Jučer je ruski predsjednik Vladimir Putin nakon trojnog sastanka s armenskim premijerom Nikolom Pashinyanom i azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Aliyevom u Sočiju održao veliku medijsku konferenciju, u kojoj se dotakao niza zanimljivih tema.
Ruski čelnik je, odgovarajući na pitanje novinara, naglasio da je novačenje u okviru djelomične mobilizacije završeno, navodi medij RIA Novosti.
“Sada je Ministarstvo obrane predložilo da se dovrše mjere mobilizacije. Razgovarat ću s pravnicima treba li uredbom objaviti da je to završeno “, naglasio je Putin.(u međuvremenu je potvrđeno da uredba o završetku djelomične mobilizacije nije potrebna, op.GN.)
Također je pojasnio da 260.000 ljudi pozvanih u sklopu djelomične mobilizacije ne sudjeluje u neprijateljstvima, već se obučava.
Govoreći o razgovorima s armenskim i azerbajdžanskim čelnicima Putin je naglasio kako mirovni sporazum između Erevana i Bakua još nije potpisan.
“Mirovnom sporazuma još nema. I ovdje je još preuranjeno govoriti o glavnim sastavnicama tog dokumenta, jer je to ipak predmet kompromisa koji se moraju postići s obje strane posredovanjem, ako to žele obje ugovorne strane, uključujući i našu zemlju”, kazao je Putin.
Napomenuo je da su pitanja oko kojih se nije moguće dogovoriti “suptilne, osjetljive stvari” i da je pogrešno isticati ih. Izrazio je spremnost da Armeniji i Azerbajdžanu dostavi karte za razgraničenje i demarkaciju granice. Prema njegovim riječima, postoje preduvjeti koji ukazuju da je pronađen način za rješenje sukoba.
Ruski predsjednik se također dotaknuo nedavnog, kako ga Rusija naziva terorističkog napada dronovima u Sevastopolju, koji je organizirala ukrajinska vojska, i naknadne suspenzije sporazuma o žitnu od strane Rusije. Naglasio je kako je Moskva pristala na ovaj sporazum s ciljem pomoći najsiromašnijim zemljama. No, kao rezultat toga, 35 posto proizvoda završilo je u zemljama EU.
Dronovi kojima su gađani brodovi Crnomorske flote bili su djelomično u koridoru kojim se izvozilo žito, kazao je Putin, zahvalivši pri tom ruskim vojnicima koji su odbili ovaj napad.
Što se tiče sudbine sporazuma o žitu, Putin je objasnio da je Moskva obustavila sudjelovanje u njemu, a ne da se iz njega potpuno povukla. Međutim, prije svega Kijev mora jamčiti da neće predstavljati prijetnju brodovima, a da UN treba surađivati s predstavnicima Ukrajine.
“Stavljanje vaše pregovaračke pozicije na stol nije uvijek prikladno za postizanje vaših nacionalnih ciljeva. Naša dobra volja je poznata, ona nije podložna nikakvim promjenama i sumnjama ”, ovako je Putin odgovorio na pitanje o mogućim prijedlozima ruske strane u pregovorima s Ukrajinom. Dodao je da je za postizanje rezultata potrebno sjesti za pregovarački stol. Međutim, kijevske vlasti u ovom trenutku nemaju želju razgovarati s Moskvom, usprkos činjenici da je poznato stajalište Ruske Federacije.
“Kako sada možemo razgovarati o mogućim dogovorima ako s druge strane nema ni želje da s nama razgovara? Pa, pričekat ćemo. Možda će sazrjeti neki potrebni uvjeti,” zaključio je šef ruske države.
Osvrnuo se i na nedavne diverzije na baltičkim plinovodima Sjeverni tok, kazavši da je Gazpromu dopušteno istražiti mjesto eksplozije.
Naglasio je da je eksplozija u Sjevernom toku očiti teroristički napad i da je ovu situaciju teško kontrolirati budući da plinovodi prolaze u posebnim gospodarskim zonama Danske, Švedske i Njemačke. Istovremeno, kako kaže, europske zemlje šute o tim sabotažama, iako to šteti njihovim interesima. Neki čak izmišljaju da je Rusija sama digla plinovode u zrak, kazao je Putin.
Što se tiče izbora Turske kao mogućeg plinskog čvorišta, to je logično, naglasio je Putin. Kazao je kako je teško izravno komunicirati s europskim partnerima, a u slučaju turskog čvorišta bit će lakše kontrolirati Crno more. Putin je precizirao da je Rusiji “lakše raditi s turskom stranom ” jer je predsjednik Recep Tayyip Erdogan “čovjek od riječi”.
