Zahtjev Rusije da NATO povuče trupe, oružje i opremu također se odnosi na Bugarsku i Rumunjsku jer te dvije zemlje nisu bile članice NATO-a 1997. godine, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova u odgovoru na pitanja novinarima na tiskovnoj konferenciji koju je vodio Sergej Lavrov, prenosi TASS.
Odgovori ministarstva objavljeni su danas i na službenim stranicama ministarstva. Objasnili su što traže. “Riječ je o povlačenju stranih trupa, opreme i naoružanja, kao i o drugim koracima u cilju vraćanja konfiguracije iz 1997. onih zemalja koje u to vrijeme nisu bile članice NATO-a, a to uključuje i Bugarsku i Rumunjsku”, istaknuo je ruski visoki diplomat.
Rumunjsko ministarstvo vanjskih poslova danas je opisalo ruski zahtjev kao “neprihvatljiv” i dodalo da “ne može biti dio pregovora”. Rumunjska je rekla da je prisutnost NATO-a u savezničkim zemljama “čisto obrambena reakcija na sve agresivnije ponašanje Rusije u istočnoj blizini koje se trenutno pojačava unatoč pokušajima NATO-a da se uključi u konstruktivni dijalog”.
Bugarski premijer Kiril Petkov također je danas u parlamentu rekao da je “Bugarska suverena zemlja” i da su “već davno napravili izbor time što su postali članica NATO-a”. “Kao takvi, sami odlučujemo kako ćemo organizirati obranu naše zemlje u koordinaciji s našim partnerima”, rekao je. “Pozivamo Rusku Federaciju da ostane angažirana u konstruktivnom dijalogu za deeskalaciju napetosti.”
Bivši saveznici iz Varšavskog pakta predvođeni Sovjetskim Savezom pridružili su se NATO-u 2004. i trenutno imaju dogovore o raspoređivanju oko 6000 američkih vojnika na svojim teritorijama na rotacijskoj osnovi.
Osim povlačenja NATO snaga iz Bugarske i Rumunjske, Rusija želi da NATO jamči da neće graditi nove vojne baze u bivšim sovjetskim zemljama. Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je 17. prosinca prijedlog sporazuma o sigurnosnim jamstvima koje je Rusija tražila od SAD-a. U svibnju 1997. Moskva i NATO potpisali su Temeljni akt o međusobnim odnosima, suradnji i sigurnosti između NATO-a i Ruske Federacije, potvrđujući da “ne smatraju jedni druge protivnicima” i definirajući “mehanizam konzultacija, suradnje, zajedničkog odlučivanja i zajedničkog djelovanja.” Mađarska, Poljska i Češka pridružile su se NATO-u 1999., zatim Bugarska, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Estonija 2004., Albanija i Hrvatska 2009., Crna Gora 2017. i Sjeverna Makedonija 2020. NATO savez, koji trenutno broji 30 zemalja, nastavlja provoditi politiku otvorenih vrata.
