Poznato vrijeme početka rada plinovoda „Sjeverni tok 2“

Nakon nedavne (krajem listopada) donijete pozitivne odluke  danskog regulatora, o tome, da ruski plinovod „Sjeverni tok 2“, koji će dnom Baltičkoga mora dvjema cijevima povezivati rusku i njemačku obalu može proći kroz njezin isključivi gospodarski pojas, uklonjena je i posljednja formalna zapreka za njegov dovršetak po predviđenom projektu.  Do sada je izgrađeno više od 85% ukupne trase, a za izgraditi ostaje de facto još samo ta, 147 kilometara duga danska dionica tog kontroverznog plinovoda, koji je već odavno izišao iz klasične gospodarske i energetske, i ušao u geopolitičku sferu. Preciznije – postao je pravo polje geopolitičke (ali i energetske) bojišnice između, u prvom redu Rusije i Sjedinjenih Država, ali također i između Njemačke i kruga zemalja EU koje podupiru ovaj projekt i SAD-a. Jer i Amerikanci na europsko tlo žele izvoziti svoj ukapljeni (LNG) plin u većim količinama, za što im najviše smeta ruska konkurencija s obzirom na znatno niže cijene „plavog energenta“.

U četvrtak, 21. studenog, ruski potpredsjednik vlade Dmitry Kozak izjavio je kako će plinovod „Sjeverni tok 2“ s operativnim tj. tržišnim radom početi sredinom 2020. godine.

Podsjećamo: prije Danske, kao najveće europske američke saveznice, koja je s odlukom o davanju suglasnosti za prolaz plinovoda otezala gotovo tri godine, svoje dozvole za njegovu gradnju kroz svoje morske vode već su davno prije dale sve ostale zemlje – Rusija, Finska, Švedska i Njemačka. Tom se projektu snažno protive Sjednjene Države, smatrajući kako će on povećati energetsku ovisnost Europe o Rusiji. Iz tog razloga Washington već dugo vrši snažan pritisak na europske zemlje, prije svega Njemačku, da zaustave taj projekt. Najveće američke saveznice po tom pitanju su Poljska, baltičke države bivšeg SSSR-a i Ukrajina.

„Sjeverni tok 2“ dužine je nešto više od 1200 kilometara (svaka cijev) i imat će kapacitet od 55 milijardi m3 plina godišnje za potrebe Njemačke i tržišta okolnih zemalja. Cijena njegove izgradnje iznosi oko 10 milijardi eura, a projekt je već  ucijelosti isfinanciran. Sudionici u projektu su ruski Gazprom – kao većinski vlasnik, te francuski Engie, austrijski OMV, britansko-nizozemski Royal Dutch Shell i dvije njemačke energetske tvrtke – Uniper i Wintershall sa po jednakim udjelima.

Komentari

komentar

You may also like