U Njemačkoj su jutros otvorena birališta za izbor novog saziva Bundestaga, nakon čega će se formirati vlada i imenovati savezni kancelar s četverogodišnjim mandatom.
Njemački parlament sastavljen je na mješovitoj osnovi, s najmanje 598 zastupnika.
Pobjednicima u izbornim jedinicama s jednim mandatom izabranim običnom većinom glasova (većinski sustav), dodjeljuje se 299 mjesta, a druga polovica mandata raspoređena je prema stranačkim listama.
Na ovim izborima sudjeluje 47 stranaka, 6.211 kandidata, od čega su 2.024 žene. Da bi bila zastupljena u Bundestagu, stranka mora preskočiti izborni prag od 5%. Svaki birač ima dva glasa: za određenog kandidata u jednomandatnoj izbornoj jedinici i za stranačku listu.
Prema anketi Politbarometra ZDF-a od 23. rujna, 35% birača još nije odlučilo za koga će glasovati i hoće li uopće glasovati.
Novi saziv Bundestaga mogao bi uključivati šest velikih stranaka: konzervativni blok kršćanskih demokrata i bavarskih kršćanskih socijalista (CDU/CSU), Socijaldemokratsku stranku (SPD), Uniju 90/Zeleni, Slobodnu demokratsku stranku (FDP), Alternativu za Njemačku (AfD) i stranku Lijevo. Međutim, vodeće stranke – CDU/CSU i SPD – ne dobivaju preliminarno niti 30% glasova, a razlika između njih je vrlo mala.
Zbog toga će već večeras nakon proglašenja izbornih pobjednika krenuti vjerojatno dug i mučan proces formiranja nove vlade. Pojedini analitičari smatraju kako zbog toga još uvijek aktualna kancelarka Angela Merkel (koja tu dužnost obnaša 16 godina) može ostati na čelu tehničke vlade gotovo do Božića. Sve su to, naravno, pretpostavke.
O mogućim i nemogućim koalicijama na njemačkoj saveznoj političkoj sceni opširnije možete doznati iz našeg jučerašnjeg komentara kojeg možete pogledati ovdje.
Danke, Frau Merkel! Kuda ide Njemačka?
