Rijetki metali, kao kinesko „oružje“ u trgovinskom ratu sa SAD-om

Naslovna foto preuzeta s http://www.everythingselectric.com/arran-rare/

U našim jučerašnjim vijestima o američko-kineskom trgovinskom i u sklopu njega započetom „tehnološkom hladnom ratu“, kao jedan od tri moguća kineska „asa u rukavu“  označili smo i kinesko posjedovanje rijetkih zemnih metala koje ta država izvozi u SAD. (Ostala dva „asa“ su kineska rasprodaja američkih obveznica, a Kina, kao najveći svjetski vlasnik američkih obveznica može povući američki dug u iznosu većem od 1 trilijun dolara; te veliko smanjenje vrijednosti svoje valute juana čime bi se dodatno pojeftinio ionako veliki kineski izvoz. O ovome detaljnije u poveznici ispod teksta).

Međutim, sada ćemo obratiti pozornost na kineske rijetke metale, jer smo jučer spomenuli kako je kineski predsjednik Xi Jinping posjetio industrijski pogon za proizvodnju rijetkih metala JL MAG Rare-Earth Co. O toj temi također piše i Reuters.

Porast američko-kineske napetosti izazvao je zabrinutost da Peking može iskoristiti svoj dominantni utjecaj izvoznika rijetkih elemenata kao oružje u trgovinskom ratu sa SAD-om. A ti se elementi koriste u širokom spektru proizvoda: od baterija tj akomulatora za električne i hibridne automobile, proizvodnju kompjutora, DVD-playera, vjetro-turbina, automobilskih katalizatora, televizora, lasera, supervodiča, pa do vojnog naoružanja. Neki od rijetkih metala nužni su za proizvodnju reaktivnih motora, sustava navođenja raketa, sustava proturaketne obrane, satelita i lasera. Npr. kemijski element lantan nužan je za proizvodnju instrumenata za noćno izviđanje.

A da je stanje po SAD neugodno svjedoči i činjenica da je Washington iz spiska kineskih proizvoda na koje je uveo carine u vrijednosti od 200 milijardi dolara izostavio upravo rijetke metale. Naime, američki vojno-industrijski divovi poput  Raytheon Co i Lockheed Martin Corp, proizvode složene vojne proizvode, prije svega rakete, za koje su nužni rijetki metali. I Apple Inc također koristi rijetke elemente za izradbu svojih proizvoda, poput  kamera i sl.

Reuters dalje navodi kako rijetki metali predstavljaju grupu od 17 elemenata. Evo njihovih naziva u engleskoj verziji: anthanum, cerium, praseodymium, neodymium, promethium, samarium, europium, gadolinium, terbium, dysprosium, holmium, erbium, thulium, ytterbium, lutetium, scandium, yttrium. Na udio Kine, kao vodećeg svjetskog izvoznika rijetkih elemenata, otpada čak 80% američkog uvoza tih metala. Američka Geološka služba (U.S. Geological Survey) navodi kako je 2017. g na Kinu otpadalo 81% svjetske proizvodnje rijetkih metala. Oni se također još iskopavaju i u Indiji, Južnoj Africi, Kanadi, Australiji, Estoniji, Brazilu i Maleziji.

Jedini američki rudnik tih metala je rudnik Mountain Pass u Kaliforniji, u vlasništvu MP Materials, ali je zanimljivo da i ta tvrtka godišnje u Kinu dostavlja 50 tisuća tona dobivenog koncentrata na daljnju preradu. To samo pokazuje ukupnu složenost američko-kineskih gospodarskih odnosa.

Ovoga je tjedna australijska tvrtka Lynas Corporation Ltd izjavila kako je potpisala memorandum o razumijevanju s tvrtkom Blue Line Corp iz Teksasa, oko izgradnje tvornice za preradu rijetkih metala u SAD-u.

 

Kako Kina može odgovoriti na nove američke carine?

0 komentara

You may also like