Pitanje tko ima pravo na pristup kojim dijelovima Brda hrama u žarištu je konflikta između Izraela i Palestine već niz godina, a ovogodišnji sukob muslimana sa židovskom policijom pored džamije Al-Akse (koju smatraju trećom najsvetijom u islamu) bio je jedan od okidača za oružani sukob u svibnju ove godine.
Nakon što je Izrael zauzeo područje istočnog Jeruzalema 1967., održava se upitno stabilan i samo donekle definiran status quo oko toga da se zna u koje dijelove Brda hrama ne ulaze Muslimani, a u koje dijelove ne ulaze Židovi. Prema navodima Sheikh Azzam Al-Khatib, vođe organizacije Waqf (“Vakuf”) koja od 1967. štiti i kontrolira islamski dio oko džamije Al-Aksa i Hrama nad stijenom (ili Zlatne kupole), tvrde da su u 2014. židovi prvi puta ušli na teritorij džamije Al-Aksa. Palestinska strana tvrdi da se takvi upadi događaju sve češće i sve agresivnije.
Prema zadnjim navodima, Palestina tvrdi da su 166 izraelskih “doseljenika” upala u kompleks ove važne džamije jutros. Grupa, u pratnji policije, u kompleksu je provela određeno vrijeme, a potom ga napustila, prenosi AA.
Židovska strana, posebno radikalne struje, sve su glasnija oko toga da je Brdo hrama sveto mjesto i za njih. Tvrde da su se na tom području nalazila i dva srušena židovska hrama te da imaju pravo na molitvu.
Novi premijer Naftali Bennett, koji vodi manju konzervativnu stranku, izazvao je prošlog mjeseca burne reakcije na dan židovskog posta Tisha B’Av, kada je rekao da je Izrael posvećen zaštiti “slobode vjeroispovijesti” za Židove u spornom kompleksu. Njegov je ured brzo izdao propćenje u kojem se navodi kako ipak u “statusu quo” neće biti promjene, prenosi AP.
Komentari
