Držani tajnik Mike Pompeo objavio je u subotu da ukida restrikcije u kontaktima između američkih i tajvanskih dužnosnika
Iako SAD, kao i većina zemalja, nema službene diplomatske odnose s Tajvanom, za vrijeme Trumpove administracije dodatno se pojačala suradnja (vojna, politička i druga), u sklopu oštre politike prema Kini.
Pompeo je rekao da su ranije postojale restrikcije jer je američka vlada pokušavala “umiriti komunistički režim u Pekingu”, stoji u priopćenju.
“Danas objavljujem da ukidam sve te samonametnute restrikcije”, dodao je.
Tajvan je pozdravio Pompeov potez.
Podsjetimo, Pompeo je, u studenom, u intervjuu izjavio da Tajvan “nije bio dio Kine”, na što je Peking odgovorio da će na “miješanje u unutarnje poslove odgovoriti rezolutnim protuudarom”.
Na Tajvan su se 1949. povukle pristaše lidera poraženog nacionalističkog Kuomintanga Čang Kai Šeka koji je izgubio u Kineskom građanskom ratu od komunista.
Službeni naziv Tajvana je Republika Kina, a do 1971. Republika Kina bila je članica UN-a, dok to nije postala Narodna Republika Kina. Te je godine većina članica UN-a priznala Narodnu Republiku Kinu, sa sjedištem u Pekingu. Države naime ne mogu imati službene diplomatske odnose s Narodnom Republikom Kinom i Republikom Kinom budući da obje (službeno) pretendiraju na cjelokupni teritorij Kine pa samo 14 članica UN-a ima uspostavljene diplomatske odnose s Tajvanom (Republikom Kinom), među kojima niti jedna nije značajnija. Najznačajniji međunarodni akter koji ima diplomatske odnose s Republikom Kinom je Sveta Stolica.
Demokratska progresivna stranka premijerke Tsai Ing-wen, za razliku od Kuomintanga, teži formiranju tajvanskog nacionalnog identiteta odvojenog od kineskog. Stajalište Tsai Ing-wen je da se Tajvan ne treba formalno proglasiti neovisnom državom jer on to u stvarnosti jeste.
Peking najavljuje da će do 2049., kada se obilježava 100 godina od uspostave Narodne Republike Kine, tajvansko pitanje biti riješeno, odnosno da će, kako navodi Xi Jinping, Tajvan biti “ponovno ujedinjen” s Kinom.
