Ruska invazija na Ukrajinu potiče Finsku i Švedsku na podnošenje zahtjeva za članstvo u NATO-u i odustajanja od desetljećima dugog uvjerenja da se mir najbolje održava nesvrstavanjem i neutralnošću.
Prijam Finske i Švedske u NATO imat će negativne posljedice za mir i stabilnost u sjevernoj Europi, priopćilo je u petak rusko ministarstvo vanjskih poslova.
U priopćenju, glasnogovornica Maria Zakharova rekla je da međunarodna politika vojne nesvrstanosti Finske i Švedske služi kao čvrst temelj u izgradnji obostrano korisnih odnosa s Rusijom.
Zakharova je ustvrdila da članstvo u vojnom savezu neće pomoći Finskoj i Švedskoj u jačanju njihove sigurnosti, već će ih dovesti na crtu bojišnice, izvještava Anadolu Agency.
Izbor je na vlastima Švedske i Finske, ali trebaju razumjeti posljedice takvog koraka za odnose s Rusijom i općenito europsku sigurnosnu arhitekturu koja je sada u krizi, dodala je.
Navodi se da su Finska i Švedska poduzele korake prema pridruživanju NATO savezu nakon početka invazije na Ukrajinu.
Prošlog tjedna, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je za Sky News da će Rusija, ako Finska i Švedska uđu u NATO, pokušati “izbalansirati situaciju” kako bi “osigurala vlastitu sigurnost”.
Finska i Švedska prešle su s formalne neutralnosti na vojnu nesvrstanost 1995. kada su pristupile Europskoj uniji. Obje su posljednjih godina sve bliže NATO-u; razmjenjuju obavještajne podatke i sudjeluju u vježbama savezništva kao odgovor na sve ratoborniju Rusiju.
Ulazak u savez doveo bi Švedsku i Finsku pod okrilje članka 5. koji jamči da napad na jednog saveznika NATO-a predstavlja napad na sve.
