Rusija obećava odgovor zbog najave Finske o pridruženju NATO-u

Finska je u četvrtak objavila da će podnijeti zahtjev za pridruživanje NATO-u “bez odgađanja”, a očekuje se da će uslijediti i Švedska. Smatra se da je objava Finske o podnošenju zahtijeva za pridruživanjem zapadnom vojnom savezu potvrda nagađanja da će ruska invazija na Ukrajinu dovesti do širenja NATO-ovih granica na istok europskog kontinenta, izvještava Reuters.

Odluka dviju nordijskih zemalja da napuste neutralnost koju su održavale tijekom Hladnog rata bila bi jedan od najvećih pomaka u europskoj sigurnosti u posljednjih nekoliko desetljeća. Finska je objava razljutila Kremlj, koji ju je nazvao izravnom prijetnjom Rusiji i zaprijetio neodređenim odgovorom. “Finska mora bez odlaganja podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u”, rekli su predsjednik Sauli Niinisto i premijerka Sanna Marin u zajedničkoj izjavi. “Nadamo se da će nacionalni koraci koji su još potrebni za donošenje ove odluke biti poduzeti brzo u sljedećih nekoliko dana.”

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će Finci biti “toplo dobrodošli” i obećao proces pristupanja koji će biti “gladak i brz”. Finska i Švedska dvije su najveće zemlje Europske unije koje tek trebaju pristupiti NATO-u. Finska granica od 1300 km više će nego udvostručiti duljinu granice između saveza predvođenog SAD-om i Rusije, stavljajući NATO snage na nekoliko sati vožnje od sjevernog predgrađa Sankt Peterburga.

Na pitanje predstavlja li pristupanje Finske izravnu prijetnju Rusiji, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je: “Definitivno. Širenje NATO-a ne čini naš kontinent stabilnijim i sigurnijim. “Ovo ne može ne izazvati naše žaljenje i razlog je za odgovarajuće simetrične odgovore s naše strane”, dodao je Peskov, ne precizirajući. Ruski dužnosnici u prošlosti su govorili o potencijalnim mjerama, uključujući postavljanje nuklearnih projektila na Baltičko more.

Pet diplomata i dužnosnika izjavilo je Reutersu kako saveznici u NATO-u očekuju da će obje zemlje brzo dobiti članstvo, otvarajući put povećanju prisutnosti trupa u nordijskoj regiji kako bi ih obranile tijekom jednogodišnjeg razdoblja ratifikacije.

Putin, ruski predsjednik, naveo je potencijalno proširenje NATO-a kao jedan od glavnih razloga zašto je u veljači pokrenuo “specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini. Ukrajina je dugo nastojala pristupiti NATO-u, iako je u posljednje vrijeme na mirovnim pregovorima ponudila prihvaćanje nekog oblika neutralnog statusa.




NATO sebe opisuje kao obrambeni savez, izgrađen oko sporazuma koji izjavljuje da je napad na jednu članicu napad na sve, čime se saveznicima SAD-a zapravo daje zaštita moći supersile Washingtona, uključujući njegov nuklearni arsenal. Moskva to smatra prijetnjom vlastitoj sigurnosti i utjecaju u susjednim zemljama. No Putinova odluka da napadne Ukrajinu izazvala je promjenu javnog mnijenja u nordijskoj regiji. Mnoge političke stranke koje su generacijama podržavale neutralnost sada prihvaćaju stav da je Rusija prijetnja.

Finska, posebice, ima stoljeća neugodne povijesti u ruskoj sjeni. Bila je pod vladavinom Ruskog carstva od 1809. do 1917. godine, a borila se i protiv sovjetske invazije uoči Drugoga svjetskog rata i prihvatila određeni sovjetski utjecaj kao cijenu izbjegavanja zauzimanja strana u Hladnom ratu. Otkako su se Finska i Švedska 1995. pridružile Europskoj uniji, čvršće su se pridružile Zapadu.





 

Medvedev: Primi li NATO Švedsku i Finsku, moramo ojačati nuklearnu obranu u Baltiku

 




Komentari

komentar

You may also like