Raste brzina gradnje plinovoda „Sjeverni tok 2“ kroz danske vode Baltičkoga mora

Nastavljamo pratiti „utrku s vremenom“ između izvođača radova na rusko-njemačkom plinovodu „Sjeverni tok 2“ s pojedinim američkim kongresmenima iz redova Demokratske stranke, koji nastoje do kraja godine pokrenuti sankcije protiv izvođača radova na tome plinovodu kroz obrambeni proračun SAD-a za iduću godinu,  a koji bi trebao biti usvojen do Božića ove godine.

Naime niti u Zastupničkom domu Kongresa niti u Senatu ne postoji konsenzus oko uvođenja sankcija protiv tog ruskog energetskog projekta, pa demokrati, sada, na ovaj način – kroz zakon o vojnom proračunu za iduću godinu – žele primorati predsjednika Trumpa na uvođenje tih sankcija. Sam Trump, naime, nije odveć sklon takvim prijedlozima, pa iako se načelno oštro protivi tome plinovodu kroz Baltičko more, koristeći pritom već dobro poznate političke fraze o prevelikoj europskoj energetskoj ovisnosti o Rusiji i njezinom „agresorskom“ plinu, do sada po tom pitanju nije učinio ništa konkretno. To je bilo vidljivo i jučer, nakon njegovog razgovora s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel na summitu NATO saveza u Londonu, kada je na upit novinara o mogućim američkim sankcijama protiv izvođača radova na tom plinovodu, odgovorio, kako je to u prvom redu stvar Njemačke i da bi želio da ona sama odustane od toga projekta i da se on tomu nada. Naravno, teško je ne primijetiti određenu mekoću Trumpove retorike po tome pitanju (u usporedbi s njegovom oštrom i otvorenom retorikom oko drugih, po američke interese bitnih pitanja). Ali ne radi se tu, kako bi netko možda pomislio, ni o kakvim Trumpovim „simpatijama“ prema Rusiji, Putinu ili samoj  Njemačkoj, kao američkoj saveznici, već, jednostavno, o tome, da on i kao državnik i kao biznismen jako dobro zna kako je taj plinovod već od ranije nezaustavljiv, i da bi bilo kakvi američki nasilni potezi, poput sankcijskog kažnjavanja europskih tvrtki-investitora ili izvođača tj. kažnjavanja ključnih europskih država-saveznica SAD-a bili osuđeni na propast. Štoviše, samo bi pogoršali već ionako prilično neugodno uzdrmano prekoatlantsko savezništvo.

S druge strane Rusija i Njemačka po pitanju „Sjevernog toka 2“ ništa ne prepuštaju slučaju, o čemu svjedoči i slijedeća vijest:

Izgradnja plinovoda „Sjeverni tok 2“, kroz njegovu posljednju dionicu – onu kroz danske vode Baltičkoga mora, teče užurbanom dinamikom. Za tjedan dana, koliko na tom odsječku plinovoda traju radovi polaganja podmorskih cijevi, brodovi-cjevopolagači (paralelno rade dva takva broda, svaki za po jednu cijev toga dvocjevnog plinovoda) završili su više od 20% od ukupne dionice kroz dansku gospodarsku zonu tj. položili su na dno mora cijevi u dužini 31 od ukupno 147 kilometara tog dijela plinovodne trase. Tom dinamikom radova plinovod se u potpunosti može izgraditi uoči Nove godine, kako je to projektom prvotno i bilo planirano.

Ovaj završni „sprint“ ruskog Gazproma i zapadnih suinvestotora u projektu – britansko-nizozemskog Shela, francuskog Engie, austrijskog OMV-a i njemačkih tvrtki Uniper i Wintershall, omogućilo je prošlomjesečno dansko izdavanje završne dozvole za izgradnju plinovoda kroz njihove vode: dozvole, na koju je investitor – tvrtka „Nord Stream 2 AG“ – čekao gotovo 3 godine, bez bilo kakvog odgovora od strane Kopenhagena. Ta je dozvola na snagu stupila prije tjedan dana te je flota brodovlja za izvođenje radova krenula „bojevim maršom“ prema danskim morskim vodama (o tome smo opširnije pisali na poveznici ispod teksta) radi otpočimanja radova.



Danska dionica je posljednji neizgrađeni dio podmorskog dijela plinovoda „Sjeverni tok 2“. Prema podacima navigacijskog portala za praćenje položaja brodova „Marinetraffic“, u tjedan dana najveći svjetski brod-cjevopolagač „Pioneering Spirit“ i njegov manji „brat“ „Solitaire“ u radnom su režimu prevalili 17 morskih  milja i položili 31 od ukupno 147 kilometara cijevi na dno mora. Brodovi se kreću jedan iza drugoga na udaljenosti od 10 kilometara i istovremeno polažu cijevi na obje linije toga plinovoda.

Danas su ti brodovi zaustavili kretanje, kako bi, vjerojatno, primili nove isporuke plinskih cijevi iz njemačke luke Mukran posredstvom logističkih brodova „Bourbon Topaz“ i „Algeria“ (za brod „Pioneering Spirit“). Za drugi cjevopolagač – brod „Solitaire“ – pošiljku cijevi nose brodovi „Fortress“ i „Standard Princess“, a radi se o 22 tisuće tona cijevi samo za taj – mnaji brod od njegovog spomenutog, većeg „brata“.

Iza brodova cjevopolagača kreće se brod „Fortitude“ za monitoring položenih cijevi na dnu mora.

Pri maksimalnoj mogućoj radnoj brzini „Pioneering Spirita“, koja se kreće do 5 kilometara na sat, i uz povoljne vremenske uvjete, čitava danska dionica „Sjevernog toka 2“ (a time i čitavi plinovod) mogla bi biti završena čak i do Božića. Dakle, baš nekako do roka usvajanja novog američkog vojnog proračuna.

Ali bili ti datumi slučajno kompatibilni ili ne, činjenica je ipak samo jedna: plinovod „Sjeverni tok 2“ je u svom praktičnom „foto-finišu“ i na njegovo dovršenje više ozbiljno ne mogu utjecati bilo kakve političke odluke s ove ili one strane Atlantika.

Njemačko-ruska ofanziva na Baltiku: Velika flota za izgradnju „Sjevernog toka 2“ krenula prema Danskoj!

Komentari

komentar

You may also like