenu za sovjetsko naoružanje predano Ukrajini isporučeni njemački tenkovi Leopard 2A4. Posao zamjene naoružanja, uključujući i remont prije isporuke, vodi njemački vojnoindustrijski div, tvrtka Rheinmetall.

No uz njih, u sustavu zamjene sovjetskog naoružanja našla se i stara članica NATO-a, Grčka. Ona je početkom 90–ih godina od Njemačke kupila oko 500 primjeraka sovjetskog borbenog vozila pješaštva BMP-1A1 Ost koje je Bundeswehr naslijedio od vojske DDR-a i modificirao za svoju uporabu. Grčka je 1992.godine od Njemačke nabavila jedan BMP-1A1 za potrebe testiranja prihvatljivosti za grčku vojsku. Kako je za oružje bivše Istočne Njemačke koje je ujedinjena Njemačka nakon djelomičnog uključenja u sastav Bundeswehra ponudila na prodaju interes pokazala i Turska, grčka Vlada odlučila je odmah kupiti 200,a potom još 300 BMP-a po cijeni od samo 50 tisuća tadašnjih maraka po vozilu, što bi danas odgovaralo cijeni od oko 70 tisuća eura. Velik broj oklopnih vozila i drugog sovjetskog naoružanja iz DDR-a Njemačka je u sklopu programa Materialhilfe III isporučila i Grčkoj i Turskoj, koje su se za sitan novac domogle velike količine dobro održavanog naoružanja.

Osim BMP-1, Grčka je primila oko 22 tisuće protuoklopnih raketnih bacača RPG-18, više od 11 tisuća protuoklopnih vođenih raketa Fagot, 12 lansera protuzračnih raketa OSA s 928 projektila, 306 protuzračnih topova ZU-23 kalibra 23 mm i 158 višecijevnih raketnih bacača RM-70 čehoslovačke proizvodnje s 205.000 raketa. Turska je kupila 300 oklopnih transportera BTR-60, 2500 strojnica, gotovo5 tisuća ručnih raketnih bacača RPG-7 s više od 197.000 komada streljiva i više od 300 tisuća pušaka iz obitelji AK s više od 83 milijuna komada streljiva. Ove su prodaje bile prilika za Njemačku da se riješi ogromnih količina opreme bivše istočnonjemačke vojske koju je naslijedila, a Grčka i Turska su nabavile velike količine oružja po bagatelnim cijenama.

Realizacija isporuke

Iskoristivši program zamjene sovjetske vojne tehnike koja se isporučuje Ukrajini za njemačko oružje, Grčka je u zamjenu za borbena vozila pješaštva BMP-1A1 Ost koja se ustupaju  Ukrajini od Njemačke primila prvih šest od ukupno 40 njemačkih borbenih vozila pješaštva Marder 1A3. Nositelj posla, njemački Rheinmetall, objavio je 23. studenoga kako je pokrenuta realizacija isporuke Mardera grčkoj vojsci u sklopu programa “Ringtauschproject”.

Prva pristigla borbena vozila pješaštva Marder 1 A3 prikazana su javnosti na mimohodu u Solunu 28.listopada. Bundeswehr i Rheinmetall također će osigurati paket streljiva, servisni paket, uključujući i usluge obuke i paket rezervnih dijelova. Isporuke bi trebale biti završene do kraja 2023. godine.

Grčka je objavila da će prve postrojbe naoružane njemačkim borbenim vozilima pješaštva Marder 1 A3 dobivenim od Njemačke u zamjenu za sovjetska borbena vozila pješaštva BMP-1A1 Ost  ustupljena Ukrajini rasporediti na granici prema Turskoj.

Na parkingu, nedaleko iranskog veleposlanstva u Londonu, zaustavilo se vozilo. U 11:30, na adresi Prince’s gate 16, počela se odvijati do tada neviđena drama. Godina je 1980, 30. travnja.

Iz vozila je izašlo šest osoba naoružanih strojnicama i pištoljima i uz pucnjavu upalo u iransko veleposlanstvo.

Ubrzo su zauzeli cijeli objekt i za taoce uzeli 26 osoba, većinom djelatnika. Zadržavajući mirnoću, Trevor Lock, britanski policajac na ulazu, uspio je pritisnuti tajno dugme i tako obavijestiti nadležne o nemilom događaju prije nego što je i on svladan od strane otmičara. Napadači su bili pripadnici iranske disidentske arapske skupine „Demokratski revolucionarni front za oslobođenje Arabistana“ (DFRLA). U južnoj iranskoj pokrajini Kuzestan, naseljenoj većinom Arapima, postojale su jake separatističke ideje koje je prvo Šah, a od 1979. i Ajatalohah Homeini ugušio u krvi i represalijama.

Stotine pobunjenika su ubijene ili strpane u zatvore. Namjere otmičara kretale su se u smjeru pregovora o oslobađanju 91 zatvorenika, njihovih suboraca, iz iranskih zatvora. Svu logističku potporu za ovaj prepad otmičari su dobili od Saddama Huseina koji se nadao pripajanju naftom bogate iranske provincije. Čak je i oružje korišteno u otmici u Veliku Britaniju preneseno diplomatskom poštom iračkog veleposlanika.

