Revolucija u Kazahstanu! Sukobi s policijom, pala vlada, uvedeno izvanredno stanje

U Kazahstanu se nastavljaju masovne prosvjedne akcije uzrokovane porastom cijena plina. Vlasti su još ranije najavile snižavanje cijene goriva, ali prosvjedi nisu jenjavali. U nekoliko regija uvedeno je izvanredno stanje.

U ovom trenutku u bivšoj prijestolnici Kazahstana u tijeku je napad na gradsku administraciju bivše prijestolnice Alma-Ate. Nekoliko tisuća prosvjednika pokušava se probiti na prostor rezidencije predsjednika Kazahstana u tom gradu, javljaju lokalni mediji, a prenose RIA Novosti..

Kako javlja Sputnik Kazahstan, pozivajući se na Ministarstvo zdravstva, prosvjednici napadaju bolnice i ometaju rad liječnika na ulicama grada. Tako su u gradskom kardiološkom centru razbijeni prozori hitne pomoći i kliničko dijagnostičkog odjela, a u regiji Nauryzbay blokiran je pristup kolima hitne pomoći s pacijentom do hitne pomoći Gradske kliničke bolnice.

Prema kratkim snimkama na društvenim mrežama, vide se stotine mladih Kazahstanaca koji su preplavili Trg Republike, pokušavajući ući u rezidenciju predsjednika, ali su ih dočekani od snaga sigurnosti. Prema nekim izvješćima, skupina prosvjednika uspjela je ući u zgradu.

Što se zapravo događa?

Prosvjedne akcije u Kazahstanu počele su s prvim danima nove godine. Stanovnici gradova Zhanaozen i Aktau na zapadu zemlje izašli su na skupove prosvjedujući protiv dvostrukog poskupljenja plina, što je Ministarstvo energetike obrazložilo činjenicom da su se od 1. siječnja cijene počele formirati na elektroničkoj burzi tj. na temelju ponude i potražnje.




Predsjednik Kassym-Jomart Tokayev naredio je stvaranje povjerenstva za proučavanje stanja, a 4. siječnja objavio je kako je spreman ispuniti glavni zahtjev prosvjednika i smanjiti cijene plina. Međutim, prosvjedi su se proširili i na druge gradove. U Alma-Ati su se 4. siječnja navečer sukobili prosvjednici sa snagama sigurnosti, koji su koristili plin i šok bombe.

Šef države pozvao je ljude da pokažu razboritost i ne podliježu provokacijama iznutra i izvana. Prema njegovim riječima, vlast neće pasti, ali zemlji “ne treba sukob, već međusobno povjerenje i dijalog”. “Pozivi na napad na urede civilnih i vojnih službi apsolutno su nezakoniti. Ovo je zločin! Vlada neće pasti. Ali ne trebamo sukob, već međusobno povjerenje i dijalog”, uvjeravao je prosvjednike predsjednik Tokajev. Prema njegovim riječima, sada je u pitanju dobrobit Kazahstanaca i mjesto zemlje u modernom svijetu. Radni sastanak Vlade bio je zakazan za danas, 5. siječnja, ali to nije smirilo stanje na ulicama.





Kasno sinoć je predsjednik uveo izvanredno stanje u regijama Alma-Ata, Almaty i Mangistau, koje će biti na snazi ​​do 19. siječnja. Tamo se uvodi policijski sat, zabranjena su masovna okupljanja, a kretanje ograničeno.

Tokajev je jutros raspustio vladu, koja je, kako je rekao, posebno kriva što je dozvolila prosvjedno stanje. Također je odredio uvođenje državne regulacije cijena ukapljenog plina i benzina za šest mjeseci tj. odustao je od burzovnog reguliranja istog.

Podsjećamo da su se u prvim danima nove godine, stanovnici gradova Zhanaozen i Aktau u regiji Mangistau u Kazahstanu (regija za proizvodnju nafte na zapadu zemlje) okupili u znak prosvjeda protiv dvostrukog povećanja cijena plina. Na benzinskim postajama gorivo je poraslo s 50 tengi na 120 tengi (21 rublja). A automobili u toj regiji uglavnom rade na plin.

Štoviše, tijekom protekle dvije godine potrošnja ove vrste goriva je porasla, dok je obujam proizvodnje ostao isti. I, kako sada kažu nadležni, plin su prodavali ispod cijene, odnosno s gubitkom proizvođačima.




