Ove nedjelje i ponedjeljka u Kubi se odigrao pomalo neuobičajeni događaj: došlo je do neodobrenog protesta na najmanje 48 mjesta. Protesti su postali nasilni. The Guardian piše kako su tisuće ljudi izašle na ulice i kako je to najveći protest u tri desetljeća. Ubijen je Diubis Laurencio Tejeda (36), a još 140 osoba je nestalo ili su uhićeni, prema navodima Amnesty Internationala. Osim uniformirane policije, dio snaga sigurnosti je bio u civilu, a takvi “civilni” agenti ili policajci su odvodili najviše prosvjednika, piše BBC.
Prosvjednici tvrde da demonstriraju zbog loših uvjeta života i vlade koja se loše snašla u pandemiji. I zbilja, velik dio ranjene kubanske ekonomije, koja je pod stalnim sankcijama SAD-a još od 1962., bazira se na turizmu koji je zbog pandemije gotovo nepostojeći. Osim toga, kubanski izvoz je uvelike ovisan o izvozu šećera, a vremenski uvjeti ove godine su doveli do rijetko slabih uroda šećerne trske.
Predsjednik Joe Biden je podržao prosvjede i rekao da stoji uz kubanski narod kojemu je dosta autoritarne opresije. Kazao je kako se Kubanci bore za svoja “univerzalna prava” i upozorio je vladu u Havani da se suzdrži od nasilja nad prosvjednicima.
BBC izvještava o cenzuri interneta i društvenih mreža u Kubi te o tome kako su najpoznatije mreže za komunikaciju bile nedostupne. Uz to, predsjednika Miguel Díaz Canea su Reporteri bez granica uvrstili ove godine na popis 37 čelnika i vlada koji su “neprijatelji medijskih sloboda”.
S druge strane, predsjednik Miguel Díaz-Cane i njegovi ministri nedvosmislenu su izjavili da se radi o “plaćenicima” i stranim silama koje žele destabilizirati Kubu.
Ministar vanjskih poslova Kube, Bruno Rodríguez izjavio je kako Washington “stvara nered” putem digitalnih “moćnih i sofisticiranih instrumenata” te da su ovi protesti zapravo “projekt” na kojemu vlada SAD-a radi godinama i sve više financira, prenosi Prensa Latina.
Zbivanja u Kubi su komentirali Rusija, Kina i Iran. U Moskvi se zamjenik MVP, Sergej Rjabkov sastao s kubanskim ambasadorom i tom je prilikom izrazio “solidarnost s kubanskom vladom i ljudima “i obećao “podršku prema skorašnjoj normalizaciji”. Osim toga, izjavljuje kako je “strano uplitanje nepoželjno kao i ostala destabilizacijska djelovanja”, prenosi Newsweek.
Glasnogovornik iz Kine, Zhao Lijian za loše stanje u Kubi je okrivio američki embargo. “Kina se čvrsto protivi stranom uplitanju u kubanske unutarnje poslove te snažno podržava ono što je Kuba napravila protiv virusa i za bolji standard života ljudi.” Kazao kako Kina želi “produbiti prijateljski odnos između ove dvije države”, prenosi Xinhua.
Iz Irana su bili još oštriji prema SAD-u: “U ovoj situaciji, gdje su SAD primarno odgovorne za većinu problema koje trpi kubanski narod, oni se pokušavaju predstaviti kao podrška kubanskim prosvjedima i pokušavaju utjecati na unutarnje poslove države na način koji je očito kršenje međunarodnog prava”. Glasnogovornik Saeed Khatibzadeh je sankcije SAD-a prema Kubi je nazvao “opresivnim” i “ilegalnim”, prenosi Newsweek. Ne čudi da su se iz Irana tako žustro obrušili na sankcije SAD-a jer i sami osjećaju duboke i svakodnevne posljedice sličnih sankcija.
