Počinje velika kriza! Državna izborna komisija: referendum u Makedoniji je propao

Predsjednik Državne izborne komisije Makedonije Oliver Derkoski izjavio je u ponedjeljak, 1. listopada, da je referendum o promjeni imena države u dogovoru s Grčkom – propao!

Podsjećamo, referendum je održan u nedjelju, 30. rujna, a postavljeno pitanje glasilo je: „Podržavate li priključenje (Makedonije) u EU i NATO uz usvajanje sporazuma između Republike Makedonije i Republike Grčke?“

Prema informacijama izborne komisije, referendumu je pristupilo nešto više od 666 tisuća osoba, ili 36,91% od ukupnog broja glasača. Od onih koji su glasovali, 91,46% bilo je za sporazum između Skopja i Atene, a protiv je bilo njih 6,56%.

Derkoski je izjavio kako odgovor na referendumu nije donijet jer je glasovalo manje od polovice registriranih glasača.

Ovakav stav predsjednika Državne izborne komisije, inače člana oporbenog VMRO-DPMNE, ignorirali su članovi aktualne makedonske vlade (!) na čelu sa Zoranom Zaevom. Tako potpredsjednik vlade (iz redova albanskih političkih stranaka u Makedoniji) Bujar Osmani pitanje cenzusa smatra „tehničkim“. Ministrica obrane Radmila Šekerinska izjavila je kako su odluku o budućnosti zemlje donijeli građani glasači, većina kojih su „podržali europsku Makedoniju“.

Tijekom idućih 15 dana Državna izborna komisija objavit će službene rezultate o jučerašnjem referendumu i dostaviti ih državnom parlamentu.

Ali već je i sada jasno kakvi su stvarni rezultati jučerašnjeg referenduma i da oni ukazuju na nastavak duboke političke podjele unutar makedonskog društva. Štoviše! Nakon što je vlada spoznala kako će veliki dio Makedonaca poduprijeti prijedlog oporbe o bojkotu referenduma, ona je i sama, još uoči njegovog održavanja izjavila kako rezultati referenduma neće biti obvezujući, predmijevajući pravilno upravo ovakav scenarij. Osim toga, uzimajući u obzir  činjenicu kako etnički Albanci čine, prema pojedinim podacima, gotovo četvrtinu ukupnog stanovništva Makedonije (25%), nemali je broj onih koji smatraju kako su na referendum, zapravo, najvećim dijelom izišli upravo makedonski Albanci. Zbog toga dolazimo do paradoksa, prema kojem sudbinu Makedonije, ne samo po pitanju imena zemlje već i njezinog ulaska u političke integracije, može odlučiti nacionalna manjina, a ne sam većinski narod koji je velikim dijelom bojkotirao referendum. Osim toga, pokazalo se kako zajedničko „trpanje pod isti koš“ referendumskog pitanja o makedonskom članstvu u euroatlantskim integracijama i o promijeni imena države i nije bilo najs(p)retnije riješenje: jer osim što su rezultati pokazali otpor Makedonaca prema promjeni imena zemlje (što je bio i glavni razlog bojkota) sada ispada da su Makedonci i protiv spomenutih političkih integracija. I dok makedonska desnica slavi pobjedu na ulicama gradova, raste nervoza zapadnih političkih krugova koji su redom već pozdravili referendumski rezultat iako su i sami više nego svjesni „mršavosti“ njegovog stvarnog učinka. Jer ovim rezultatima ugrožena je čitava politička operacija Zapada, usmjerena na priključenje Makedonije u EU i NATO savez.

Nastalu političku pat-poziciju u zemlji (a u stvarnosti poraz vladajuće koalicije) nakon jučerašnjeg referenduma mogu razriješiti jedino novi parlamentarni izbori ili pridobivanje 12 oporbenih glasova od strane vladajuće koalicije. Naime, referendumsku odluku mora potvrditi parlament dvotrećinskom većinom glasova, pri čemu vladajuća koalicija premijera Zaeva mora dobiti 81 od ukupno 120 glasova zastupnika. Trenutačno ih ima svega 69. S obzirom kako će vladajući u roku od dva tjedna teško pridobiti toliki broj zastupnika iz oporbenih redova, prijevremeni izbori čine se kao najizvjesnije riješenje. A to opet znači nastavak političke nestabilnosti u zemlji u odnosima između većinskog makedonskog i manjinskog albanskog naroda, kao i daljnju međunarodnu izolaciju zbog političkih pritisaka sa strane Atene zbog sadašnjeg imena makedonske države.

0 komentara

You may also like