Rusija odbacuje mogućnost uključenja novog ruskog strateškog oružja u sporazum START 3

Nakon što je u ponedjeljak, 9. ožujka, u američkom State Departmentu rečeno koja bi ruska oružja, prema njihovom mišljenju, trebalo uključiti u budući američko-ruski sporazum o strateškom nuklearnom naoružanju  START 3 (istječe početkom 2021. g.) i gdje su, kao takvi, navedeni mini-podmornica s nuklearnim punjenjem „Poseidon“ (ili Status-6), krstareća raketa s nuklearnom bojevom glavom i balistička raketa zračnog baziranja, danas je reagirala ruska strana.

Predsjednik Odbra za međunarodne poslove Vijeća Federacije Konstantin Kosachev kritizirao je spomenuti američki prijedlog, kazavši kako se njime „nabrajaju  svi mogući tipovi novog ruskog oružja, između ostalih i oni koji se nalaze u fazi razrade i nisu uključeni u naoružanje (ruske vojske). Takvi oblici ograničenja, koji se odnose na poslove koji se obavljaju a još nisu završeni, bilo ruski ili američki, načelno su isključeni i ne podliježu raspravi niti sada, niti ubuduće“, kazao je Kosachev za agenciju RIA Novosti. Pritom je izjavio kako je produžetak sporazuma START „moguć i poželjan, a vremena za to još ima dostatno“. Ali je i naglasio kako za modifikaciju sporazuma vremena više nije ostalo.

Foto 1: ruski nadzvučni raketni sustav “Avangard”

Podsjećamo: u veljači ove godine Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Robert O’Brien izjavio je kako Sjedinjene Države s Rusijom žele razmotriti uvijete produljenja sporazuma START „iza zatvorenih vrta“ i u skoro vrijeme. Oko toga će voditi pregovore „s ruskom vladom i Vladimirom Putinom, a ne posredstvom medija“. „Mi ćemo s ruskim kolegama vrlo brzo sjesti za pregovarački stol i razmotriti ta važna pitanja“, kazao je O’Brian na Atlantskom vijeću u Washingtonu, odgovarajući na pitanje o mogućim preduvjetima za produžetak spomenutog sporazuma.



Sporazum START ostao je jedini važeći američko-ruski sporazum o ograničenju naoružanja, nakon što je prošle godine prestao važiti Sporazum o raketama malog i srednjeg dometa. Potpisan je 2010.g. od strane tadašnjih predsjednika Baracka Obame i Dmitrya Medvedeva, a na snagu je stupio 5. veljače 2011.g., na rok od 10 godina. Njime se traži da svaka strana smanji svoj vojni nuklearni potencijal, koji bi u tom razdoblju morao biti sveden na najviše 700 interkontinentalnih balističkih raketa kopnenog baziranja, balističkih raketa na podmornicama i strateškim bombarderima, kao i 1550 bojevih glava i 800 postavljenih i nepostavljenih lansirnih sustava.

Američki predsjednik Donald Trump prošle je godine, kao uvjet za produljenje toga sporazuma, tražio da se njemu obvezno priključi i Kina jer da inače on nema smisla. Dakle, tražio je da novi sporazum bude trojnog karaktera. Međutim Peking je to odbio uz obrazloženje kako pariteta u atomskom naoružanju između Kine i dviju drugih nuklearnih velesila još uvijek nema i da Kina trenutačno znatno zaostaje po pitanju broja interkontinentalnih balističkih raketa za SAD-om i Rusijom.

Iz gore navedenog proizlazi kako je Trump odustao od svog spomenutog zahtjeva prema Kini i da se ponovo vraća u okvire mogućeg bilateralnog sporazuma SAD-Rusija. To znači dvije stvari: nemogućnost američkog vršenja pritiska na Kinu kada je u pitanju njezina obrambena sfera (kao što to Washington može činiti po pitanju međusobne trgovine); i drugo, indirektno javno priznanje Washingtona o svojoj spoznaji o opasnosti strateškog potencijala Ruske Federacije kroz razvoj njezinih  novih vrsta naoružanja. Jer, kada je ruski čelnik Vladimir Putin 2018.g. „urbi et orbi“ animacijski predstavio nova ruska oružja koja su tada bila u fazi izrade (u međuvremenu su neka od njih već uključena u aktivni sastav ruskih oružanih snaga poput raketa „Kinzhal“, „Avangard“ i laserskog oružja), to je izazivalo otvoreni podsmjeh ne samo u američkim medijima nego i u političkim krugovima, čak i u analitičkoj zajednici, uz časne izuzetke koji su upozoravali kako se tu ne radi ni o kakvom Putinovom igrokazu ili ruskoj propagandi.

Foto 2: ruska raketa “Kinzhal” na zrakolpovu MiG-31

Tih je izuzetaka najviše bilo u Pentagonu, gdje je nakon Putinove prezentacije novog oružja doživljen svojevrsni šok. To i ne čudi s obzirom kako u Pentagonu radi i najviše pravih profesionalaca koji jako dobro znaju svoj pozao i dobro znaju o čemu se ovdje zapravo radi (a radi se o oružjima koji u praksi mijenjaju stratešku vojnu ravnotežu). Političarima, kao i obično, za prihvaćanje stvarnosti treba malo duže jer oni ipak najviše brinu o vlastitom rejtingu unutar biračkog tijela i „vruće“ teme radije prepuštaju profesionalcima. Ali nekada su one, očito, „prevruće“ pa se nerjetko o njih i sami opeku.

 

Komentari

komentar

loading...

You may also like