Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je rekao da će se Rusija boriti za obranu svojih interesa, koristeći pritom sva raspoloživa sredstva, prenosi Reuters.
Govorio je na godišnjoj sjednici ruskoga Vijeća za ljudska prava koja se održala putem video konferencije. U obraćanju sudionicima sjednice požalio se da zapadne organizacije za ljudska prava na Rusiju gledaju kao na “zemlju drugog reda koja uopće nema pravo postojati”. “To je ono s čim mi imamo posla. A možemo odgovoriti samo na jedan način – dosljednom borbom za svoje nacionalne interese. Upravo to ćemo učiniti i neka nitko ne računa ni na što drugo”, rekao je Putin. “Da, mi ćemo to napraviti raznim načinima i sredstvima, prije svega ćemo se, naravno, fokusirati na miran način, no ne preostane li nam ništa drugo, branit ćemo se svim sredstvima koja su nam na raspolaganju”, poručio je ruski predsjednik.
Upozorio je da se svakim danom povećava rizik od nuklearnog rata, no ustrajao je na tome da Rusija nije “poludjela” i da svoj nuklearni arsenal smatra isključivo sredstvom odvraćanja. Međutim, Putin je rekao da će Rusija braniti svoj teritorij i svoje saveznike “svim dostupnim sredstvima”, dodavši da su Sjedinjene Američke Države, a ne Rusija, rasporedile takozvano “taktičko” nuklearno oružje u drugim zemljama. Ustvrdio je da Rusija na svoj arsenal gledao kao na sredstvo za odvraćanje, a ne za napad. “Nismo poludjeli, shvaćamo što je nuklearno oružje. Ta sredstva posjedujemo u naprednijem i modernijem obliku od bilo koje druge nuklearne zemlje … No, nećemo trčati po svijetu i mahati tim oružjem kao britvom”, kazao je Putin.
Putin se godišnje sastaje sa svojim Vijećem za ljudska prava, tijelom za koje kritičaru kažu da mu je omogućilo da ponudi prazna obećanja o građanskim slobodama dok povećava represiju i guši otpor protiv svoje vlasti. U svom je javnom istupu odgovarao na komentar člana Vijeća za ljudska prava koji je rekao da ukrajinske snage granatiraju stambena područja regije Doneck pod ruskom kontrolom. Ukrajina je u dosadašnjih deset mjeseci rata pretrpjela teške civilne žrtve, no Rusija uporno negira da je pucala na civile. Putin je također kazao da će se njegova vojska vjerojatno dugo boriti u Ukrajini, ali i da u ovom trenutku ne vidi razloga za mobilizaciju dodatnih vojnika. “Što se tiče posebne vojne operacije, to, naravno, može biti dugi proces”, kazao je. No trenutno nema potrebe za drugim krugom mobilizacije nakon poziva 300 000 rezervista u rujnu i listopadu. Od tog broja, trenutno ih je 150 000 raspoređeno u Ukrajini.
UN: Ruske snage početkom invazije smaknule stotine civila
Ruske snage su prvih mjeseci invazije na Ukrajinu ubile najmanje 441 civila, priopćio je u srijedu Ured za ljudska prava Ujedinjenih naroda (OHCHR), dokumentirajući pogubljenja po kratkom postupku i napade u nekoliko desetaka gradova u tri regije, prenosi Reuters.
Stvarni broj žrtava u regijama Kijev, Černihiv i Sumi vjerojatno je mnogo viši, priopćio je OHCHR u izvješću koje se bavi razdobljem od početka invazije 24. veljače do početka travnja, kada su se ruske snage povukle s tih područja. “Ruske oružane snage koje su kontrolirale područja počinile su ta djela, što je dovelo do smrti 441 civila (341 muškarca, 72 žene, 20 dječaka i 8 djevojčica)”, stoji u izvješću. Preko promatračke misije UN-a OHCHR je prikupio dokaze iz 102 grada i sela. Moskva opetovano niječe da je ciljala civile u onome što naziva “specijalnom vojnom operacijom”. Od početka rata do 4. prosinca OHCHR je registrirao 6702 poginula civila, što je podatak koji uključuje sve strane. Opseg novog izvješća ograničen je na područja pod ruskom kontrolom tijekom prvih dana borbi zbog “prevladavajućih navoda o ubojstvima civila u te tri regije” i OHCHR-ovih mogućnosti da provjeri i dokumentira zločine nakon što su se ruske snage povukle.
Komisija UN-a u listopadu je zaključila da su ruske snage odgovorne za veliku većinu kršenja prava u ranim danima rata. Mnoga tijela ubijenih, dokumentirana u novom izvješću, pokazuju znakove da je riječ o namjernim ubojstvima, pokazalo je izvješće. Do kraja listopada, OHCHR je još uvijek pokušavao potvrditi dodatnih 198 navodnih ubojstava civila u tri regije u to vrijeme. Neka su područja podnijela najveći teret ubojstava, navodi se u izvješću, poput grada Buče u Kijevskoj regiji, koji je bio pod kontrolom ruskih trupa od 5. do 30. ožujka. OHCHR je tamo registrirao 73 ubojstva, a radi na potvrdi još 105 slučajeva.
Smaknuća po kratkom postupku
Cilj izvješća je dokumentirati žrtve i pokušati počinitelje privesti pravdi. Detaljno je analizirano 100 ubojstava. Od toga je 57 njih klasificirano kao pogubljenja po kratkom postupku, od kojih je 30 bilo osoba u pritvoru, dok su 27 bile žrtve pogubljene na licu mjesta. U ostala 43 slučaja civili su ubijeni dok su se kretali unutar ili između naselja pješice ili biciklom, automobilom ili kombijem. “Većina žrtava bila je meta dok su putovali na posao, dostavljali hranu drugima, posjećivali susjede ili rodbinu ili dok su pokušavali pobjeći od neprijatelja”, navodi se.
Stoltenberg: uvjeti za mirno rješenje ukrajinskog rata „sada ne postoje“
