U Bjelorusiji je, jučer, prijedlog državnog ustava upućen na javnu raspravu na nacionalnoj razini. Prema njemu, predsjednik zemlje neće moći obnašati dužnost dulje od dva mandata, odnosno jedna te ista osoba ne može biti na čelu države dulje od 10 godina s obzirom da će jedan mandat biti ograničen na 5 godina.
Budući predsjednik morat će imati najmanje 40 godina, a 20 godina prije održavanja izbora morat će živjeti u Bjelorusiji. Nakon isteka predsjedničkog mandata, bivši čelnik postaje doživotni senator. Ne može se smatrati odgovornim za radnje počinjene tijekom mandata davanjem ostavke na mjesto predsjednika.
Predsjednika bira narod na temelju općeg prava glasa tajnim glasovanjem. Izbori se ne mogu financirati iz inozemstva. Nacionalni bjeloruski parlament ima pravo smijeniti šefa države zbog teškog zločina, kršenja ustava ili veleizdaje.
Ovlasti predsjednika uključuju proglašavanje izvanrednog stanja u slučaju nereda. Mandat bjeloruskog parlamenta povećan je na pet godina, a u slučaju rata moguće je produljenje.
Osim toga, dokument obvezuje građane zemlje da iskazuju domoljublje i čuvaju povijesno sjećanje na herojsku prošlost vlastitog naroda.
Referendum o novom ustavu Bjelorusije zakazan je za veljaču 2022. godine.
Bit usvojenih izmjena je preraspodjela ovlasti između ključnih poluga vlasti.
Predsjednik države Aleksandar Lukašenko (Zapad ne priznaje njegov mandat, op.GN.) izjavio je da će se politički sustav u Bjelorusiji morati obnoviti. Najavljujući objavu novog ustava, Lukašenko je kazao kako će se nakon njegovog usvajanja morati “progurati stotine normativnih pravnih akata”, izgraditi državu kao cjelinu, što je njegov najvažniji zadatak kao predsjednika, koji će trebati provesti zajedno s vladom i guvernerima regija te zemlje.
Prema mišljenju pojedinih bjeloruskih i ruskih analitičara, Bjelorusija više ne kopira slijepo zapadnjačke primjere, a novim ustavom Zapad će izgubiti mogućnost vođenja hibridnog rata protiv Minska.
Dodali bismo kako je posebno zanimljiv onaj amandman koji govori o nužnosti stalnog boravka budućih predsjedničkih kandidata u Bjelorusiji 20 godina prije održavanja izbora, čime se de facto sprječava sadašnjim disidentima, poput oporbene čelnice Svetlane Tihanovske (izbjegle iz zemlje nedugo nakon predsjedničkih izbora u ljeto 2020. g., koju Zapad smatra stvarnom bjeloruskom predsjednicom), sudjelovanje na budućim izborima. Vanjski utjecaj bit će smanjen i nemogućnošću financiranja i donacija izbora iz inozemstva. Bjelorusija, očito, izabire „svoj demokratski put“, koji se, posve sigurno, neće svidjeti „perjanicama zapadne demokracije“ s obzirom kako on za Zapad de facto označava trajni gubitak Bjelorusije odnosno njen ostanak u sferi ruskog utjecaja.
