Rusija: plinovod „Turski tok“ ide u EU samo pri „armirano-betonskim“ jamstvima Bruxellesa

Ruski ministar vanjskih poslova Sergey Lavrov izjavio je u četvrtak, 21. veljače, kako je za izgradnju kopnenog dijela plinovoda „Turski tok“ (za EU) potrebno „armirano-betonsko“ jamstvo Europske komisije.

„Izgradnja „Turskog toka“ teče prema predviđenom planu. Razrađuju se varjante produljenja njegove kopnene cijevi u europskom smijeru. Ali, svakako, s obzirom na gorka iskustva s „Južnim tokom“, za donošenje konačne odluke trebaju armirano-betonska pravna jamstva od strane Europske komisije“, odgovorio je ruski šef diplomacije na brifingu za predstavnike Udruženja europskog biznisa u Rusiji.

foto: ruska karta plinovoda „Turski tok“

Podsjećamo: Bugarska namjerava preko svog teritorija izgraditi plinovod koji bi povezivao „Turski tok“ od granice s Turskom do granice sa Srbijom, a već je najavila i njegov završetak do početka 2020.g. (izjava bugarske ministrice energetike Temenuzhke Petkove od 4. veljače).

„Početak izgradnje povezan je s uspjehom treće faze ekonomskog testa, koji se završava posljednjih dana siječnja. „Bulgartransgaz“ je usvojio konačnu investicijsku odluku o realizaciji toga projekta i počeo je pripremu za sklapanje sporazuma sa sudionicima koji su predali obvezujuće ponude u okviru treće faze tržišnog testiranja. Početkom 2020.g. plinovod mora biti uveden u eksploataciju“, kazala je bugarska ministrica.

Također podsjećamo, kako je i predsjednik srpske državne energetske tvrtke „Srbijagas“ Dušan Bajatović nedavno izjavio, kako bi izgradnja plinovoda od granice s Bugraskom preko srpskog teritorija do granice s Mađarskom, mogla početi u ožujku ove godine. S tog bi se plinovoda izgradila i tri izlaza za srpsko tržište, za plinsko tržište Republike Srpske, ali i čitave BiH, kazao je Bajatović. Izgradnjom bi se bavila zajednička srpsko-ruska tvrtka „Gaztrans“. Konačna odluka o izgradnji tog srpskog plinovoda još nije donijeta jer Beograd čeka završnu ocjenu Europske komisije.

U svakom slučaju, nova ruska energetska politika, kada je u pitanju izgradnja budućih plinovoda kroz teritorij EU kojima bi se dostavljao ruski plin, polazi od toga, da rizik izgradnje u potpunosti preuzimaju lokalni operateri. Negativno i bolno iskustvo koje je Rusija proživjela nakon stopiranja već gotovo započete gradnje plinovoda „Južni tok“ 2014. g. od strane službene bugarske politike, pod pritiskom Bruxellesa i Washingtona, Moskvi ne daje pravo za ponavljanje sličnih scenarija, tim prije, s obzirom na složeno geopolitičko i sigurnosno stanje u odnosima Zapad-Rusija, pri kojem nekada čvrsti i pravno-važeći sporazumi preko noći postaju „mrtvo slovo na papiru“.

Iz kuta te nove ruske energetske politike treba sagledavati i spomenute riječi ruskog šefa diplomacije o „armirano-betonskim“ jamstvima EK. Jer i bugraski i srpski plinovodi predstavljali bi samo nužni krak plinovoda „Turski tok“, čija je glavna namjena isporuka ruskog plina Mađarskoj i dalje potrošačima Srednje Europe ukoliko to oni budu željeli, a to već snažno zadire i u sferu geoplitike i geoekonomije. Drugim riječima, ključna u toj čitavoj priči upravo je Mađarska, a ne Bugarska ili Srbija, i o Budimpešti će ovisiti sposobnost ishodovanja  potrebnih dozvola za „dovlačenje“ tog plinovoda do mađarske granice. Prošli je tjedan u Budimpešti boravio i američki državni tajnik Mike Pompeo koji je vršio pritisak na mađarsku vladu da odustane od suradnje po projektu „Turski tok“ ali nije naišao na pozitivan odgovor mađarskog šefa diplomacije (pročitaj analizu ispod teksta). Međutim, ne treba očekivati kako se pritisak Washingtona na Budimpeštu i dalje neće nastaviti.

Dakle, iako je s pitanjem sudbine plinovoda „Sjeverni tok 2“ već više-manje sve riješeno i on će se definitivno izgraditi do kraja ove godine (može ga, eventualno, zaustaviti još samo neposredna ratna opasnost i sukob između SAD-a i EU s jedne i Rusije s druge strane, do čega će ipak vrlo teško doći), s plinovodom „Turski tok“ još je uvijek sve neizvjesno. Jer partner Rusije u tom projektu više nisu jaka Njemačka ili samostalna Turska (taj plinovod prvotno je osmišljen i namjenjen upravo za tursko plinsko tržište, a za europsko tek premaeventualnoj želji EU), već slabe – istočne karike Europske unije, podložne direktnim i pobočnim utjecajima od sebe nemjerljivo snažnijih saveznika.

Zoran Meter: JE LI MIKE POMPEO U BUDIMPEŠTI DOBIO „ODBIJENICU“?

0 komentara

You may also like