Američki čelnik Donald Trump posljednjih mjeseci tvrdi kako je nužno da se novom američko-ruskom sporazumu o raketama malog i srednjeg dometa priključi i Kina. Peking takvu mogućnost kategorički odbacuje s pozicije da on niti ranije nio bio njegov potpisnik, ali još i više s pozcije nepostojanja pariteta u strateškom nuklearnom naoružanju. Naime Kina prema broju interkontinentalnih nuklearnih raketa uvelike zaostaje za SAD-om i Rusijom, pa su njezine rakete malog i srednjeg dometa i ključ njezine obrane i nacionalne sigurnosti. Osim toga, Peking i dalje ističe privrženost svojoj vojnoj doktrini o ne korištenju prvog udara, dakle, ističe obrambeni a ne ofanzivni karakter svojih oružanih snaga. Takvi stavovi ne zadovoljavaju Sjedinjene Države koje su posljednjih dana, po prvi puta od strane nekog visokog državnog službenika (novog ministra obrane Marka Espera) najavile razmještaj svojih raketa malog i srednjeg dometa u Azijsko-tihooceanskoj regiji.

Drugim riječima, nikakvog novog sporazuma o raketama malog i srednjeg dometa u srednjoročnoj perspektivi neće biti, a hoće li doći i do razmještaja američkih raketa u Europi (što bi po europsku sigurnost i suradnju bilo vrlo pogubno s obzirom na sigurni ruski protuodgovor, a time i de facto povrat u hladnoratovsku psihozu i utrku u naoružanju koju su „usijane glave“ očito zaboravile) ostaje tek za vidjeti. Ali, kako stvari izgledaju iz sadašnje perspektive, čini se