Nije trebalo dugo čekati na reakciju Pekinga u vezi današnje, pomalo brzoplete, izjave američkog predsjednika da će Amerika stati u obranu Tajvana u slučaju napada Kine.
Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin ponovio je dugogodišnju tvrdnju Kine da je otok njezin teritorij na dnevnom sastanku za novinare nakon što je Biden svoj komentar dao dan ranije na forumu čiji je domaćin bio CNN.
Kina je nedavno pojačala svoju retoriku da će, ako je potrebno i silom, staviti Tajvan pod svoju kontrolu.“Kad su u pitanju teme vezane za kineski suverenitet i teritorijalni integritet i druge ključne interese, Kina nema prostora za kompromis ili ustupke, a nitko ne smije podcijeniti snažnu odlučnost, čvrstu volju i snažnu sposobnost kineskog naroda da brani nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet”, rekao je Wang. “Tajvan je neotuđivi dio kineskog teritorija. Tajvansko pitanje isključivo je unutarnja stvar Kine koja ne dopušta vanjsku intervenciju”, rekao je Wang, a prenosi Xinhua.
Bidenovi sinoćnji komentari potpuno izlaze iz dosadašnjih okvira “strateške nejasnoće” koju je održavao Washington u vezi s načinom na koji bi reagirao na napad na samoupravnu otočku republiku.
SAD treba “biti oprezan sa svojim izjavama i postupcima po pitanju Tajvana, te ne slati nikakve pogrešne signale separatističkim snagama Tajvana kako ne bi ozbiljno oštetili odnos Kine i SAD-a te mir i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu”, rekao je Wang.
U svojim je komentarima Biden rekao da SAD ne želi novi Hladni rat, ali je izrazio zabrinutost hoće li se Kina “uključiti u aktivnosti koje će ih dovesti u poziciju u kojoj bi mogle napraviti ozbiljnu pogrešku”. “Samo želim dati do znanja Kini da se nećemo povući i da nećemo promijeniti niti jedno stajalište”, rekao je Biden.
Kina i Tajvan podijelili su se tijekom građanskog rata 1949. Washington je prekinuo formalne diplomatske odnose s Taipeijem 1979. i tako napravio ustupak Pekingu. Amerika ne osporava direktno kineski suverenitet nad Tajvanom, ali je zakonom obvezan osigurati da se otok može obraniti i tretirati sve prijetnje prema njemu kao pitanje “od velike brige”. Pod predsjednikom Xi Jinpingom, koji je također čelnik Komunističke partije i šef oružanih snaga, Kina je pojačala vojni, diplomatski i gospodarski pritisak na Tajvan. Tijekom vikenda za Dan državnosti početkom mjeseca, Kina je poslala rekordnih 149 vojnih zrakoplova jugozapadno od Tajvana u formacijama udarnih skupina, što je natjeralo Tajvan da rasporedi svoje zrakoplove i aktivira svoje raketne sustave protuzračne obrane.
Komentari
