Putin za ponedjeljak sazvao sastanak ruskog Vijeća sigurnosti, u sjeni napada na Krimski most

U ponedjeljak će ruski predsjednik Vladimir Putin održati operativni sastanak sa stalnim članovima ruskog Vijeća sigurnosti, izjavio je u nedjelju, 9. listopada, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, čije riječi prenosi agencija TASS.

Iako ruski čelnik obično održava operativne sastanke s Vijećem sigurnosti na tjednoj bazi, ova najava ipak dolazi u sjeni jučerašnjeg, kako ga Moskva službeno tretira – terorističkog napada na Krimski most, uslijed čega su se urušila njegova dva luka, predviđena za promet cestovnih vozila, dok su na željezničkom mostu izgorjeli spremnici goriva na teretnom vlaku.

Mnogi u Rusiji i u svijetu nakon tog događaja očekuju oštri ruski protuodgovor, prije svega na ukrajinskim bojišnicama dugim više od 1000 kilometara. Drugim riječima, očekuju eskalaciju sukoba.

Međutim, hoće li do toga doći, s obzirom kako ruski državni vrh i ovog puta nije reagirao nervozno ili histerično, a navodno je došlo i do stabiliziranja po ruske snage neugodnog stanja na sjeveru Hersonske regije gdje je ukrajinska vojska posljednjih dana ostvarila značajne uspjehe duž desne obale Dnjepra, u smjeru istoimenog administrativnog središta – ostaje za vidjeti.

Naime, nije nikakva tajna kako ruska javnost postaje krajnje nezadovoljna načinom vođenja „specijalne vojne operacije“, tim više što su, nedavno, ti prostori i službeno postali dio teritorija Ruske Federacije nakon održanih referenduma koje Zapad i Kijev odbacuju kao farsu i ne priznaju njihove rezultate.

To nezadovoljstvo javnosti najvećim dijelom ne proizlazi iz pacifizma ili protu-Putinovog raspoloženja (čega, objektivno, ima vrlo malo, jer su snažne zapadne sankcije „slomile“ i posljednji ozbiljniji pokušaj otpora Putinovoj vlasti i u javnosti su golemom većinom prihvaćene i doživljene kao pokušaj uništenja ruske države i ruskog naroda – i tu činjenicu treba imati u vidu), već zbog želje za brzom pobjedom i skorim završetkom sukoba.





Međutim, i to treba naglasiti, službeno se rok dovršetka vojne operacije nikada nije definirao (a najmanje se govorilo da će biti kratak a pobjeda laka), već se naglašavalo (i još se naglašava), kako će operacija trajati do ostvarenja zacrtanih ciljeva. Ali i ti su ciljevi prilično nejasni – ako se u obzir uzmu termini poput „denacifikacije“ i „demilitarizacije“. Uostalom, okolnosti su sada i geografski i geopolitički promijenjene (gledano iz kuta Moskve) u odnosu na stanje uoči početka operacije, s obzirom na spomenuto anektiranje novih ukrajinskih teritorija što nikada nije bilo službeno najavljivano.

Komentari

komentar





You may also like