Predstavnici Turske i Armenije u Moskvi razgovarali o normalizaciji odnosa

Pregovori posebnih predstavnika Turske i Armenije o normalizaciji bilateralnih odnosa završeni su u petak, 14. siječnja, u Moskvi, javlja turska televizija Haber Global.

Na 90-minutnoim sastanku, prvom ovakve vrste, tursku je delegaciju predstavljao bivši veleposlanik te zemlje u Sjedinjenim Državama Serdar Kilych  a armensku potpredsjednik parlamenta Ruben Rubinyan.

Prije početka razgovora, armenski predstavnik razgovarao je sa zamjenikom ruskog ministra vanjskih poslova Andrejem Rudenkom o procesu normalizacije odnosa s Ankarom.

Dvije strane još nisu objavile detalje razgovora, ali su već ranije i u Ankari i u Erevanu jasno dali do znanja kako se radi samo o „upoznavanju“ i da ne treba očekivati ​​da će dvije susjedne zemlje ubrzano krenuti prema normalizaciji.

Na današnjoj medijskoj konferenciji ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je kako je zadatak Rusije pomoći Armeniji i Turskoj da uspostave izravan dijalog na putu normalizacije bilateralnih odnosa.

Armensko Ministarstvo vanjskih poslova, čije navode prenosi Eadaily,  priopćilo je kako su razgovori održani u pozitivnoj i konstruktivnoj atmosferi i da su dvije strane razmijenile preliminarna mišljenja o procesu normalizacije kroz dijalog, kao i to da su se „složile nastaviti pregovore bez preduvjeta u cilju potpune normalizacije“.




Jasno je kako se sve ovo ne može odigravati izvan pozornosti Azerbajdžana, koji je najveći turski regionalni saveznik i čiju stranu Ankara bezuvjetno podupire po pitanju teritorijalnih sporova između te zemlje i Armenije.

Tako je danas Farid Shafiyev, čelnik Centra za analizu međunarodnih odnosa (Center of Analysis of International Relations (AIR Center),   blizak državnom vrhu, izjavio i drugu zanimljivu vijest, prema kojoj je postignut usmeni dogovor o osnivanju komisije za razgraničenje azerbajdžansko-armenske granice. Sada bi dvije strane trebale o tome potpisati relevantni dokument, kazao je Šafijev, čije riječi prenose azerbajdžanski mediji.





Pritom je napomenuo da je 2022. teško računati na potpisivanje mirovnog sporazuma između susjednih zemalja, pri čemu treba uzeti u obzir i da se “jedan od tri Armenaca protivi premijeru Nikolu Pashinyanu”.

Možemo zaključiti slijedeće: neovisno o svemu, krajnje opterećujućoj prošlosti, i svim drugim teškoćama u odnosima ključnih država južnokavkaske regije, kao i Turske, sve napore koji se poduzimaju s ciljem poboljšanja istih kao i uspostave međusobnog povjerenja i dogovora, što se ne može postići bez dijaloga – treba pozdraviti i svim uključenim stranama dati punu potporu u takvim nastojanjima. Prijetnje i sukobi ne vode nikuda osim što i te zemlje i njihove narode može dovesti u samo još veće probleme.

Komentari

komentar




You may also like