Rusija i Iran se nadaju da bi Međunarodni prometni koridor sjever-jug (INSTC) mogao promijeniti pravila igre za globalnu trgovinu. Iako je projekt još uvijek daleko od pune mogućnosti upotrebe, dužnosnici obiju zemalja u više su navrata opisivali koridor kao alternativu Sueskom kanalu, piše The Arab Weekly.
INSTC bi se trebao sastojati od 7200 kilometara pomorskih ruta, željezničkih veza i cesta koje povezuju Mumbai sa Sankt Petersburgom. Ruta vodi od sjeverne Rusije preko Kaspijskog mora do južnog Irana kroz Hormuški tjesnac i u Arapsko more ili Indijski ocean. Moskva i Teheran nadaju se da će koridor smanjiti ovisnost o Sueskom kanalu, jednoj od najprometnijih pomorskih ruta na svijetu koja trenutačno čini oko 12 posto globalne trgovine i pomoći Rusiji i Iranu da poboljšaju svoje pozicije u međunarodnoj trgovačkoj areni.
Nekoliko ovomjesečnih ugovora dalo je zamah projektu, uključujući sporazum od 18. svibnja o zajedničkoj izgradnji i kupnji 20 teretnih brodova. Prema ruskim izvorima, potrebno je 30 do 45 dana da se teret dopremi morem od Mumbaija do Sankt Peterburga. No, nakon što se uspostavi tranzit kroz Iran, transport između ta dva grada trajat će samo 15 do 24 dana.
Iranski predsjednik Ebrahim Raisi rekao je kako vjeruje da će INSTC “pomoći u značajnoj diversifikaciji globalnih prometnih tokova” i osigurati “očite ekonomske koristi” i za Iran i za Rusiju. Ipak, problem za iranske i ruske strateške planere je taj što nema jamstva da će koridor biti dovršen u skorije vrijeme, ako uopće. Dvije zemlje razgovaraju o ovom projektu više od 20 godina. Izgradnja pruge godinama je bila u zastoju zbog financijskih, logističkih, ali i političkih komplikacija.
Prilično je upitno bi li se Kremlj odlučio uložiti u koridor da Europska unija i SAD nisu uveli sankcije Rusiji nakon njezine invazije na Ukrajinu. Čak i neki iranski analitičari tvrde da su, prije rata u Ukrajini, ruski dužnosnici pokazivali malo interesa za izgradnju INSTC željeznice, jer su mogli slati robu iz luke Novorosijsk u Crnom moru u Indiju. To se sada promijenilo.
S obzirom da rat u Ukrajini prijeti ruskim pomorskim operacijama na Crnom moru, Kremlj je bio prisiljen tražiti alternative. Moskva, izolirana od Zapada, sada nastoji razviti bliske gospodarske, političke i vojne veze s Teheranom. INSTC bi se mogao smatrati pokušajem Kremlja da zaobiđe zapadne sankcije i nastavi poslovati s drugim zemljama više-manje uobičajeno. Ipak, put koji povezuje Rusiju i Indiju preko Irana ne rješava sve probleme Moskve. Kako bi koridor bio u potpunosti operativan, Kremlj će također morati dovršiti kopnenu rutu koja ide od sjeverne Rusije preko Azerbajdžana do sjevernog Irana i potom do Arapskog zaljeva. Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je 17. svibnja 1.7 milijardi dolara vrijedan ugovor o izgradnji željezničke linije Rasht-Astara, projekta u sjevernom Iranu koji će služiti kao ključna ruta za tranzit tereta unutar sustava INSTC. Drugim riječima, Moskva će, a ne Teheran, financirati izgradnju željezničke pruge od 162 kilometra između iranskih gradova Rasht i Astara. Vjeruje se da će Rusija graditi i željeznicu koja će povezivati iransku Astaru s istoimenim azerbajdžanskim gradom. Prema Putinovim riječima, Rusija, Iran i Azerbajdžan pripremaju sporazum o suradnji u razvoju željezničke infrastrukture i teretnog prometa na ruti sjever-jug.
Rusija ima povijest izgradnje željezničkih linija u regiji. Prve željezničke pruge u Iranu, koje povezuju Tabriz i Mashhad, kao i Teheran i Isfahan, izgradilo je Rusko Carstvo No, pod trenutnim geopolitičkim okolnostima, sudbina Putinovog ambicioznog plan ostaje prilično neizvjesna. Čak i ako Moskva i Teheran uspiju dovršiti morski put INSTC-a, napeti odnosi između Irana i Azerbajdžana mogli bi imati značajan utjecaj na kopneni dio. Štoviše, Rusiji će trebati najmanje četiri godine da izgradi željeznice u regiji. S obzirom da se očekuje da će prometna mreža ići preko Azerbajdžana, a ne preko teritorija ruske saveznice Armenije, Armenija bi to mogla zamjeriti Rusiji što je već suptilno dala do znanja.
Što je još važnije, ako INSTC prođe kroz Azerbajdžan, Moskva i Teheran će postati jako ovisni o Bakuu, lojalnom savezniku Turske. Činjenica da Iran neizravno podupire Armeniju protiv Azerbajdžana te da su napetosti između Bakua i Erevana, bilo oko Nagorno-Karabaha ili drugih teritorijalnih i političkih sporova, još uvijek visoke, to dodatno komplicira ionako složenu geopolitičku situaciju na Južnom Kavkazu. Stoga je pred Rusijom i Iranom širok raspon geopolitičkih izazova. Konačno, koridor je uvelike povezan sa sudbinom ruskog i iranskog režima. Ako se bilo koja od dvije zemlje suoči sa značajnim previranjima u sljedećih nekoliko godina, realizacija INSTC-a postat će prilično neizvjesna.
Moskva i Teheran potpisali sporazum o dovršetku željezničke dionice koridora Sjever-Jug
