U Varšavi, glavnom gradu Poljske živi mala zajednica Rusa. Ruska manjina u Poljskoj je mnogo manja od ukrajinske i bjeloruske, a njihov glas se rijetko čuje, pogotovo zadnjih mjeseci, izvještava turska agencija AA.
Elena, koja se tamo preselila iz Moskve 2016., rekla je da se većina Rusa koje poznaje u Poljskoj protivi predsjedniku Vladimiru Putinu i njegovoj politici. “Ovdje je skupina Rusa mnogo više protiv Putina nego drugdje. Ovo je zajednica radnika bijelih ovratnika i ljudi žele vidjeti stvarne promjene u Rusiji”, rekla je. “Tu nije kao u Njemačkoj, gdje sam radila, gdje su mnogi Rusi zapravo za podršku Putinu”, dodala je Elena, koja je Ukrajinka s ruskom putovnicom. Prema službenim podacima, ukupno 15 307 Rusa ima važeće dozvole za življenje u Poljskoj u 2022. godini, a većina njih živi u Varšavi.
Za Elenu je život u Poljskoj počeo glatko i dobro se udomaćila. “Kad sam došla ovdje, uvijek sam bio okružen prijateljskim ljudima: Poljacima, Rusima i Ukrajincima. Trebalo mi je neko vrijeme da se integriram u društvo, ali kako je vrijeme prolazilo, osjećala sam se sve više kao kod kuće i ovdje sam se osjećala ugodno”, rekla je. Elena je, međutim, osjetila određeni pomak otkako je Rusija započela rat protiv Ukrajine prošle veljače. “Osobno, nisam primijetio nikakvu promjenu u stavu ljudi oko mene. Nije bilo promjene na gore, recimo to tako”,objasnila je. “Ali dosta mojih ruskih poznanika i prijatelja reklo je da se sada osjeća nesigurnije i da su imali nekoliko komplikacija kada su tražili novi posao zbog otpora prema svemu što je bilo povezano s Rusijom. Iako je možda postalo teže biti Rus u Poljskoj otkako je izbio rat u Ukrajini, čini se da oni koji žive u toj zemlji nisu voljni spakirati se i preseliti. Na pitanje koliko dugo namjerava ostati u Poljskoj, jedan Rus u egzilu u Varšavi je odgovorio: “DPZ”, koristeći akronim za izraz “Sve dok je Putin živ”.
Jedna od posljedica rata bila je odluka Poljske da ograniči ulazak ruskih državljana, s propisom koji je stupio na snagu prošlog rujna koji se odnosi na ulazak željeznicom, zrakom i morem. U 2022. približno 137 300 Rusa tražilo je ulazak u Poljsku, a njima oko 62 000 je dopušteno na temelju boravišnih dozvola drugih zemalja EU-a, pokazuju službeni podaci.
Broj Ukrajinaca izbjeglica koji su prešli u Poljsku od početka rata s Rusijom premašio je 9.5 milijuna, objavio je danas UN. No, od broja koji je ušao na teritorij Poljske, njih 7.6 milijuna je i izašlo iz Poljske.
Duga i tegobna povijest
No, proturuski sentiment nije ništa novo u Poljskoj. Proteže se još prije podjele Poljske u kasnom 18. stoljeću, kada je istočne dijelove zemlje preuzela Rusija, a otpor prema Rusiji se pojačao kroz više od 40 godina represivne sovjetske vladavine nakon 1945. godine. Za zrakoplovnu nesreću u Smolensku 2010. godine, uobičajeno je da vladini ministri krive Kremlj za katastrofu i smrt tadašnjeg poljskog predsjednika Lecha Kaczynskog.
Maria Janion, nekoć istaknuta poljska kulturna antropologinja, govorila je o tome kako je Poljska nakon 1989. stvorila oblik doživljaj “orijentalizma” Rusije, a političari i javnost su Zapad vidjeli u daleko boljem svjetlu. Janion, koja je umrla u kolovozu 2020., tvrdila je u svojim spisima da se Poljaci nalaze između osjećaja superiornosti nad “barbarskim Istokom” i inferiornosti prema kulturnoj i tehnološkoj moći Zapada.
“S jedne strane karakterizira nas naš postkolonijalni mentalitet – osjećamo se lošije, siromašnije i zaostalije od veličanstvenog Zapada, a nazivamo se periferijom”, napisala je. “S druge strane, skloni smo mesijanskom ponosu i osjećaju nadmoći nad barbarskim Istokom. Naše tobože iznimne zasluge i patnje daju nam snagu da opominjemo pokvareni Zapad – mi smo ti koji smo uporište tradicije i drevnih vrijednosti”.
“Stalna konfrontacija s Rusijom dovela je Varšavu u slijepu ulicu”, napisao je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev u članku za ruski dnevnik Rossiyskaya Gazeta u prosincu. “Prije ili kasnije savezi velikih i jakih zapadnih zemalja prestat će postojati”, rekao je, upozorivši da će u Poljskoj doći do “socijalnih eksplozija koje će u bliskoj budućnosti dovesti do neizbježne promjene vlasti u zemlji”.
Bitka narativa
Poljska se već bori s rastućim troškovima energije uz inflaciju od 16 posto i tekućim sporom s EU-om oko pitanja vladavine prava koji je doveo do zamrzavanja milijardi eura subvencija. Čini se da Kremlj namjerava poentirati gdje god može u sukobu između Varšave i Zapada,. Također, Moskva opetovano tvrdi da se Poljska sprema pripojiti teritorije u zapadnoj Ukrajini. U intervjuu iz studenog za rusku novinsku agenciju RIA Novosti, šef ruske strane obavještajne službe Sergej Nariškin, je otišao toliko daleko da je ustvrdio da je poljski predsjednik Andrzej Duda naredio dužnosnicima da smisle službeno opravdanje za polaganje prava na dijelove zapadne Ukrajine. Odluka je utemeljena na strahu Varšave da će njezini partneri iz NATO-a pokušati pregovarati s Moskvom, a zanemaruju interese Ukrajine i Poljske, rekao je tada Nariškin.
Poljski premijer Mateusz Morawiecki nedavno je osudio tvrdnje bivšeg ministra vanjskih poslova Radoslawa Sikorskog da je vlada razmatrala pristanak na podjelu Ukrajine u prvim danima rata. U komentarima koje su brzo preuzeli ruski mediji, Sikorski je rekao da je vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) imala “trenutak oklijevanja” ubrzo nakon početka rata prošle veljače. Prethodno, u intervjuu za Politico iz listopada 2014., Sikorski je rekao da je Putin nagovijestio ideju o zajedničkoj podjeli Ukrajine na sastancima s tadašnjim poljskim premijerom Donaldom Tuskom.
Ilona Dabrowska, profesorica medijskih znanosti na Sveučilištu Maria Curie-Sklodowska u Lublinu, tvrdi da je od početka rata u susjednoj zemlji nastupio i informacijski rat i u Poljskoj, Dio medija unutar Poljske, tvrdi ona, i dalje ustraje na plasiranju dezinformacija koje idu na korist Kremlja. Navodi da šire krive informacije o “tijeku rata, naoružanju, broju vojnika i o uporabi biološkog oružja”.