Ubrzo su snage Scotland Yarda zatvorile sve prilazne ulice, a pozvani su i pripadnici britanskih specijalnih postrojbi SAS (Special Air Service) iz Hereforda. Njihov zapovjednik, pukovnik Michael Rose, i nama poznat iz misija UN-a u Bosni i Hercegovini, okupio je 22. regimentu SAS-a i helikopterom se uputio k središtu Londona.

Predsjednica vlade Margaret Thatcher i njen kabinet donijeli su odluku da će pregovore voditi policija, a u slučaju da bude pogubljenja talaca nadležnost će preuzeti SAS.

 

Vođa otmičara Awan Ali Muhammad je tijekom slijedećih 5 dana prijetio ubojstvom otetih, da bi neke i pustio. Zauzvrat je dobivao ustupke u vidu obraćanja medijima i iznošenja svojih zahtjeva.

Osim „Sasovaca“ i Mi-5, britanska tajna služba, uključila se u operaciju postavljanja prislušnih uređaja po prostorijama veleposlanstva i to bušenjem zidova iz susjednih zgrada. U želji da prikriju rad bušilica naveli su putničke zrakoplove, u slijetanju na aerodrom Heathrow, da lete što niže preko zgrade veleposlanstva i tako prave prikrivajuću buku.

Šesti dan došlo je do točke pucanja i otmičari su ubili prvog taoca i njegovo tijelo izbacili iz zgrade uz prijetnju da će u slijedećih 30 minuta pobiti i ostale.

Prema unaprijed određenom planu, pukovnik Rose krenuo je s implementacijom napada. Operacija “Nimrod“ nalagala je istovremeni napad „Crvenog tima“ SAS-a koji će očistiti tri gornja kata veleposlanstva, dok će „Plavi tim“ napasti podrum i prve dvije razine zgrade. Procjena SAS-a je da će 40% otetih poginuti tijekom napada ali s obzirom da je prolazilo zadatih pola sata pristupilo se provođenju jako riskantne operacije.

U 19:32, kodni signal „Hyde park“ označio je početak napada, koji je, zahvaljujući mnogobrojnim TV ekipama oko zgrade pratilo, po prvi put uživo, cijelo britansko ali i šire gledateljstvo.

Odmah su se stvari zakomplicirale kad je viseći na konopcu tijekom spuštanja s krova u isti se zapetljao „Sasovac“ Thomas Goodyear i na taj način spriječio korištenje eksplozivnih naboja za proboj prozora.

Improvizirajući, prozori su ručno slomljeni i u prostoriju su ubačene šok bombe i suzavac. Jedna od bombi zapalila je zavjesu čiji se plamen prenio na plinsku zaštitnu masku narednika Toomyja Palmera. Četiri „Sasovca“ probila su se u zgradu, a Palmer je zbacio svoju goruću masku samo da bi odmah potom susreo i prvog terorista. Uperio je u njega svoj automat Heckler & Koch MP5 i okinuo. Isti je ostao zaglavljen!

Neplanirani događaji za napadače redali su se jedni za drugima. Nastalu konfuziju iskoristio je spomenuti otmičar koji je vadeći ručnu bombu krenuo trkom k prostoriji gdje je bila većina muških talaca. Ipak, Palmer ga je sustigao i s jednim hicem iz pištolja u glavu lišio života. U sobi s taocima bila su i tri otmičara koja su, čuvši pucnje i eksplozije, počeli pucati po nesretnim ljudima, ubivši jednoga i dva ranivši. Palmerov tim naglo je upao u sobu i u brzom slijedu likvidirao dvojicu terorista prije nego što su uspjeli detonirati bombe. Treći se pak skrio među taocima i vrebao svoju priliku.

Dok je trajala drama na višim katovima zgrade i „Plavi tim“ je upao na prvi kat te brzo pronašao BBC-ovog zaposlenika Sima Harrisa koji je bio potresen ali neozlijeđen. U slijedećoj prostoriji policajac Lock, koji je prvi i obavijestio svoje nadležne o napadu, bio je u očajničkoj borbi na život i smrt s vođom otmičara Awanom. Policajac je već bio nadjačan i samo je upad SAS-ovih pripadnika spasio njegovu glavu. Kratki rafal bio je dovoljan za dovođenje situacije u kontroliranu. Oba oslobođena Britanca su ubrzo evakuirana na sigurno. Drugi dio „Plavog tima“ upao je u prizemlje koje je bilo prazno i nastavio k podrumu gdje su u kutu primijetili siluetu koja čuči. Na nju su ispraznili cijeli šaržer iz svojih automata. Bila je to ipak samo bezopasna kanta za otpad!

Potom je „Crveni tim“ pronašao i ženske zatočenice u prostoriji koja nije bila nadzirana te ih krenuo evakuirati.

