Počelo je: Argentina odbija platiti dug MMF-u!

Foto: voyagesphotosmanu.com

Sadašnja lijeva argentinska vlada, formirana krajem prošle godine, preuzela je tešku zadaću izvlačenja zemlje iz duboke gospodarske krize. Buenos Aires se susreće s dva teška izbora: nastavkom izvršenja preuzetih financijskih obveza prema inozemnim kreditorima, crpeći pritom sredstva iz krizom preopterećene ekonomije, ili ta sredstva usmjeriti na daljnji razvoj zemlje, kršeći time preuzete obveze iz kreditnih aranžmana.

Argentinska potpredsjednica Cristina Kirshner (bivša predsjednica zemlje od 2007.-2015.) izjavila je kako Međunarodni monetarni fond neće dobiti „niti pola centa“ od prethodno dodjeljenih kredita, sve dok zemlja ne iziđe iz gospodarske recesije.

Naravno, to još nije svršena stvar. U ovakvim slučajevima država može ići u restrukturiranje duga (što se Argentini sada sugerira) ili proglašenje bankrota, a kreditne agencije nastavljaju snižavanje njezinog rejting. Bankrot bi, s druge strane, doveo do novog visokog vala inflacije.

Međutim, u argentinskom slučaju nije sve tako jednostavno. Utjecaj te zemlje u južnoameričkom gospodarstvu je velik i posljedice njenog bankrota osjetile bi se diljem regije. Osim toga visoka inflacija omela bi i planove velikih američkih investitora, prije svega onih iz sfere proizvodnje LNG plina u argentinskoj regiji Neuken, na nalazištu „Vaca Muerta“.

Ovakvim tvrdim stavom nove argentinske vlade, predsjednika zemlje Alberta Fernandeza i spomenute potpredsjednice Kirshner, prema mišljenju pojedinih analitičara iz MMF-a, mogli bi se priključiti i neki drugi klijenti te financijske organizacije, prije svih Ukrajina.





Prema podacima ukrajinske Narodne banke, dug te zemlje prema MMF-u iznosi više od 10 milijardi dolara, a ukrajinske zlatne pričuve iznose 25 milijardi dolara. Tijekom 2019. g. na isplatu kreditnih obveza Kijev je potrošio više od 40% proračunskih prihoda, tako da o nužnosti proglašavanja bankrota i prekidu suradnje sa MMF-om posve otvoreno govore i predstavnici tamošnje elite – od zastupnika u državnom parlamentu (Radi) do jednog od najmoćnijih oligarha Igora Kolomojskog.

Podsjećamo: prva zemlja koja je odbila plaćati prispjele obveze MMF-u bila je Grčka 2015.g., objavivši kako nema novca za plaćanje 1,5 milijardi dolara prispjelih obveza. Kako bi razrješio nastalu veliku krizu Bruxelles je tada Ateni teškom mukom i nakon dugih iscrpljujućih sastanaka političke i financijske elite ispostavio izvanredni kreditni aranžman za njezinu naplatu s MMF-om, što je izazvalo brojne kontroverze.

Komentari

komentar





You may also like