Presjek aktualnih problema na europskom plinskom tržištu

Nastavljamo pratiti aktualna zbivanja na turbulentnom europskom plinskom tržištu u kontekstu problema s opskrbom prirodnim plinom vezano, kako uz geopolitičke “igre” velikih tako i uz tržišne zakonitosti čijom se logikom trgovci i jedino rukovode, ne mareći previše niti za spomenute “igre” niti za emocije prema onima koji su u problemu. Karitativnim uslugama ipak se treba baviti netko drugi, kao što se i politika mora pravovremeno pobrinuti za sigurnost opskrbe energentima svojih građana i industrije.

Na dan 17. kolovoza skladišne ​​rezerve prirodnog plina u zemljama Europske unije iznosile su 65,8 milijardi kubičnih metara. Prema trenutačnoj dinamici ubrizgavanja od 392 milijuna kubičnih metara plina dnevno, do 11. listopada moći će napuniti do 86 milijardi kubičnih metara.

Zašto navodimo ovaj datum kao orijentir? Naime, na taj je dan prošle godine u Europi počela sezona grijanja. Tada su rezerve u europskim (EU) skladištima plina iznosile 102 milijarde kubnih metara, a razlika bi ove godine mogla iznositi 17 milijardi kubnih metara.

Ove će se količine eventualno nadoknaditi pokretanjem ruskog baltičkog plinovoda Sjeverni tok 2, kao i opskrbom ruskim plinom iz plinovoda Turski tok preko Srbije do Mađarske s planiranim početkom isporuka 1. listopada, o čemu smo već ranije opširnije izvješćivali.

Sjeverni tok 2 moći će isporučiti dodatnih 12-18 milijardi kubnih metara u roku od 6 mjeseci, ovisno o tome hoće li Njemačka i Europska komisija dati odobrenje za pokretanje druge cijevi. Naime, ovaj plinovod podliježe ograničenjima plinske direktive EU – tzv. trećeg energetskog paketa koji nalaže da dio (50%) plinovodnih kapaciteta mora biti rezerviran za neovisne dobavljače koji u ovom slučaju ne postoje. Od Turskog toka kroz Srbiju do Mađarske, tehnički je moguća opskrba 2,5 milijardi kubičnih metara tijekom sezone grijanja.

U trenutačnoj situaciji nestašice zaliha, mnogo će ovisiti ne samo o vremenskim prilikama, već i o uvozu LNG-a, a on je ove sezone zakazao s obzirom da LNG tankeri u širokom luku zaobilaze europsko i žure prema azijskom i južnoameričkom tržištu gdje se postižu više cijene. S trenutačnim isporukama LNG-a europski potrošači mogu računati na 26,5 milijardi m3.




Prošle sezone grijanja, od 11. listopada 2020. do 16. travnja 2021. godine, zemlje EU uvezle su 38 milijardi kubičnih metara ukapljenog plina. Međutim, tada su prosječne dnevne zalihe iznosile 215 milijuna kubika dnevno, a u kolovozu ove godine, primjerice, one ne prelaze 150 milijuna kubika.

Razlika je 12 milijardi m3, koje Gazprom, čak i pod uvjetima odobrenja EU regulatora za maksimalnu isporuku plina, vjerojatno neće stići nadoknaditi.





U Europi se trenutačno plinom trguje po cijeni koja se kreće iznad 500 dolara za tisuću kubika što je vrlo privlačna cijena za trgovce ali, naravno, ne i za kupce.

Veliki problem s opskrbom sada bi mogla imati Ukrajina kojoj EU isporučuje, uvjetno rečeno svoj plin reverzibilnim plinovodima, uglavnom preko Slovačke. Radi se, zapravo, o ruskom plinu kojeg europski trgovci kupuju za Ukrajinu. Ove cijene plina, kakvima se sada trguje u EU, Ukrajina si jednostavno ne može priuštiti, a trgovci joj ga, u ovakvim – po sebe rijetko kada povoljnim uvjetima, ne mogu isporučivati po nekakvim izvan-tržišnim kategorijama, karitativnog karaktera. Ukrajina će vjerojatno morati ići na dodatnu proizvodnju svoga plina, isključivo za domaće potrebe, ukoliko u međuvremenu EU ne popuni svoja skladišta i osigura stabilnu opskrbu „plavim energentom“ za nadolazeću sezonu grijanja.

Z. Meter: Kako su EU mudraci ostavili Europu bez plina uoči sezone grijanja




Komentari

komentar

You may also like