Skupivši sve otete krenula je evakuacija preko glavnog stubišta. Tijekom procesa narednik Winner primijetio je u koloni skrivenog otmičara koji je krenuo vaditi osigurač iz ručne bombe; brzo ga je gurnuo, a druga dvojica kolega u njega su „sprašila“ svoje automate, ubivši ga na mjestu.

Svi oslobođeni su odvedeni u vrt veleposlanstva gdje su im na ruke stavljene plastične lisice. Ova mjera predostrožnosti pokazala se opravdanom jer je ubrzo ustanovljeno de je među evakuiranim još jedan prikriveni otmičar koji je brzo raskrinkan i uhićen.

Cijela operacija trajala je 17 minuta. Po okončanju, ponovno je nadležnost prebačena na policiju, a SAS-ov tim je tiho nestao s mjesta operacije. U isturenom zapovjednom mjestu ubrzo ih je posjetila predsjednica vlade M. Thatcher rekavši im: „Gospodo, ništa slađe od uspjeha nije, a vi ste ga upravo ostvarili“! Riječi koje su dočekane glasnim klicanjem i nazdravljanjem hladnim pivama.

Tijekom operacije „Nimrod“ ubijen je samo jedan talac, a od šest otmičara smrtno je stradalo njih pet. Šesti, Fowzi Badavi Nejad, osuđen je na kaznu od 25 godina zatvora. Ipak, 2008. oslobođen je i danas živi u Londonu pod drugim identitetom.

SAS je zbog širokog publiciteta u ovoj operaciji dobio na tisuće novih molbi mladih koji žele pristupiti njihovoj postrojbi.

 

 

Trojica dječaka koji su propali kroz led koji je prekrivao jezero u središnjoj Engleskoj umrla su, a četvrti je i dalje u bolnici. Snježno nevrijeme zahvatilo je velike dijelove Ujedinjenog Kraljevstva, izvješćuje američki ABC News.

Trojica dječaka koji su propali kroz led koji je prekrio jezero u središnjoj Engleskoj umrla su, a četvrti je i dalje u bolnici dok su meteorolozi izdali upozorenja na teške vremenske prilike za velike dijelove Ujedinjenog Kraljevstva.

Policijski službenici u odori su skočili u vodu i probili led koristeći se golim rukama kako bi izvukli dječake u dobi od 8, 10 i 11 godina iz ledene vode, te su žurno prevezeni u bolnicu u West Midlandsu, oko (160 kilometara sjeverno od Londona. Ali nisu mogli biti oživljeni nakon srčanog zastoja.

Četvrto dijete, koje ima 6 godina, i dalje je u kritičnom stanju. Djelatnici hitne pomoći tražili su tijekom noći i u ponedjeljak još dvoje djece koja su navodno bila s grupom.

Vijest je stigla nakon što je Met Office, britanska nacionalna meteorološka služba, izdala upozorenje o teškim vremenskim prilikama za velike dijelove zemlje. Ceste u istočnoj i jugoistočnoj Engleskoj bile su među najteže pogođenima. Neki su putnici satima ostali zaglavljeni zbog zatvaranja najprometnije autoceste u Ujedinjenom Kraljevstvu, M25, koja okružuje London.

Zračne luke Gatwick i Stansted upozorile su na kašnjenja letova u ponedjeljak.

Velika Briitanija zabilježila je najhladniju noć u godini, u sjevernoj Škotskoj, gdje je zabilježeno -15,7 stupnjeva Celzijusa.

 

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da je Međunarodna agencija za atomsku energiju – IAEA, “postigla” povlačenje teškog i lakog naoružanja s teritorija nuklearne elektrane Zaporožje i da se raspravlja o praktičnim detaljima, izvješćuje ruski medij RIA Novosti.

“Naš cilj je zaštititi NE Zaporožje, glavni direktor IAEA- e Rafael Grossi je u stalnim pregovorima koji će nam, nadam se, omogućiti da u potpunosti zaštitimo nuklearku. Mislim da će sljedeći tjedni biti odlučujući u tom pogledu. Naš cilj je demilitarizirati zonu oko elektrane, već smo postigli povlačenje teškog i lakog naoružanja, a sada se raspravlja o praktičnim aspektima”, kazao je Macron novinarima prije početka međunarodne konferencije o pomoći Ukrajini u Parizu.

Dan ranije, čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grossi kazao je kako se nastavlja rad na stvaranju sigurnosne zone oko NE Zaporožje.

Danas je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio kako rusko teško naoružanje nije bilo i nije u nuklearnoj elektrani Zaporožje i da Rusija nastavlja kontakte s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju po pitanju njezine sigurnosti.

Zaporoška nuklearna elektrana nalazi se na lijevoj obali Dnjepra u blizini grada Energodara. Ovo je najveća nuklearna elektrana u Europi po broju blokova i instaliranoj snazi ​​- elektrana ima šest blokova snage 1 gigavat svaki. Od ožujka je pod nadzorom ruske vojske. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova naglasilo je kako je ovaj korak opravdan da bi se izbjeglo curenje nuklearnih i radioaktivnih materijala, navodi RIA Novosti.