Putin: Šutnja EU-a o besplatnoj isporuci ruskih gnojiva zemljama u razvoju je ‘vrhunac cinizma’

Odbijanje Europske unije da odgovori na ruski prijedlog o besplatnoj isporuci 300 000 tona gnojiva iz europskih luka u zemlje u razvoju je “vrhunac cinizma”, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin, prenosi Anadolu Agency.

“Jasno je da ne žele dopustiti našim tvrtkama da zarađuju. Ali mi to želimo dati besplatno, barem besplatno dati zemljama u potrebi. Ne, i na to nema odgovora”, kazao je Putin na svečanosti predaje vjerodajnica veleposlanicima 24 zemlje. Ruski je čelnik istaknuo da sankcije koje su uvele zapadne države negativno utječu i na njih same i na najsiromašnije zemlje. Ustvrdio je da su upravo zemlje u razvoju i najsiromašnije zemlje prvenstveno pogođene zapadnim ograničenjima opskrbe svjetskih tržišta ruskim energentima, hranom i gnojivima.

Ruski je predsjednik kazao da Moskva neće odstupiti od svog suverenog kursa, dodajući da će sankcije Zapada uzeti danak njihovim državama i najsiromašnijim zemljama. Putin je također naglasio da će se Kremlj obratiti sljedećoj Skupštini Ujedinjenih naroda na način koji će promovirati ujedinjenje i rješavanje regionalnih problema.

Putin se također osvrnuo na sukob na tlu Ukrajine. Kazao je da “rusko naoružanje korišteno u specijalnoj vojnoj operaciji pokazuje visoku učinkovitost”, prenosi Baha News. Međutim, istaknuo je da poduzeća vojno-industrijskog kompleksa “moraju osigurati opskrbu trupa potrebnom opremom i oružjem što je prije moguće”. Šef Rusije istaknuo je da bi Moskva trebala nastaviti proučavati zapadno naoružanje, kao i dodatno poboljšati vlastitu opremu, i to učiniti “brzo”.

O nedavnim napetostima između Armenije i Azerbajdžana, Putin je rekao da svaki sukob između “nama bliskih zemalja” izaziva “ozbiljnu zabrinutost”, prenosi Anadolu Agency. Pozivamo sve na suzdržanost, striktno pridržavanje prekida vatre i čvrsto praćenje trojnih izjava čelnika Rusije, Azerbajdžana i Armenije, dodao je. Putin je naglasio da se kroz Organizaciju ugovora o zajedničkoj sigurnosti poduzimaju mjere za smanjenje napetosti između Armenije i Azerbajdžana. Zemlje su nedavno postigle prekid vatre nakon graničnih sukoba koji su odnijeli živote na obje strane. Odnosi između bivših sovjetskih republika napeti su od 1991. godine, kada je armenska vojska okupirala Nagorno-Karabah, teritorij međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana. Baku je oslobodio nekoliko gradova, sela i naselja od armenske okupacije tijekom novih 44-dnevnih sukoba u jesen 2020., koji su okončani nakon primirja uz posredovanje Moskve. Mirovni se sporazum u Azerbajdžanu slavi kao trijumf.

Scholz nakon 90 minuta razgovora s Putinom: Njegovi ciljevi su imperijalistički





 

Komentari

komentar





You may also like