Politico: Kolinda Grabar Kitarović bi mogla biti nova glavna tajnica NATO-a

Ugledni europski medij Politico jučer je objavio analizu Davida M. Herszenhorna o tome tko bi mogao zasjesti na mjesto Glavnog tajnika NATO-a iduće godine. Sadašnji glavni tajnik je iskusni bivši premijer Norveške Jens Stoltenberg. On će napustiti tu poziciju iduće godine, a njegov nasljednik bit će poznat na proljeće ili početak ljeta 2022. nakon sastanka čelnika NATO-a u Madridu.

Ipak, već se naveliko analizira i špekulira o tome tko bi mogao zasjesti na tu poziciju. Politico, kao medij, rijetko kada “puca u prazno”. Imajući to na umu, valja reći da sada tvrde da je klima u političkim krugovima takva da se prvi puta izabere žena na toj poziciji. Osim toga, Bidenovo približavanje Rusiji bilo bi ubrzano izborom kandidatkinje iz istočnog bloka Europe. Takav izbor bi imao blagu pomirbenu funkciju prema Moskvi. Kao tri najizglednije kandidatkinje iznijeli su: bivšu predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar Kitarović, bivša predsjednica Litve Dalia Grybauskaite, sadašnja estonska predsjednica Kersti Kaljulaid.

Manje vjerojatni, ali ne i nemogući izbori su: bivša britanska premijerka Theresa May, engleski savjetnik za nacionalnu sigurnost Mark Sedwill, bivši talijanski premijer Enrico Letta ili bivša talijanska ministrica VP Federica Mogherini. Ipak, iz Politica tvrde da će kandidati iz UK imati slabu podršku iz EU (21 od 30 članica NATO-a) nakon Brexita. Talijanski kandidati vjerojatno neće imati podršku Washingtona koji i dalje ima najsnažniji utjecaj na NATO.

Od tri najizglednije kandidatkinje, Politico tvrdi da Grabar Kitarović ima najveće šanse. Kao hrvatska veleposlanica u SAD-u imat će snažnu podršku iz Washingtona. Često je posjećivala Ameriku, a na američkim sveučilištima je držala predavanja o budućnosti ovog vojnog saveza. Osim toga, već je radila za NATO na poziciji pomoćnice glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju od 2011. i bila je prva žena na toj poziciji. Tvrde da je odigrala bitnu ulogu u pristupanju Hrvatske EU i NATO-u i da ima “impresivan životopis”.

Izbor Grybauskaite iz Litve mogao bi se protumačiti kao neprijateljski potez prema Moskvi. S druge strane, Grabar Kitarović bi podjednako mogla pomoći i odmoći slika prijateljskog (za neke previše prijateljskog) navijanja s Vladimirom Putinom i razmjena nogometnih dresova prilikom svjetskog prvenstva 2018.

S druge strane, Kaljulaid bi moglo pomoći što je njena država Estonija među rijetkima koje izdvajaju više od 2% BDP-a za obranu što je jedan od zahtjeva NATO-a i Washingtona. Njen izbor bi poslao simboličku poruku u vezi teme koja je često izvor sukoba unutar saveza. Odmaže joj što se neuspješno kandidirala za mjesto glavne tajnice OECD-a pa je možda ostavila dojam da “cilja” preširoko.





Valja napomenuti da je Glavni tajnik NATO-a civilni, ali ne i vojni šef saveza. Uloga te pozicije je više diplomatska, politička i pregovaračka. S druge strane, vrh vojne strukture saveza je Vojni odbor kojeg čine šefovi obrana država članica.

Politico je završio svoju analizu navodima Kolinde Grabar Kitarović : “Važno je napomenuti da NATO nije samo vojni savez, nego i politički, ali i savez zajedničkih vrijednosti. Postoji zajednički demokratski identitet u NATO-u”

Komentari

komentar





You may also like