Korištenje platformi za elektroničko trgovanje u zemlji počelo je 2019. godine. A do 2022. planirali su potpuno prijeći na ovaj mehanizam, napuštajući državnu regulaciju cijena. Na rast cijena utjecalo je i stanje u svijetu jer gorivo posvuda poskupljuje.

Zanimljivo će biti pratiti ponašanje Moskve u ovim previranjima u Kazahstanu s obzirom da su dvije zemlje u istim političkim i vojnim integracijama. Međutim nije sve onako kako izgleda. Kazahstanska politička elita već godinama vodi prozapadnu politiku. Zapadni kapital je snažno prisutan u svim segmentima gospodarstva i ključnim projektima. Osim toga u praksi se provodi snažna proturuska kampanja, prije svega ona koja se odnosi na pokušaje zabrane ruskog jezika. Toleriraju se i sve češći protuzakoniti napadi posebne neformalne civilne udruge koja se na ulicama fizički obračunava s onima koji koriste ruski jezik, a radi se o brojnim pripadnicima ruskog i ukrajinskog naroda. Takve se osobe znaju primoravati i da se na video snimkama kaju za to što govore ruski pri čemu moraju obećati da to više neće činiti.

Zapadni dio Kazahstana je u etničkom smislu najčišći tj. nastanjen gotovo isključivo Kazacima, a u ostalim dijelovima stanovništvo je izmiješano. Dovoljno je podsjetiti da je prilikom raspada SSSR tadašnji (i donedavni) predsjednik Kazahstanske SSR Nursultan Nazarbajev otovreno govorio kako ne želi državnu samostalnost ali ga je na to gotovo prinudio sam Boris Jeljcin. Nije ni čudo za takav stav prvog kazahstanskog predsjednika. U zemlji je u to vrijeme bilo oko 51% Kazaka i 49% Rusa i Ukrajinaca, a osim toga Kazahstan nikada u povijesti nije imao državnu samostalnost već je njegov veći dio sadašnjeg teritorija pripadao Carskoj Rusiji. Zato niti sada nije malo onih u Rusiji, koji, ako bi Kazahstan krenuo u nekom geopolitičkom „proturskom“ ili „prozapadnom“ smjeru traže da u tom slučaju vrati ono što je Carska Rusija kao svoj teritorij unijela u novonastali SSSR, kada je i stvorena kazahstanska socijalistička republika.

Dakle, odnosi Moskve i Astane nikako nisu idealni kako bi to netko slabije upućen mogao pretpostaviti, iako se navedeni problemi s obje strane iz službenih priopćenja  rijetko mogu vidjeti jer se redovito govori u svojevrsnim frazama tipa onih o „bratstvu i jedinstvu”.

Zato i ne čude današnje riječi poznatog ruskog novinara i dobrog poznavatelja kazahstanskih prilika  i člana moskovske gradske skupštine (moskovska duma) Andreja Medvedeva, koji navodi kako Rusija ne bi trebala podržavati nikoga u kazahstanskoj krizi – niti prosvjednike, niti vlasti.

Kazao je kako za Rusiju i sudionici nereda i aktualna vlast podjednako odišu rusofobijom.

“Vrijedi li podržati vlasti, koje godinama njeguju temu kazahstanskog ‘Holodomora’, koji tiho odobrava jezične patrole, a općenito istiskuje ruski jezik, koji gradi povijesnu mitologiju na temelju povijesti herojske borbe protiv rusko-carsko-sovjetske okupacije? S druge strane, vrijedi li podržati prosvjednike koji su odgojeni na ovoj ideologiji i njihove vođe koji, u ovoj ili onoj mjeri, dijele tu ideologiju” – pita se Medvedev na svom Telegram kanalu.

Stručnjak smatra da bi u ovoj situaciji Rusiju trebali zanimati isključivo njeni nacionalni interesi – sigurnost ulaganja državnih tvrtki i privatnog poslovanja te sigurnost ruskog stanovništva u Kazahstanu.

“Globalno, ni u jednoj od elitnih skupina u Kazahstanu nemamo potreban utjecaj. Stoga, neka budu sami. Bez nas. U suprotnom, bez obzira na tijek događaja, ispostavit će se da smo mi krivi za sve “, sažeo je svoje stavove na aktualnu kazahstansku krizu Andrej Medvedev.

Komentari

komentar

You may also like