Rover na Marsu pronašao zanimljive tragove u potrazi za životom izvan Zemlje

Na dnu plitkog kratera na Marsu, NASA-in rover Perseverance (“Upornost”) iskopao je komade tla kojemu se raduju znanstvenici. Marsovsko kamenje koje je iskopao rover pokazuje znakove vodene prošlosti i krcato je vrstom organskih molekula koje su temelj života kakvog poznajemo. Znanstvenici koji surađuju na misiji također kažu da uzorci stijena, koje je rover pohranio u cijevima za budući povratak na Zemlju, vjerojatno sadrže pravi kemijski recept za očuvanje dokaza drevnog života na Marsu, ako je ikada postojao, prenosi The Washington Post.

Novi nalazi Perseverancea detaljno su opisani u tri opsežne studije objavljene jučer, jedna u časopisu Science i dvije u časopisu Science Advances. Izvješća u časopisu su vrlo tehnička i lišena senzacionalizma, ali uključeni znanstvenici “prevode” ih u uzbudljiviju priču. “Ovo je fascinantno. Gotovo u svakom kamenu nalazimo organske tvari”, rekla je Abigail Allwood, NASA-ina geologinja. 

Jedna od studija zaključila je da su stijene u krateru doživjele tri različita događaja u kojima su bile izložene vodi. “Ključno je da su uvjeti u stijeni tijekom svakog vremena kada je voda prolazila kroz nju mogli podržati male zajednice mikroorganizama”, rekao je glavni autor Michael Tice, geolog s teksaškog sveučilišta A&M. “No, nećemo znati sve detalje dok ne vratimo uzorke na Zemlju.”

Rover Perseverance je 18. veljače 2021. izveo brzo slijetanje u krater nazvan Jezero i od tada istražuje krater, usput čuvajući uzorke stijena za kasniju provjeru na Zemlji. Ovo je ambiciozna, višefazna misija će zahtijevati od NASA-e da pošalje još jedno vozilo na površinu Marsa sa sposobnošću lansiranja uzoraka u orbitu. Svemirska letjelica bi potom nosila te uzorke natrag na Zemlju radi laboratorijskih istraživanja. Točan raspored tek treba utvrditi, ali NASA se nada da će uzorci tla stići na Zemlju početkom 2030-ih.

Ovo istraživanje na Marsu dio je procvata mladog polja astrobiologije, koje uključuje potragu za potencijalno naseljivim planetima. Pitanje otkrića života izvan Zemlje i dalje je želja mnogih znanstvenika. Čak je i pronalazak organskih tvari, tj. molekula pogodnih za život s kombinacijama ugljika, vodika i kisika – daleko od otkrivanja života ili čak dokaza njegove prisutnosti u prošlosti. Takve molekule mogu biti biološkog ili nebiološkog podrijetla.

Ipak, Mars je bitan u takvoj potrazi jer ima mnogo povoljnih osobina. Mars je vjerojatno bio mnogo sličniji Zemlji prije otprilike 3 milijarde godina, s toplijim i vlažnijim uvjetima. Život je možda nekad postojao na Zemlji i Marsu istovremeno, a moguće je da je nastao na Marsu i proširio se na Zemlju preko meteorita. Premda je površina Marsa sada suha pustoš, planet bi mogao imati vodu u značajnim količinama ispod površine. Iako rover Perseverance nema instrumente za kemijsko otkrivanje živih organizama ako oni danas postoje, njegovi instrumenti daju znanstvenicima mogućnost proučavanja Marsove površine na razini detalja koja nikada prije nije bila moguća. Jedan od novih radova koji pomnije istražuju kemiju tla Marsa donio je iznenađenje geolozima. Pretpostavljali su da će iskopati hrpu sedimentnih stijena. Umjesto toga, stijene su vulkanske.





Krater Jezero nastao je prilikom sudara. Naime, asteroid je udario Mars prije najmanje 3.5 milijarde godina. U plitkom krateru očito je davno bilo vode. To bi se moglo utvrditi iz orbitalnih slika koje pokazuju ostatke delte gdje se rijeka ulijevala u jezero.

Planetarni geolozi pretpostavili su da je dno kratera prekriveno sedimentnim stijenama, formiranim od prljavštine i krhotina koje su se polako nakupljale na dnu jezera. Ako je takva sedimentna stijena ikada bila tamo, sada je nema. Možda je erodirao, rekao je Tice. Nedostatak sedimentnih stijena mogao bi značiti da jezero nije dugo trajalo, što bi bilo razočaravajuće za astrobiologe. Život kakav poznajemo treba vodu i potrebno je vrijeme da se razviju složeniji oblici života. Da se jezero nije zadržavalo, život bi se možda teško ukorijenio. Ipak, vulkansko kamenje nije razočaranje jer čuva hrpu informacija o marsovskoj prošlosti, uključujući prisutnost organskih molekula, kažu znanstvenici. Prisutnost organskog materijala na Marsu potvrđena je u prethodnim misijama, ali njihova točna priroda i kemija ne mogu se otkriti ovom vrstom istraživanja na velike udaljenosti i zahtijevat će laboratorijsko ispitivanje na Zemlji, prema Bethany Ehlmann, planetarnoj znanstvenici na Caltech i koautor dvaju novih radova.

Ehlmann navodi kako rover “prikuplja sjajan skup uzoraka kako bi otkrio Marsovu ekološku povijest u svim njenim oblicima – vulkansku povijest, povijest vode, odnos organskih tvari s tim okolišima bogatim vodom”. Sve ovo je pokušaj rješavanja temeljne misterije Marsa: Što je pošlo po zlu? Kako i kada i zašto se ovaj planet koji je očito bio pogodan za život pretvorio u tako surovo mjesto? 





Znanstvenici ukazuju na nešto što Marsu danas nedostaje: sveobuhvatno magnetsko polje poput Zemljinog. Takvo polje štiti našu atmosferu od korozivnih učinaka solarnog vjetra sa Sunca. Mars također nema tektoniku ploča, geološki proces koji na Zemlji reciklira koru i nastavlja izbacivati ​​vodu i lavu bogatu hranjivim tvarima kroz aktivne vulkane. Nekad u prošlosti, Marsovo magnetsko polje je zamrlo i tada je postao druga vrsta planeta. Izgubio je gotovo svu svoju atmosferu. Postao je hladan pustinjski svijet. Koliko se brzo to dogodilo nije poznato, ali to je nešto što bi moglo otkriti vulkansko kamenje u krateru. Magma sadrži određenu količinu željeza, koje je osjetljivo na magnetizam planeta. Kako se lava hladi, kristalizira se u magmatsku stijenu, zamrzavajući elektrone unutar minerala koji sadrže željezo u uzorke koji bi mogli otkriti osobine nekadašnjeg magnetskog polja, poput njegove orijentacije.

Benjamin Weiss, planetarni znanstvenik s MIT-a i koautor dvaju radova, tvrdi: “Sve u svemu, mi smo zapravo super sretni što u krateru ima magmatskih stijena i što smo slučajno sletjeli točno na njih jer su idealni za određivanje starosti i proučavanje prošlosti Marsovog magnetskog polja”. Jednom kada misija pošalje svoju dragocjenu kolekciju kamenja natrag na Zemlju, znanstvenici bi konačno mogli reći je li život ikada pronašao uporište na Marsu.

Komentari

komentar

You may also like