Putin, o perspektivi ugljena kao energenta nakon ovog desetljeća

Dok Europska unija, a sve više i pojedine azijske zemlje najavljuju potpuno odbacivanje fosilnih goriva kao energenata, u što itekako spada i ugljen, Rusija ima posve suprotne stavove i planove,  i vjeruje kako „zelena agenda“ nema šanse za uspjeh. Zbog toga ta zemlja, tradicionalno – jedna od najvećih izvoznica ugljena na svijetu, umjesto zatvaranja svojih ugljenokopa i odustajanja od bilo kakvog investiranja u taj segment energetskog sektora, već gotovo cijelo desetljeće čini upravo suprotno onome Zapadu (tu mislimo i na SAD) – snažno investira u proizvodnju ugljena, računajući kako se potrebe za njim u svijetu još neće dugo smanjivati. S druge strane, zatvaranjem vlastite proizvodnje u mnogim zemljama Zapada, poput Njemačke, a to će zbog članstva u EU morati učiniti i Poljska kojoj industrija ugljena osigurava čak oko 200 000 radnih mjesta, Rusija se nada kako će ostati jedan od rijetkih svjetskih izvoznika ugljena i da će time moći kreirati cijene i osigurati dodatne velike izvore zarade. Zanimljivo je kako je gotovo identično mišljenje ovom ruskom imao i bivši američki predsjednik Donald Trump, koji je na užas političara iz Demokratske stranke i brojnih ekoloških udruga također odlučio obnoviti američku proizvodnju tog fosilnog energenta, čiji su SAD također jedan od ponajvećih svjetskih izvoznika.

Ovaj uvod dio je našeg komentara objavljenog 28. siječnja pod nazivom „Putin ne vjeruje u uspjeh globalne „zelene agende“ i ulaže u proizvodnju ugljena“ (vidi poveznicu ispod teksta). Na njega smo podsjetili s obzirom na slijedeću vijest, s njim usko povezanu:
Jučer je ruski predsjednik Vladimir Putin tijekom sastanka o razviju industrije ugljena podsjetio na probleme koje upravo proživljava američka savezna država Teksas zbog abnormalnih hladnoćai naznačio kako takve stvari mogu utjecati na prognozu za značajno smanjenje uporabe ugljena kao energenta.

Putin je, podsjećamo, suprotno Zapadnim političarima, po ovom pitanju zauzeo posve suprotan smjer i Rusiju u zadnjih 20 godina pozicionirao na treće mjesto prema izvozu ugljena na svijetu, ulažući golema financijska sredstva u taj sektor ruske energetske politike. Usvajanjem svoje Agende za razvoj ugljena do 2035. godine, Putin se pripremio za budućnost koja možda i nikada neće doći – globalni povratak ugljena. Njegov se proračun temelji na činjenici da će prijelaz svijeta na obnovljive izvore energije, takozvani energetski zaokret – propasti, što bi Rusiju učinilo jedinim izvoznikom ugljena, s najvećim rezervama na svijetu. U takvoj će situaciji Rusija do određene mjere diverzificirati svoj sustav prodaje prirodnih resursa te će, osim na nafti i plinu, zarađivati veliki  novac i na ugljenu – kao jedini preostali izvoznik, kako piše njemački medij die Welt na kojeg se odnosi spomenuti komentar. To izgleda vrlo atraktivno s obzirom kako posljednjih nekoliko mjeseci cijene ugljena neprestano rastu.

Ali vratimo se opet jučerašnjem sastanku i novim Putinovim riječima. „Što se tiče dugoročnih izgleda globalnog tržišta ugljena izvan ovog desetljeća, znam da u tom pogledu postoje različite prognoze. Nije tajna kako neke od njih podrazumijevaju značajno smanjenje tržišta, uključujući i tehnološke promjene u globalnom gorivno-energetskom sustavu, aktivnu uporabu alternativnih goriva”, kazao je ruski čelnik. Istodobno, je napomenuo kako treba biti oprezan pri oslanjanju na nestabilne izvore energije.

„Što se s tim događa, također znamo: Teksas je ostao smrznut kada je (nedavno) bila hladnoća. A vjetrenjače su se morale zagrijavati na načine koji su daleko od zaštite okoliša. Možda će i to utjecati na vlastite prilagodbe”, predložio je ruski čelnik, dodajući, da u svakom slučaju treba pažljivo razraditi sve moguće scenarije kako bi se zajamčio siguran razvoj ruskih rudarskih područja ugljena, čak i uz smanjenje globalne potražnje za tim energentom.




Putin je kazao da je od 2017. proizvodnja ugljena u Rusiji previsila 400 milijuna tona godišnje. Više od polovice toga se izvozi. Glavna prodaja ruskog ugljena ostvaruje se u azijsko-pacifičkoj regiji, gdje je prošle godine prodano 122 milijuna tona.

“Istodobno, u azijsko-pacifičkoj regiji postoji dodatna potražnja koju bi mogle pokriti ruske tvrtke. I važno je ne propustiti ovaj trenutak; fleksibilno koristeći logističke mogućnosti našeg transportnog sustava, kako bi se povećao izvozni potencijal domaće industrije ugljena. A to, naglašavam, znači nova radna mjesta, povećanje dohotka ljudi zaposlenih u ovoj industriji i transportnom sustavu Rusije”, zaključio je Vladimir Putin.

Podsjećamo: deset dana u veljači polarne hladnoće stigle su u središnje i južne države Sjedinjenih Država, a elektroenergetski sustav Teksasa nipošto nije prilagođen tako ekstremnim zimskim uvjetima. Polovica vjetroelektrana se zaustavilo. Nedostajalo je elektrana na (plinsko) gorivo i termoelektrana (na mazut ili ugljen). Rezervoari i cjevovodi su se zaledili, zbog čega je proizvodnja plina pala za trećinu, a guverner Teksasa bio je prisiljen zabraniti izvoz plina na nekoliko dana. Bez električne energije u državi je odjednom bilo do 5 milijuna ljudi, a njezine cijene, kao i cijene plina dosegnule su astronomske iznose. Slično stanje bilo je i u drugima saveznim državama na jugu i istoku zemlje.





Putin ne vjeruje u uspjeh globalne „zelene agende“ i ulaže u proizvodnju ugljena

 

Komentari

komentar




You may also like